Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, kaže da je izborna kampanja već počela i da je u takvim uslovima teško očekivati da će doći do rješenja za ključne probleme u BiH. Radojičić smatra da će se kampanja odraziti i na rad Skupštine RS, ali da će uprkos svemu SNSD ostvariti najbolji izborni rezultat na predstojećim izborima.
NN: Ovih dana ponovo se pokreću neka "teška" pitanja u BiH. Da li mislite da se i dalje može očekivati jedinstven stav političkih partija iz RS na njihovom rješavanju?
RADOJIČIĆ: Mislim da je u ovoj godini pomalo iluzorno tražiti sporazum čak i na nekim krupnim pitanjima. Svi su u niskom startu za kampanju koja je počela već prošle godine i to je vrijeme u kojem stranke naglašavaju razlike, a ne traže sličnosti. Na svim pitanjima na kojima je potrebno postizati šire jedinstvo teško je očekivati da će ga biti. Teško je očekivati da će u periodu do novembra, zaključno s izborima, biti neko približavanje stranaka.
NN: Jedno od krupnih pitanja je i stalna priča o promjeni Ustava za koju je stiglo nekoliko inicijativa. Da li su realne njegove promjene u ovoj godini?
RADOJIČIĆ: Pomalo konfuzno se pojavilo nekoliko inicijativa istovremeno. Jedna od njih je konferencija u Sloveniji o Balkanu na slovenačku inicijativu. Postoji inicijativa i da se u Sarajevu održi veći samit o perspektivi Balkana i prilično je izvjesno da će taj skup biti održan, ali on neće imati namjeru da se isključivo bavi BiH. Treća inicijativa se vezuje za špansko predsjedavanje EU i vezuje se isključivo za BiH. Ideja je da se negdje, vjerovatno u Španiji, okupe bh. lideri i da pokušaju postići neki načelan dogovor o nekoliko otvorenih tema. To je ispunjavanje uslova za transformaciju OHR-a, odnosno prije svega pitanje državne imovine i eventualnim promjenama Ustava vezanih za Sud u Strazburu i njegovu odluku. U ovom momentu mislim da nisu velike šanse da će do skupa doći jer pokušaji iz EU da se vidi da li ima svrhe sazivati takav sastanak za sada nisu uspješni, jer većina lidera smatra da ne treba biti upravo zato što smo već u kampanji. Taj skup je inače planiran pa pomjeran, ali još traje dogovaranje da li će ga uopšte biti. Ne očekuje se da bi se na tom skupu usvojile bile kakve odluke ili rješenja, a maksimum bi mogla biti izjava o saglasnosti šta treba činiti. Ipak, mala je vjerovatnoća da se i do te izjave može doći.
NN: Drugo pitanje koje potresa BiH je hapšenje Ejupa Ganića u Londonu. Kako gledate na izjavu Borisa Tadića, predsjednika Srbije, da neće imati ništa protiv da se Ganiću sudi u BiH?
RADOJIČIĆ: Nama je ponekad teško uhvatiti sve tonove iz Beograda, pa i kad je riječ o toj konkretnoj izjavi. Ona se može razumjeti u duhu dobrosusjedskih odnosa jer Srbija naglašeno želi razvijati dobrosusjedske odnose sa BiH, a to Sarajevo nikako niti shvata, niti prihvata. Tako se i ta izjava Tadića može shvatiti u tom kontekstu, kao gest dobre volje iz Srbije, mada opet postoji drugačiji pogled iz Banjaluke. Da je postojala spremnost bh. pravosuđa da se taj slučaj procesuira onda do svega ovoga ne bi ni došlo, jer od kada postoje Sud i Tužilaštvo BiH nije postojao ni minimum spremnosti da se uopšte procesuira slučaj "Dobrovoljačka" i sadašnje naglo nastojanje domaćih organa da dokažu britanskom pravosuđu da će Ganić biti procesuiran, jer on može biti izručen BiH ako bh. pravosuđe dokaže da će ga stvarno procesuirati, djeluje vrlo licemjerno. Mi smo sumnjičavi da se u Sarajevu može organizovati nepristrasno suđenje jer imamo višegodišnje iskustvo da se nije htjelo uopšte procesuirati. Beograd to opet gleda iz nekog drugog referentnog sistema dobrosusjedskih odnosa i želje da pokaže da je to u Sarajevu moguće uraditi.
