BANJALUKA - Iako je broj liječenih psihičkih bolesnika u RS iz godine u godinu sličan, psihijatri kažu da je problem što postoji veći broj oboljelih koji se ne liječe iz različitih razloga, ali i da se povećava broj stresnih reakcija, odnosno pacijenata sa akutnim psihičkim stanjima.
Jadranka Stanković, psihijatar iz Prijedora, kaže da akutna psihička stanja mogu biti u vezi sa nekim stresnim događajima tokom određenih godina.
"Mogu biti u vezi sa ekonomskim stanjem u zemlji, te sa velikim događajima poput poplave, tako da i sada očekujemo veći broj akutnih oboljenja", kaže Stankovićeva.
Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, broj liječenih osoba od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja u domovima zdravlja, izvanbolničkim morbiditetima i bolnicama i univerzitetskim kliničkim centrima u RS, 2017. godine je bio 43.681 pacijent, dok je 2016. godine taj broj iznosio 46.434. Podataka za prošlu godinu još nema.
Podaci Instituta pokazuju da je najviše pacijenata u pomenute dvije godine liječeno u Banjaluci, zatim Doboju i Bijeljini.
Stankovićeva je potvrdila da postoji određeni broj oboljelih koji se ne liječe iz različitih razloga.
"Daleko više se treba raditi na promociji mentalnog zdravlja, iako se dosta napredovalo u odnosu na prije 10 godina, ali se i dalje treba promovisati značaj mentalnog zdravlja i praviti paralelu sa psihosomatskim zdravljem, jer kod nas ljudi lakše potraže pomoć za bilo koje drugo oboljenje nego kada imaju neke određene psihičke smetnje", pojasnila je Stankovićeva za "Nezavisne".
Kako kaže, u odnosu na od prije nekih 12 godina, osjeti se pomak nabolje i mlađi ljudi se javljaju, dok stigma više vlada među generacijom 40 godina i više.
"Psihijatrija, za razliku od nekih drugih grana, ima veliki procenat izliječenih, s tim da se endogena duševna oboljena ne mogu izliječiti, ali se mogu uz terapiju držati pod kontrolom. Sva druga stresna stanja koja su nastala kao reakcija na različite životne situacije uz određenu medicinsku pomoć i podršku se potpuno izliječe", ističe Stankovićeva.
Za razliku od prije 20 ili više godina, Stankovićeva kaže da sada imamo daleko manje teških pacijenata, što možemo zahvaliti napretku medicine i lijekovima koji mnogo bolje djeluju na smirivanje simptoma.
"Genaralno, uvijek imamo sličan broj pacijenata, samo se kliničke slike mijenjaju. Znači, tada smo imali daleko veći broj agresivnijih pacijenata koji su bili pod manjom kontrolom, dok sada imamo takvih pacijenata manje, ali imamo daleko više bolesti zavisnosti nego što je to bilo u ranijem periodu", smatra Stankovićeva.
Prema njenim riječima, sve to se dešava jer sada imamo dostupnije psihoaktivne supstance i mnogo lakše se mogu naći nego prethodnih godina.
"U odnosu na prethodne godine, povećan je broj zavisnih pacijenata, ali i pacijenata sa anksiozno-depresivnim poremećajima zbog ekonomske situacije. Kada su u pitanju zavisnosti, radi se o pacijentima koji se liječe od narkotika, ali i alkohola, koji je lako dostupan i jeftin. Ljudi se često 'liječe' alkoholom umjesto da potraže pomoć", smatra Stankovićeva.
Simptome da boluje od neke psihičke bolesti, kaže Stankovićeva, osoba sama može da prepozna, u smislu da ne funkcioniše kako je prije.
"Ti simptomi mogu biti različiti, od lošeg raspoloženja i sna, lošeg apetita, gubitka tjelesne težine, osjećaja gušenja, lupanja srca i raznih tjelesnih senzacija koje nemaju neko opravdanje u kliničkim nalazima", istakla je Stankovićeva.
Stručna pomoć
Jedna Banjalučanka koja je imala smrtni slučaj u porodici, a ostala je i bez posla u tom periodu, kaže da se odlučila potražiti stručnu psihijatrijsku pomoć jer je bila jako loše u tom periodu.
"Da nije bilo terapije i razgovora sa psihijatrom, ne znam kako bih sve to pregurala. Prijatelju mogu dati podršku, ali ipak stručna pomoć je neophodna", kaže ona.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.