Bez predsjednika Republike Srpske na sceni je tiha blokada u funkcionisanju vlasti u RS, ali će ozbiljnije posljedice nastati krajem godine jer se neće moći implementirati usvojeni zakoni, upozorio je Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS.
`Nijedan zakon ne može biti proglašen sve dok ne dobijemo predsjednika Republike Srpske`, kaže Radojičić.
Teško je predvidjeti, navodi, na koji način će se razriješiti cijela stvar prije izbora novog predsjednika RS.
`Sutra ćemo vidjeti da li će doći do dogovora na sjednici Zajedničke komisije Vijeća naroda RS i Narodne skupštine RS i da li će privremena odluka o obavljanju nadležnosti predsjednika RS biti deblokirana`, dodaje Radojičić.
Ističe da će se kriza prevazići prijevremenim izborima zakazanim za 9. decembar i nada se da će RS brzo nakon izbora imati predsjednika Republike.
NN: Prijevremeni izbori za predsjednika RS biće raspisani 9. decembra. U javnosti se spominjalo često i Vaše ime kao kandidata. Kakva se predizborna kampanja u RS može očekivati?
RADOJIČIĆ: Po Ustavu RS ne mogu da budem kandidat za predsjednika RS. Nisam zainteresovan za funkciju predsjednika RS, a čak kada bih i bio zainteresovan za to moja kandidatura ne bi bila prihvaćena jer to Ustav RS ne dozvoljava. Ustav RS predviđa mogućnost kandidovanja predstavnika konstitutivnih naroda Srba, Bošnjaka i Hrvata, ali ne dozvoljava onim iz reda ostalih ni da se kandiduju, a kamoli da budu izabrani. To je jedna diskriminatorska norma, ne zbog mene jer u ovoj situaciji definitivno nisam zainteresovan za tako nešto, ali smatram da svi građani RS bez obzira na vjeru, nacionalnost i pol moraju imati ravnopravan položaj. Ustav je takav kakav je i dok je takav treba ga poštovati.
Međutim, zabrinjava me nešto drugo, a to je prijava velikog broja političkih partija za izbore. Očekivao sam da će biti veća saglasnost i pregovaranja stranaka iz RS oko toga jer smo se našli u situaciji u kojoj nam treba stabilnost i predsjednik sa što širim i jačim legitimitetom. Broj prijavljenih stranaka je dosta veliki, što ne znači da među njima neće biti dogovora oko zajedničkih kandidata, ali sve ukazuje da ćemo imati kampanju sa puno kandidata. Stranke iz RS trebalo bi da budu jedinstvenije, da se glasovi ne rasparčavaju. U situaciji u kojoj smo se našli nakon iznenadne i neočekivane smrti predsjednika Republike imamo potrebu za jakim predsjednikom.
RS treba mirna kampanja s isticanjem najznačajnijeg kandidata i dostojanstven izbor predsjednika kako bi što prije sa što širom podrškom preuzeo dužnost. Nije nam potrebna prljava kampanja i sukobljavanje političkih partija u okolnostima kada nam ni međunarodna zajednica nije naklonjena.
OHR je najavio strožu i oštriju ulogu i to je situacija u kojoj u RS treba da imamo veći stepen saglasnosti između partija. Iz ovog ugla gledano kampanja neće biti ni čista, ni fer i moglo bi biti vrlo prljavih napada što ne treba RS u situaciji u kojoj se našla.
NN: Da li RS prijeti opasnost od blokade u funkcionisanju vlasti, budući da nije postignuta saglasnost o privremenoj odluci Narodne skupštine RS koja je Vama povjerila dužnost da obavljate neodložne poslove iz nadležnosti predsjednika RS?