NN: Kako gledate na postupke dijela državne administracije iz Sarajeva u slučaju "Ganić"?
RADOJIČIĆ: Ovo je generalno neuređena država i samo se pokazuje na ovakvoj situaciji da imate milion neriješenih stvari. Konkretno u ovoj situaciji se najviše pokazao odnos sarajevskog političkog establišmenta koji državu posmatra kao privatnu i koje uopšte ne interesuje stav nekih drugih. Oni su pokrenuli sve formalne mehanizme institucija u zaštitu Ejupa Ganića bez ičije odluke. Predsjedavajući Silajdžić bez odluke Predsjedništva BiH, ministar Sven Alkalaj bez odluka Savjeta ministara, pa onda naniže službenici Ministarstva, pa čak i ambasador u Velikoj Britaniji koja se uključila u odbranu jednog čovjeka.
NN: Do čega to može dovesti?
RADOJIČIĆ: Ovakva akcija u stvari ne signalizira ništa dobro o BiH jer govori da se radi o neuređenoj zemlji u kojoj svako radi šta hoće, a prije svega oni koji imaju neku većinu ili silu. To je prije svega bošnjački vrh koji želi provoditi svoju privatnu ili stranačku politiku ne osvrćući se na druge. Svaka ozbiljna evropska zemlja vidjeće da ovo što se radi pokazuje da BiH u principu ne funkcioniše i da je na specifičan način ubijaju oni koji se za nju navodno i najviše zalažu, a to je bošnjačko rukovodstvo.
NN: Šta treba da učine predstavnici iz RS po tom pitanju?
RADOJIČIĆ: Mi svaki put imamo sličan problem na koji način prezentovati naše mišljenje i kako se odbraniti od majorizacije. Kada nešto ide kroz institucije sistema, onda imamo određene zaštitne mehanizme i mogućnost veta u Predsjedništvu ili parlamentu BiH, ali kad nešto uopšte ne ide kroz institucije i kada se ljudi ponašaju privatno bez ičije odluke, onda tu nemate zaštite već jedino da javno prema unutra i vani povučete takve poteze koji će jasno staviti do znanja da se s takvim potezima ne slažete. U tom kontekstu vidim i notu člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića prema Beogradu, da prethodna nota iz Sarajeva prema Beogradu nije službeni akt. Iz tog ugla vidim i najave kako uopšte raditi dalje u Sarajevu kad neko ne uzima u obzir stav jednog entiteta ili bar jednog konstitutivnog naroda.
NN: Kako ste zadovoljni radom Narodne skupštine RS u periodu dok se Vi nalazite na njenom čelu?
RADOJIČIĆ: Ako pogledamo unazad učinkom ovog saziva možemo biti više nego zadovoljni jer 2009. i 2008. godinu smo imali kao najuspješnije godine u ovom petnaestogodišnjem istorijatu parlamenta, sa 93, odnosno 91 usvojenim aktom u te dvije godine to su bile rekordne sezone Skupštine jer se ranije na godišnjem nivou usvajalo oko 70 zakona. Pored toga, usvojene su stotine drugih akata, deklaracija i tako dalje. Po učinku gledano zaista se može govoriti o najuspješnijim godinama. Što se tiče nekog sistema ili organizacije mislim da je Skupština imala najviše dana zasjedanja do sada, uspjeli smo isforsirati i da veliki broj odbora bude aktivan i mimo sjednica Skupštine. Uredili smo i sistem prisustva i nevladinog sektora, a imali smo i apsolutno najveću i međunarodnu aktivnost kako u posjetama iz Banjaluke drugim parlamentima, tako i posjete drugih parlamentarnih delegacija Banjaluci. Naši su predstavnici bili prisutni svuda od Vašingtona do Moskve, što je najintezivniji međunarodni diplomatski napor od 1995. godine pa naovamo.
NN: Da li mislite da se takva efikasnost može nastaviti i u ovoj godini?
RADOJIČIĆ: Gledajući unaprijed šta nam sve predstoji, do kraja ovog mandata ne treba očekivati previše jer je unutar parlamenta predizborna atmosfera 101 odsto. Usvajanje dnevnog reda traje sve duže i duže jer je to trenutak kada se u skupštinskom zasjedanju najviše izražavaju politički stavovi. Od ovih preostalih zasjedanja do oktobra ne treba očekivati previše, jer će tu više biti poligon za prepucavanje i kampanju, a ne donošenje krupnih odluka.
