"Ako želiš da vidiš pravu sliku jedne države pogledaj kakvo je stanje željeznice u toj zemlji", nerijetko mudruju ljudi iz starije generacije.
Mlađi će ukazivati na novije tehnologije te će isticati pristup i korištenje Interneta kao najbolji pokazatelj razvijenosti neke zemlje.
O situaciji u Bosni i Hercegovini zorno govori podatak da `Željeznice FBiH`, čiji se direktor svojevremeno hvalio da će modernizirati pruge te će vozovi moći ići nevjerovatnih 70 kilometara na sat, uopšte nemaju svoju stranicu na Internetu.
`Imali smo taj sajt, ali kolegica je maloprije otišla iz kancelarije i odnijela ga`, kazao je dispečer u `Željeznicama FBiH` novinaru `Nezavisnih`.
Kada smo mu objasnili da se web sajt ne može odnijeti, ispravio se.
`Ma ništa od toga, uvijek su nam bile neke greške tako da je skroz nepozudan i pun netačnih informacija. Najbolje se kod mene raspitati jer su tačni i red vožnje i cijene`, objasnio nam je dispečer.
Za razliku od BiH gdje vozovi idu `japanskih` 70 km na sat, u Hrvatskoj na sajtu `Hrvatskih željeznica` se precizno zna kada koji voz dolazi, cijene karata jasno su naznačene, a postoji čak i mogućnost internet rezervacije.
Na pitanje novinara da li imaju svoj sajt sa redom vožnje, zaposleni u Autobuskoj stanici u Banjaluci iznenađeno su upitali: `Imamo li šta?`. Kako smo ponovili da nas zanima sajt autobuske stanice, odgovorili su: `Šta mi znamo šta ima na Internetu, ne, ne, mi to nemamo`.
Za razliku od BiH, u kojoj prevoznici uopšte nemaju sajtove, a nerijetko zaposleni čak ni ne znaju o čemu se radi, u Hrvatskoj su internet stranice ovakvih kompanija prevedene na čak pet stranih jezika.
`Sarajevotaksi`, umjesto da ima svoj sajt na kojem bi se moglo saznati sve o cijenama, rezervacijama ili specijalnim uslugama taksista u Sarajevu, na Internetu se pominje samo po skandalima taksista na veb stranicama nekih medija te po medijskim istupima njihovog direktora.
Od prevoznika i komunikacija koji imaju svoje veb aplikacije jedino se mogu pohvaliti Međunarodni aerodrom Sarajevo te `Centrotrans`, gdje su uredno obilježene sve linije kao i alternativni mogućnosti prevoza, a postoji i mogućnost onlajn rezervacije karata. Jedina zamjerka bi se mogla naći u činjenici da postoji opcija samo za engleski jezik.
Informisati se o redu letova i pronaći druge podatke koje zanimaju putnike na web stranici aerodroma u Banjaluci (www.banjaluka-airport.com) nije nimalo jednostavno. Da bi pronašli korisne podatke na prilično nesređenom sajtu, neophodno je provesti duže vrijeme jer informacije kao da su skrivene na stranici.
Promovisanje gradonačelnice Sarajeva
Koje su prednosti i osnovne funkcije web stranica, mnogima u BiH koji se opredijele da ih izrađuju u korist institucije, ustanove, firme, ogranizacije ili nekog drugog oblika poslovanja, očigledno još nije jasno. Zbog toga se nerijetko na većini bh. sajtova, posebno zvaničnih i onih `na najvišem nivou`, umjesto korisnih informacija, novosti i drugih potrebnih sadržaja, nalaze nepotrebni podaci, informacije stare i do nekoliko godina, a neizbježne su u prvom planu i slike zvaničnika, direktora, rukovodilaca i njihovi opširni lični podaci koji gotovo nikoga ne zanimaju.
Bh. prijestonica Sarajevo, `magnet` za turiste, predstavljena je sajtom kojemu je, na prvi pogled, jedina svrha promovisanje lika i djela gradonačelnice Semihe Borovac. Poslije vijesti o tome gdje i kada je Borovčeva presjekla neku vrpcu, položila kamen temeljac, posjetila piramide u Visokom ili rekla nešto, obični surfer mora se zaista namučiti da pronađe informacije o Sarajevu koje su mu potrebne. Na zvaničnom sajtu grada Sarajeva postoji mogućnost pregleda svih hotela u Sarajevu. Provjerom smo ustanovili da se podaci o popunjenosti kapaciteta ne ažuriraju jer smo telefonom saznali da jedan hotel koji je na sajtu bio `prebukiran`, trenutno skoro pa prazan.
Grad iz baštine UNESCO i ponos Hercegovaca, što se tiče prezentacije na Internetu, kao da je zastao u vremenu mimara Hajrudina.