RADOJIČIĆ: U RS imamo dio blokada funkcija koje se ne vide, ali ako ova situacija bude duže potrajala stanje bi moglo postati vrlo ozbiljno. Probleme u funkcionisanju očekujemo krajem godine i već u decembru bićemo u problemima, jer nećemo moći razmatrati zakone koje je potrebno usvojiti. Postoji prazan prostor u obavljanju dužnosti predsjednika Republike koji po Ustavu RS ima značajne nadležnosti. To nisu nadležnosti koje bi blokirale svakodnevan život, ali nakon par mjeseci će se osjetiti blokada. Naime, parlament RS je trenutno u mogućnosti da donosi zakone, ali nema ko da ih proglasi tako da se zakoni ne mogu primjenjivati. Sve do rješenja ove tranzicione situacije i izbora novog predsjednika nema nikoga ko bi proglasio bilo koji zakon koji usvoji parlament. Problemi će se sve više pojačavati kako se bližimo kraju godine jer treba da budu usvojeni predloženi zakoni, da se planira budžet za narednu godinu... Nakon nekoliko mjeseci će se vidjeti taj problem i praznine unutar institucije predsjednika RS. Svim ovim biće blokirana i Vlada RS i sve ono što su zakonski projekti ostaće neriješeno i nakon tri-četiri mjeseca imaćemo problem i zastoj u funkcionisanju vlasti. Neusvajanjem zakona o platama znači da se ne može planirati budžet, a neusvajanje budžeta povlači privremenu odluku o finansiranju početkom iduće godine ili usvajanje budžeta po starim principima bez povećanja plata za kategorije koje bi po Zakonu o platama trebalo da se povećaju. Nijedan zakon ne može biti proglašen sve dok ne dobijemo predsjednika Republike.
NN: U Klubu bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS smatraju da nisu blokirali funkcionisanje vlasti u RS kada su uložili veto na odluku parlamenta RS da preuzmete neodložne poslove predsjednika. Da li su stavljanjem veta izazvali krizu u vršenju vlasti?
RADOJIČIĆ: Radi javnosti treba da se zna kako su se stvari odvijale. Mi smo se našli u šoku iznenadnom smrću predsjednika Republike i u toj situaciji se automatski otvorilo pitanje šta je sa dužnostima predsjednika RS. U svim normalnim zemljama je ili Ustavom propisano ili se donosi odluka na koji način i ko će preuzeti dužnosti i ne može postojati vakuum. Vlada RS je predložila privremenu odluku u jednoj formi i u toku dana smo održali sjednicu Kolegija Narodne skupštine RS. Tražio sam da se svi predstavnici poslaničkih klubova izjasne da li nam odmah treba sjednica Skupštine RS ili nakon sahrane predsjednika Milana Jelića i da li su predstavnici klubova i stranka saglasni sa sadržajem odluke. Na sjednici Kolegija je jednoglasno podržan prijedlog da se sazove sjednica parlamenta RS isti dan i svi su jednoglasno podržali sadržaj odluke koji je Vlada RS predložila uključujući i SBiH i SDP BiH. Naveče su promijenili mišljenje i nakon dva dana smo imali veto Kluba Bošnjaka. Od devet parlamentarnih stranaka nisu bili prisutni samo predstavnici SDA, bili su predstavnici svih osam političkih partija sva tri konstitutivna naroda. Znači, neko nije bio iskren, jer da jesu odmah prvog dana iz nekih partija rekli bi da odluka nije prihvatljiva i da će je neko osporavati, imali bismo jasniju situaciju i ušli u razgovore na koji način da je riješimo. Podržali su održavanje sjednice i kada je odluka donesena onda su se pojavili problemi. Mogao je onaj koji je podigao veto, a prije svega je SDA nosila taj posao, i ranije upozoriti na te probleme, ali iz ovih ili onih razloga to nisu. Ovdje je dominirala politika i pokazan je nedostatak dobre volje na koji se prvi dan moglo ukazati, a ne poslije udariti veto i na kraju ići na usaglašavanje i doći do blokade vlasti i Ustavnog suda RS.
NN: Kako prevazići krizu u funkcionisanju vlasti?
RADOJIČIĆ: Teško je predvidjeti na koji način će se razriješiti cijela stvar prije izbora novog predsjednika RS. U ponedjeljak ćemo vidjeti da li će doći do dogovora na sjednici Zajedničke komisije Vijeća naroda RS i Narodne skupštine RS i da li će privremena odluka o obavljanju nadležnosti predsjednika RS biti deblokirana. Odluka o deblokadi nadležnosti bi bila dobra, jer onda ne bi bilo zastoja u proglašavanju odluka i poslovi iz domena predsjednika RS bi se radili. U protivnom situacija će se zaoštravati, a kriza produbljivati. S obzirom da smo u proteklih godinu i po rijetko kada postizali dogovor zbog krajnje suprotstavljenih stanovišta ne očekujem ga ni ovaj put. Stavovi su i sada suprotstavljeni, s jedne strane je privremena odluka Narodne skupštine RS da predsjednik parlamenta RS obavlja neodložne poslove iz nadležnosti predsjednika RS, a amandmani iz Vijeća naroda RS su da se te nadležnosti prenesu na jednog od potpredsjednika RS. Razlike su ogromne i bilo bi dobro da se deblokiraju bar neke nadležnosti predsjednika Republike. Ako ostane sve ovako zakovano izvjesno je da će Ustavni sud RS dati završnu riječ. Ustavni sud RS, pak, ima svoje rokove i moglo bi se preklopiti vrijeme odluke suda i prijevremeni izbori, i smisao odluke bi bio upitan što ponovo vodi u probleme.
Kriza će se prevazići prijevremenim izborima zakazanim za 9. decembar i nadam se da ćemo brzo nakon izbora imati predsjednika Republike. Ali će nastati problemi oko statusa potpredsjednika RS, jer zakon je tu nejasan. Moguće su komplikacije, ali se to ne bi trebalo odraziti na status predsjednika RS. Nama je u interesu da na izborima 9. decembra dobijemo predsjednika RS i da ta institucija profunkcioniše u punom kapacitetu kako bi prevazišli ovaj problem što bezbolnije. Zbog ustavne i zakonske praznine i dalje je otvoreno pitanje obavljanja poslova predsjednika RS u tranzicionom periodu, a mogući su i problemi nakon verifikacije rezultata zbog nedefinisanog položaja potpredsjednika RS.
NN: Šta je sa potpredsjednicima RS?
RADOJIČIĆ: Problem je u zakonu i Ustavu RS i postoje praznine koje ne definišu situaciju u kojoj se desilo da je predsjednik RS umro. Ne postoji takođe definicija šta se dešava sa potpredsjednicima RS u situaciji kada je predsjednik umro. Izborni zakon kaže da se predsjednik i potpredsjednici RS biraju sa jedinstvene liste i nema posebnih izbora za potpredsjednike. Na predsjedničkim izborima pobjednik je predsjednik RS, a dvije utješne nagrade su za potpredsjednika RS sa jedne liste. Nakon izbora 9. decembra je realno pretpostaviti da kandidati koji ne budu izabrani za predsjednika RS iz drugih konstitutivnih naroda postave pitanje da li su oni po izbornom zakonu izabrani za potpredsjednike ili su dva sadašnja potpredsjednika Adil Osmanović i Davor Čordaš i dalje u mandatu. Izvjesno je da će se otvoriti proces pred Sudom BiH ili pred Ustavnim sudom BiH sa komplikacijama za dva potpredsjednika. To nije stvar politike i pitanje da li je neko protiv ovog ili onog personalnog rješenja već naprosto zakonska praznina koju neko može da iskoristi, da zloupotrijebi i da otvori taj problem. Problem se može pojaviti ako za predsjednika RS bude izabran kandidat koji nije iz reda srpskog naroda i u tom slučaju imate dva bošnjačka ili dva hrvatska funkcionera na dužnosti predsjednika i potpredsjednika RS što je potpuno neustavno. Izvjesno je da će se problemi javiti nakon izbora 9. decembra i da će biti vezani za potpredsjednike, što ne bi trebalo da utiče na funkcionisanje predsjednika RS. Otvara se niz pitanja, ali je suštinsko da ulazimo u proceduru kandidature i da izbori idu normalno...
NN: Međunarodni predstavnici najavljuju rigorozne mjere prema BiH, budući da su razgovori o reformi policije propali i da BiH nije potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Očekuju li bh. političare smjene?
RADOJIČIĆ: OHR najavljuje svoju čvršću, snažniju i oštriju borbu u BiH. Ali, međunarodna zajednica ne može da smjenjuje političare kao ranije. Pozivi za smjene koji stižu iz Sarajeva nisu ono što je bilo 1999., ta vremena su prošlost. Ne mogu međunarodna zajednica i OHR da preuzmu na sebe ulogu vlada, skupština, agencija, institucija i uprava na svim nivoima... OHR je u fazi kada treba da snižava svoje prisustvo i prenosi svoja ovlaštenja i obaveze na domaće organe vlasti. Korak nazad bi bile smjene i značilo bi uspostavljanje još gore situacije nego što je to bilo prije sedam-osam godina. Za tako nešto međunarodna zajednica nema kapacitet. OHR bi donošenjem rigoroznih odluka koje se ne mogu tolerisati mogao izgubiti potpuni kredibilitet u BiH. Treba upozoriti da vremena danas u BiH nisu ona koja su bila 1999. godine, nisu ista. Proteklo je dosta vremena, okolnosti su se promijenile i OHR treba razmisliti ne dva puta već mnogo više ako nešto nameće jer svaku od tih odluka treba implementirati.
BiH treba da vode domaći izabrani političari, u protivnom međunarodna zajednica treba preuzeti na sebe odgovornost da nije u stanju da rješava probleme. Što se tiče reforme policije, treba upozoriti da je u protekle tri godine bilo mnogo pogrešnih zahtjeva međunarodnih predstavnika i domaćih nerealnih ambicija. Rezultat toga je to što danas nije dostignut realan progres u reformi policije i BiH nije potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU.
U restrukturisanim i decentralizovanim policijskim snagama treba da postoji policija RS sa svojim nadležnostima, kao i konsolidovani budžet koji se sastoji od budžeta na državnom nivou i budžeta policijskih oblasti. Napredak u ovoj, ali i drugim reformama moguće je ostvariti shvatajući realnost i ustavno uređenje BiH. Dejtonski mirovni sporazum je osnov i za policijsku reformu i za sve druge planove i osnov je uređenja BiH.
U BiH se poslije vremena Pedija Ešdauna insistira na sve jačoj centralizaciji policije. Jedan dio reforme je kreiran u Sarajevu i dobio je podršku u Briselu, odakle se vratio kao zahtjev Evropske unije iako su to zahtjevi iz Sarajeva. Ešdaun je dovoljno jako izlobirao međunarodnu zajednicu i nametnuo uslove iz kojih ni dan-danas ne možemo izaći. EU zbog svog kredibiliteta, izvjesno je, od Ešdaunovih principa neće odustati. Lobi iz Sarajeva i lobirani dio međunarodne zajednice nas je prije nekoliko godina uvalio u probleme iz kojih ne možemo izaći. Političari iz Sarajeva korak po korak žele izvršiti potpunu reviziju Dejtonskog sporazuma. Iz problema nećemo izaći sve dok se ne shvati realnost BiH, a to je složena struktura zemlje, decentralizovano unutrašnje uređenje, i policija RS sa svojim nadležnostima, složena struktura budžeta, RS sa svojim policijskim budžetom.
Zbog zdravlja smanjio broj putovanja
NN: S obzirom da ste nedavno imali ozbiljne zdravstvene probleme, kako usklađujete brojne radne obaveze?
RADOJIČIĆ: Problemi koje imam sa kičmom su zaliječeni, ali ne i izliječeni i sada pokušavam da radim i nadam se da se stanje neće pogoršati. Redukovao sam neke stvari da bih uskladio poslovne obaveze sa zdravstvenim problemima. Prošle godine sam daleko više putovao, jer me obavezivao rad na terena. Zbog problema sa kičmom tu sam obavezu redukovao i odbacio sve obaveze koje zahtijevaju dugu vožnju, jer je to vrlo problematično za kičmu. Inače, zdravstveno sam teško podnio situaciju oko smrti predsjednika RS Milana Jelića. Izuzetno mi je bilo teško i naporno i bio sam nekoliko dana, i zbog psihološkog šoka u kojem smo se svi našli, i fizički izuzetno loše. Trebao sam biti u banji, ali sam zbog svega što se dešavalo morao otkazati dio liječenja u Igalu i nadam se da mi se neće nešto pogoršati.
Za himnu pristiglo oko 15 prijedloga
NN: RS još nije dobila grb i himnu. Kada se mogu očekivati?
RADOJIČIĆ: I donošenje simbola RS grba i himne je predmet zakona i tu smo u blokadi. Desilo se i to da je istekao mandat komisiji za simbole i Skupština je donijela odluku o produženju mandata, ali ona nije stupila na snagu. Dok god odluka ne stupi na snagu, komisija se ne može pojaviti kao predlagač pred Narodnom skupštinom RS iako je završila posao što se tiče grba. RS mora po Ustavu da ima grb, zastavu i himnu, ali dio političkih partija je krenuo u politikansku kampanju u kojoj ne žele da usvoje novu himnu ili grb RS, a stari grb i himnu nije moguće vratiti zbog odluke Ustavnog suda BiH. Te partije u stvari podržavaju status kvo u kojem RS nema simbola. Nalazimo se pred vrlo pragmatičkim izborom da biramo između dva zla - da uopšte nemamo simbole i drugog da izaberemo neke nove koji će se teško i sporo nametati kao realni simboli.
U najskorije vrijeme je trebalo da se završi posao oko himne jer je završen konkurs. Kada je riječ o grbu postoji pet prijedloga koji su ušli u uži izbor i koje su njihovi autori redizajnirali po zahtjevima komisije, ne u suštinskom, već u smislu dorade. Za grb smo imali oko 160 prijedloga, ali je za himnu pristiglo oko 15 prijedloga iako je istekao konkurs, ali još traje dostava pošiljki poštom.