Društvo

Hraniteljske porodice pružaju topli dom i sigurniju budućnost

Hraniteljske porodice pružaju topli dom i sigurniju budućnost
Foto: N.N. | Hraniteljske porodice pružaju topli dom i sigurniju budućnost

BANJALUKA - Život u hraniteljskoj porodici pomogao mi je da završim fakultet, a bez hranitelja možda ne bih uspjela završiti ni srednju školu, rekla je Sanja Arsenić, koja je 12 godina provela u hraniteljskoj porodici i tako osjetila ljubav i podršku koju donosi odrastanje u porodičnom okruženju.

Ona je na konferenciji uoči obilježavanja Međunarodnog dana porodice i početka kampanje "Svako dijete treba porodicu" u organizaciji Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i UNICEF-a svojim pozitivnim iskustvom odrastanja kod hranitelja poslala poruku da svi koji su u mogućnosti pruže dom i prihvate djecu koju je život odvojio od bioloških majke i oca.

U RS postoji 177 hraniteljskih porodica, u koje je smješteno oko 80 odsto od ukupno 454 djece bez roditeljskog staranja. Procjenjuje se da u BiH ima oko 2.000 djece bez adekvatnog roditeljskog staranja koja čekaju na zbrinjavanje.

Zbog toga je fokus nadležnih institucija na razvijanju svijesti o hraniteljstvu, koja je najbolji oblik kratkoročnog zbrinjavanja dok se ne nađe pravi smještaj, jer nijedna institucija djeci ne pruža ono što donose porodični život i toplina doma.

U svojoj biološkoj porodici u okolini Laktaša spletom okolnosti Sanja nije mogla odrastati, zbog čega je s 11 godina izmještena u hraniteljsku porodicu, u kojoj se nije pronašla. Nakog toga su joj radnici Centra sa socijalni rad utočište našli u porodici u kojoj je stasala, završila školu i koja joj je pružila ljubav i pažnju.

"Ja sam 2002. godine sticajem okolnosti došla u hraniteljsku porodicu pošto moja biološka majka nije imala sredstava i mogućnosti da me izvede na pravi put. Nakon osnovne škole završila sam srednju, a zatim i fakultet u roku. Ne bih to uspjela bez hranitelja i Centra za socijalni rad", rekla je Arsenićeva.

Ona je danas zaposlena i zasnovala je svoju porodicu. Ističe da ih je u hraniteljskoj kući znalo biti i preko 10, a život im je bio kao u pravoj porodici, jer su živjeli kao braća i sestre, a i danas održavaju kontakte.

Branka Sladojević, pomoćnica ministra zdravlja i socijalne zaštite RS, navela je da je dvadesetak odsto djece iz RS bez roditeljskog staranja smješteno u JU Dom "Rada Vranješević" te napomenula da su jedan vid hraniteljskih porodica srodničke porodice, u koje je smješteno 115 djece.

"Prema Strategiji unapređenja socijalne zaštite djece bez roditeljskog staranja prioritet je podrška biološkoj porodici, odnosno prevencija izdvajanja djece iz porodice, a onda i pronalazak adekvatne porodice u koju će biti smještena. Najvažniji je uvijek interes djeteta i njegove želje se osluškuju, jer oni se ponekad jednostavno ne pronađu u nekoj porodici, kao što je to bio slučaj sa Sanjom kada je prvi put smještena", kazala je Sladojevićeva.

Napominje da djeca u porodičnom okruženju imaju mogućnosti da razvijaju svoje potencijale, ali jako je važno i da održavaju kontak s biološkom porodicom.

Mirela Šuman, predstavnica Fondacije "Infohaus", rekla je da, prema anketama, stanovnici BiH nemaju razvijenu svijest šta je hraniteljstvo i kakav je to oblik zbrinjavanja djece, a cilj kampanje je promocija hraniteljstva kao jednog od najboljih oblika zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja.

Šumanova je navela da je cilj UNICEF-a da do kraja 2019. godine sve više djece bude u hraniteljskim porodicama, a da se domovi trasformišu i dobiju druge uloge.

Neke od lokalnih zajednica u RS nemaju hraniteljske porodice, a kampanja "Svako dijete treba porodicu" usmjerena je upravo na promociju i hraniteljstva, te su s jučerašnje konferencije poručili svima koji imaju mogućnosti da prime neko dijete i pruže mu mogućnost za bolji život.

Naknade

Iz Ministarstva su podsjetili da hranitelj može postati svaka osoba koja ima motivaciju da pomogne djeci, te se nakon procjene stručne službe toj osobi daje potvrda o bavljenju hraniteljstvom.

Naknada za hranitelja iznosi 25 odsto od prosječne plate u prethodnoj godini i 60 odsto od cijene smještaja u dom.

"To znači da naknada iznosi 209 KM, a oko 400 KM su troškovi za jedno dijete", naveli su nadležni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije