"Sve za ljepotu", stara je izreka, kojom se žene, ali i sve više muškaraca, danas više nego ikada, rukovode u težnji da budu ukorak sa savremenim modnim trendovima, koji diktiraju standarde fizičkog izgleda.
U želji da odgovare postavljenim standardima ljepote i da što duže zadrže mladolikost, sve više žena i muškaraca i u BiH se odlučuje da potraži usluge estetskog hirurga, što potvrđuje i veći broj operacija u domaćim privatnim estetskim kilinikama.
Uvećanje grudi, korekcija nosa i klempavih ušiju, tri su najtraženije operacije u privatnoj klinici "S.tetik" u Banjaluci, potvrdio je Darko Jović, specijalista za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju.
"Uvećanje grudi najtraženiji je postupak kod žena, a zatim i korekcija nosa i povećanje usana, dok muškarci usluge estetskog hirurga traže najčešće zbog korekcije prominentnih ušiju, transplantacije kose i liposukcije", navodi Jović dodajući da nakon ovih postupaka slijede manje intervencije, kao što su uklanjanje ožiljaka i tetovaža.
Posljednjih godina, prema njegovim riječima, mnogo više muškaraca i žena traži usluge estetskog hirurga, što potvrđuje podatak da je na početku karijere godišnje izvodio onoliko operacija koliko danas radi za mjesec dana.
"S obzirom da se mi ljekari prvenstveno bavimo medicinom i vodimo računa o zdravlju pacijenta, teže priznajemo da estetska hirurgija prati modne trendove. Međutim, htjeli ili ne da priznamo, to je istina. Sve što se diktira na modnom marketu definitivno se prenosi i na naš posao, iako se mi bavimo mnogo sofisticiranijim i ozbiljnijim poslom, gdje se mora voditi računa da se ne ugrozi zdravlje, a da se istovremeno ispuni želja pacijentu, odnosno poboljša njegov izgled", priča Jović.
Reuf Karabeg, specijalista plastično-rekonstruktivne hirurgije i vlasnik Poliklinike "Karabeg" u Sarajevu, kaže da njegovu ordinaciju 60 odsto posjećuju žene, a 40 odsto muškarci.
"Najstariji naš pacijent kojem smo radili operaciju klempavih ušiju ima 63 godine. Imali smo osobu od 75 godina kojoj smo radili zatezanje lica ili face lifting. Nakon operacije izgledao je kao da ima 58 godina", ističe Karabeg.
Kada se počeo baviti plastičnom hirurgijom 1996. godine, dolazile su mu najčešće žene kao pacijenti. Danas je situacija drugačija, pa kaže da svaka starosna dob ima svoju plastičnu operaciju.
Na operacije dolaze iz inostranstva
Jović smatra da je ekspanzivnost i agresivnost elektronskih medija u svojoj propagandi dovela do toga da šta god se desi u Parizu ili Njujorku odmah se prenosi i na domaće prostore.
Kaže da bi broj pacijenata bio mnogo veći da su i finansijske prilike bh. građana bolje, što dokazuje podatak da su čak 50 odsto pacijenata u Klinici "S.tetik", ljudi koji žive i rade u inostranstvu.
"Kada dođu na godišnji odmor, ti ljudi koji rade u inostranstvu posjećuju i estetskog hirurga, jer su im ovdje mnogo povoljnije usluge nego u inostranstvu, a uz to, imaju i veće povjerenje u naše ljekare", navodi Jović.
Karabeg ističe da se generalno u Poliklinici "Karabeg" najčešće rade operacije nosa i klempavih ušiju, te povećanje grudi i liposukcija.
"U Sjedinjenim Američkim Državama tokom jedne godine oko 200.000 žena napravi liposukciju, dok 150.000 žena stavi implatate. Moje usluge traži 40 odsto pacijenata koji nisu iz FBiH. Oko 20 odsto mojih pacijenata živi van bh. granica. Razlog tome je moja oprema koja potiče iz zapadnih zemalja. Zatim uvjeti ležanja, jer svaka soba ima svoj telefon, priključak Interneta, toalet, zatim poziv za sestru, te krevet koji može podešavati. Anestiozolozi su vrhunski, te uvjeti gdje borave pacijenti. Imamo konzilij ljekara i pristupačnu cijenu operacije. Zašto biste išli negdje drugo kad imate sve uslove u Poliklinici 'Karabeg'", priča Karabeg.
Za uvećanje grudi, najtraženiji postupak, potrebna je predoperativna priprema, odnosno kompletan pregled, a operacija, u opštoj anesteziji traje oko dva sata.
"Jednu noć pacijent ostaje u klinici, a nakon toga se dobija steznjak, odnosno specijalni grudnjak, koji treba nositi narednih mjesec dana", kaže dr Jović.
Za uvećanje grudi oko 5.000 KM
Finansijska strana je jedan od presudnih faktora koji utiču na odluku ljudi da li se podvrgnuti estetskoj hirurgiji ili ne.
Postupci estetske hirurgije nisu jeftini, jer je za operaciju nosa, kojih je samo dr Jović do sada uradio više od 200, potrebno izdvojiti od 1.500 do 2.500 KM, dok operacija ušiju košta oko 850 KM u lokalnoj anesteziji.
Uvećanje grudi košta, kaže Jović, oko 4.000 KM, a ovu, kao i operaciju nosa, najviše traže žene u dobi od 18 do 30 godina.
Karabeg navodi da cijena za povećanje grudi u njegovoj klinici iznosi oko 5.000 KM.
"Ova cijena je prilagođena bh. tržištu. U ovu cijenu su uključeni bolničko ležanje, sve kontrole, implatati koji koštaju oko 2.000 KM, anestezija, lijekovi, specijalne vrste konaca, anestetičar, previjenje. Za liposukciju su potrebne specijalne vrste tečnosti koje omogućavaju lakše usisavanje masnih ćelija. Ona se radi pet do sedam kilograma, i svaka regija liposukcije ima svoju cijenu", kaže Karabeg.
Može se, objašnjava, uraditi liposukcija jedne regije u iznosu od 1.000 KM. Prosječna cijena liposukcije iznosi 3.000 KM.
"Operacija klempavih ušiju radi se već od pete godine, a operacija nosa ne prije 18. godine, kao i operacija grudi", navodi Jović.
Kod estetskog hirurga iz zdravstvenih razloga
Iako je broj pacijenata sa godinama sve veći, zdravstvena kultura domaćih građana, kako ističe Jović, i dalje nije ni približna građanima na zapadu.
"Istina je da ljudi sa domaćih prostora imaju manju zdravstvenu kulturu u odnosu na Zapad, gdje se ljudi stalno informišu o operacijama, komplikacijama i neželjenim efektima. Mi u principu pacijentima objašnjavamo sve, šta se dobije nekom operacijom, koji su njeni rizici i sve ostalo. Međutim, i to je svakim danom sve bolje", navodi on.
Na ovoj klinici izvodi se i postupak rekonstrukcije dojke, nakon odstranjivanja dojke usljed malignog tumora, ali broj takvih operacija i dalje nije velik.
"Privatne klinike još nisu izjednačene sa državnim, a silikonske proteze su skupe, kao i operativni zahvat", navodi Jović dodajući da mnoge žene ni ne znaju da se u domaćim klinikama izvodi ovaj postupak.
Kada je u pitanju operacija nosa, kako objašnjava, pored estetske, ovaj postupak ima i funkcionalni dio.
"Ako se ispravlja nos, septum se vrlo često treba pomjeriti da bi se poboljšalo disanje, te se jednom operacijom rješavaju dva problema", navodi Jović.
Postupak koji se svakodnevno izvodi u Klinici "S.tetik", kao i drugim privatnim klinikama, je uklanjanje mladeža, koje se radi pod lokalnom anestezijom.
"Kada je ovaj postupak u pitanju, ljudi su dovoljno osviješteni. Ne znači da će se, ako neko povrijedi mladež, on sigurno promijeniti, ali od hiljadu slučajeva, jedan se promijeni, a ko je god vidio jednog takvog pacijenta, onda zna kolika je opravdanost svega ovoga. To su strašna oboljenja koja se često završavaju smrću", ističe Jović dodajući da uklanjanje mladeža košta 190 KM.
Rauf Karabeg kaže da kod njih skidanja mladeža košta oko 150 KM.
"Mi smo tri sedmice unaprijed rezervisani", dodaje on.
Šta kažu poznati
Pored zdravstvenih, psihičkih i poslovni razlozi znaju biti jedan od pokretača da se neko odluči za estetsku operaciju.
U svijetu šou biznisa postalo je uobičajeno da već na početku karijere pjevačice koriguju usne, imaju silikonske grudi, umanje nos ili izvrše liposukciju, dok oni zrelijih godina najčešće rade lifting, odnosno zatezanje kože. Pitali smo poznate ličnosti šta misle o estetskoj hirurgiji.
Glumica Slađana Zrnić iako se nije podvrgavala estetskoj hirurgiji, niti namjerava da to uradi u narednom periodu, u potpunosti podržava svoje kolege koji su se opredijelili za taj korak.
"Estetsku hirurgiju podržavam naročito kada su u pitanju problemi deformiteta, ukoliko se oni mogu ispraviti, ali isto tako i ukoliko neko nije zadovoljan svojim izgledom, te zbog toga želi da izvrši plastičnu operaciju, zašto da ne. Smatram samo da s tim ne treba pretjerivati, kao što to rade neki, koji po nekoliko puta rade iste operacije", kaže Zrnićeva i dodaje da se svako, prvenstveno treba pomiriti sa svojim tijelom, izgledom i onim što je prirodno.
Hrvatska pjevačica Žanmari Lalić ne podržava podvrgavanje estetskoj hirurgiji.
"Mislim da je to prolazan trend, koji nije baš dobar, jer sve ide u krivom smjeru. Vrednuju se pogrešne stvari i mislim da bi se trebalo više raditi na duhovnom usavršavanju i truditi se da što više dobrih djela činiš u životu. Bitno je kakva si osoba karakterno, a ne kolike sise imaš", smatra Lalićeva.
Ističe da estetsku hirurgiju odobrava samo ukoliko neko ima izražene nepravilnosti, koje mu stvaraju probleme. Tvrdi da se nikada ne bi podvrgla estetskoj hirurgiji, te da je samo zbog devijacije septuma uradila operaciju nosa.
Smatra da estradna scena, preplavljena silikonima i botoksima, negativno utiče i na obične djevojke koje se sve češće opredjeljuju za estetsku hirurgiju.
"Sve više se ljudi udaljavaju od svoje unutrašnje osobnosti, svoga - ja, sve se gleda kroz nekakvu površnost, te ljudi prihvataju nametnute vrijednosti, umjesto da cijene ono što zaista smatraju vrijednim, tako da estetska hirurgija u svemu tome ima značajno mjesto", smatra ova hrvatska pjevačica.
Svako pretjerivanje nije dobro
Adelisa Hodžić, folk pjevačica, otvoreno priznaje da je povećala svoje grudi 2002. godine.
"Rodila sam dvoje djece, dojila ih, i zbog toga sam radila plastičnu operaciju svojih grudi. Samo sam vratila svoju veličinu grudi, jer su se promijenile od dojenja. Svim ženama koje su rađale i dojile preporučila bih ovaj zahvat. Lično, od kad sam uradila ovaj zahvat drugačije se emocijalno i fizički osjećam. Vidjelo se na nekoj svečanoj haljini, ispod koje ne može da se nosi grudnjak. Zaista se isplati. Meni je samo anestezija ostala u lošem sjećanju, ostalo je sve bilo OK", priča Hodžićeva.
Folk pjevačica Sanela Sijerčić je prije tri godine uradila korekciju grudi.
"Samo sam ih vratila u oblik koji sam imala još kao djevojka. Ostala je ista veličina. Nema poterebe da se plastični zahvati rade van naših granica. Ovdje imamo perfektne plastične hirurge. U mojoj branši ima mnogo osoba koje su bile pod nožem, ali kriju. Vjerovatno hoće da ostave dojam osoba sa savršenim tijelom", objašnjava Sijerčićeva.
Pjevač Fuad Backović Deen uljepšao je lice tako što je povećao usne.
"Povećao sam ih malo, u granicama normale. To sam oduvijek želio da uradim. Uvjeren sam u to da nisam pogriješio ili pretjerao. Inače, plastičnu hirurgiju podržavam ukoliko se s njom ne pretjeruje. Vađenje rebara, pumpanja grudi na sedmicu ili osmicu, te ekstremne zahvate ne podražavam", kaže Deen.
Sedam puta jeftinije nego u Americi
Rauf Karabeg ističe da su cijene operativnih zahvata iz domena plastične hirurgije u BiH jeftinije za 20 odsto od onih u Hrvatskoj i Srbiji. Kaže da su jeftiniji od Austrije za 100 odsto, a od Njemačke tri puta.
"U odnosu na Ameriku jeftiniji smo skoro 500 do 700 odsto", tvrdi Karabeg.
Strah od anestezije
Strah od anestezije i rezultata operacije, dobrim dijelom i danas sprečavaju pacijente da se podvrgnu estetskoj hirurgiji.
"Nakon operacije stiče se povjerenje u ljekara i sigurnost u anesteziju, što su dva osnovna odvraćajuća faktora od operacije. Na hirurgiji sam radio 12 godina i nikada nisam čuo da se neko nije probudio iz anestezije prilikom ovakvih postupaka, ali je taj strah ipak prisutan kod ljudi, iako se niko neće operisati prije nego što se ne uradi dobra predoperativna analiza", navodi dr Darko Jović.