NN: Da li će se pred Skupštinom naći neki važni zakoni u tom periodu?
RADOJIČIĆ: Ima nekoliko krupnih stvari koje bi trebalo da završimo do kraja ovog mandata jer očekujemo da dođe na dnevni red strategija reforme penzionog osiguranja, koja se priprema i očekuje već godinama, što je jedan od najkrupnijih dokumenata koje bi parlament trebalo da usvoji. Ostalo je još nekoliko sistemskih zakona. Među njima su novi Zakon o visokom obrazovanju, novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj zaštiti. Da li će to parlament stići da završi je pitanje, ali nekoliko krupnih akata je još pred nama i očekujemo ih do jula.
NN: Da li mislite da SNSD na izborima u oktobru može da ponovi rezultate od prošlih izbora?
RADOJIČIĆ: Nositi vlast u uslovima tranzicije, pa onda i još u uslovima ekonomske krize koja je od početka ove godine na ovim prostorima jako izražena je veoma teško. To sa sobom povezuje i veliki broj dobrih i teških trenutaka. Ovih dana smo se upravo sudarili sa nečim što je krajnje nepopularno i što niko u predizbornom periodu bez prijeke potrebe ne radi, a to je pitanje revizije pojedinih penzijskih prava i određenog broja penzija. Pred izbore se to ne radi ni u jednoj zemlji bez prijeke potrebe. To svjedoči da je bila prijeka potreba da se to uradi bez obzira koliko bilo nepopularno. Ja ipak vjerujem da uz sve ekonomske i političke probleme koje imamo preko glave mi možemo ponoviti dobar rezultat i da će sve ono što je dobro urađeno biti na dobar i adekvatan način predstavljeno građanima i da će SNSD na kvalitetan način zadobiti ponovno povjerenje u naredne četiri godine.
NN: Da li Vas plaši ujedinjavanje opozicije?
RADOJIČIĆ: Opozicija se povezuje samo na jednoj tački, a to je prejak SNSD. Njih ne povezuje programska sličnost, niti njihova ljubav. Znači, povezuje ih samo ocjena da je SNSD prejak i da zbog toga moraju da idu zajedno. Međutim, mislim da što se prije svega radi o pojedinačnim sudarima za mjesto predsjednika Republike i člana Predsjedništva BiH da ni taj pokušaj ujedinjavanja opozicije prvo neće biti potpuno uspješan, jer tamo ima toliko animoziteta da ljudi neće da sjede u istoj prostoriji, a kamoli da se dogovore o zajedničkim kandidatima, a drugo da će se na samim izborima pokazati da ni to nije dovoljno, odnosno ono što se i eventualno poveže od opozicionih partija ne može da nadoknadi i dostigne blok koji čine SNSD, DNS i SP.
NN: Da li ste Vi spremni da se kandidujete ispred SNSD-a na neku pojedinačnu funkciju?
RADOJIČIĆ: SNSD će sa koalicionim partnerima postavljati timsku igru i mi smo uvijek u ovom dosadašnjem periodu u protekle četiri godine imali jednu podjelu posla u kojoj se zna ko šta radi. To će i za narodne izbore biti timska odluka ko će u narednom periodu raditi koji posao. To će biti predmet zajedničkih odluka u vrijeme kada to bude potrebno, jer je sada još suviše rano za odlučivanje i još se razgovara i o mogućim promjenama pravila igre, promjenama Ustava i promjenama Izbornog zakona.
NN: Ipak, opozicija je počela s isticanjem kandidata. Da li mislite da će im to donijeti prednost?
RADOJIČIĆ: Isticati kandidate u martu kada još ni pravila nisu poznata je preuranjeno jer se tek u maju raspisuju izbori, u julu se podnose liste i do tada ćemo imati odluku SNSD-a i koalicionih partnera. Opozicija je krenula u rano isticanje kandidata, što mislim da je nepotrebno i da je to motivisano da se smanje unutar stranačke tenzije i potencijalni opozicioni blok dovede u stanje da prihvati ili ne prihvati konkretnog kandidata bez puno pregovaranja, tako da su to više pitanja za unutrašnje odnose u opoziciji.