Na zvaničnom sajtu Mostara posljednja informacija o Starom mostu je `ceremonija otvorenja starog mosta` iz 2004. godine. Uzalud je poslije ove informacije očekivati da se na sajtu mogu naći neke važne informacije, savjeti ili preporuke. Doduše, na stranici možete pročitati sve detalje o zamršenoj strukturi onih koji upravljaju Mostarom.
Neum preferira Hrvtasku, a ne BiH
Na zvaničnoj stranici Neuma, jedinog dijela teritorije BiH koji u dužini od 24 kilometra izlazi na more, ne bi se uopšte moglo zaključiti da se radi o opštini u sastavu BiH.
Na ovom sajtu ističu se šahovnice i krstovi, a ne postoji opcija stranice na bosanskom jeziku, dok se historija ovog grada tumači kroz poglavlja `Kršćanska simbolika neumskog zaljeva` ili `Hrasno u hrvatskoj povijesti i kulturi`, a i svi preporučeni linkovi vezani su za susjednu Hrvatsku.
Na sajtu Neuma ne postoji gotovo nijedna korisna informacija za turiste. Najbolji pokazatelj je činjenica da je opcija za vremensku prognozu u Neumu vezana za 2004. godinu. Znatiželjni turista može saznati da će u utorak biti sunčano, toplo i pomalo oblačno. U utorak, ali onaj jako davno.
Novosti, ali iz prošle godine
Nažalost i one web stranice koje bi po pravilu trebale imati najveći broj posjetilaca, odnosno najveću ciljnu grupu, najčešće ne nude ništa značajno.
Tako na ineternet stranici Sarajeva putnik namjernik ne može saznati ništa o aktuelnim dešavanjima u gradu, nema šema gradskog prevoza, niti detaljnih programa kulturno-umjetničkih sadržaja. U podioku `Turist info` od preporuka gdje izaći ističe se naslov `Pojedite ćevape u Sarajevu`.
Ni sajt Turističke organizacije Republike Srpske (www.tors.rs.sr) nije ono što bi trebalo da bude, jer se na ovom sajtu i po pola godine ne ažuriraju sadržaji. Tako pod novostima se može pročitati o republičkom sletu i motorijadi, ali od prošle godine.
Na stranici nedostaje mnoštvo podataka o Republici Srpskoj, a promotivni film koji se prikazuje na sajtu, takvih je dimenzija da se na njemu ne vidi skoro ništa, pogotovo na visokim rezolucijma.
Budući da web stranice turističkih organizacija većinom posjećuju strani turisti, bilo bi sasvim očekivano da sajtovi imaju opciju čitaja na više jezika, a ne na samo engleskom.
Samo deset odsto sajtova kvalitetno
Loših sajtova je, prema riječima Dragomira Ninkovića, direktora dizajner sektora u preduzeću `Advenced system design`, u BiH oko 90 odsto, a tek desetak odsto su kvalitetno urađene web stranice.
Ninković je 1995. godine prvi u Republici Srpskoj izradio web stranicu za preduzeće `Mira Prijedor` i kao dobar poznavalac ove oblasti, nakon dugogodišnjeg iskustva, objašnjava da je početni problem u tome što nijedna firma prije izrade web stranice ne sprovodi plansko istraživanje tržišta da bi ustanovila koja je njena ciljna grupa kojoj je namijenjen sajt, što je početni zadatak svakog onog ko pokreće web stranicu.
`Na osnovu istraživanja tržišta utvrđuje se koje informacije treba određeni sajt posjedovati i zbog čega baš te informacije plasirati na web stranicu. Koliko znam, do sada to nijedna firma u RS nije uradila, nego se ispostavi da stranicu izrađuju čisto da bi je imali, pa nije čudo što se poslije uglavnom žale da im web stranica nije pomogla u poslovanju`, kaže Ninković.
Prilikom izrade web stranice, web dizajneri ističu da je neophodno sagledati sve elemente sajta, od izbora imena internet domena, naslova web stranice, istraživanja i definisanja ciljne grupe, do korištenja tehnologije koje se ne interpretiraju jednako na svim web čitačima.
Ninković ističe značaj kolorne šeme i same `težine`stranice, kao i količinu podataka, te kvalitet materijala, odnosno tekstova i fotografije, koji su na većini domaćih sajtova loši, sadržaji nisu ažužirani, što je jedan od najčešćih propusta.
Pravilna izrada stranice
`Nije isto uraditi web stranicu za Tržnicu Banjaluka i neki hotel. To su potpuno različite djelatnosti i tako je potrebno da im se pristupi prilikom izrade stranice, što se u mnogim slučajevima ne uzima u obzir. Kada naš tim radi web stranicu za neko preduzeće, prije svega izvrši istraživanje tržišta. U saradnji sa marketing timom firme za koju radimo, mi odredimo koje podatke treba posjedovati sajt i šta je interesantno da bude predstavljeno. Ukoliko firma nema marketing plan koji bi trebalo da postoji, onda im mi dajemo sugestije u ovoj oblasti`, kaže Ninković.
Sajt, prema riječima Ninkovića ima smisla ukoliko se primijene pravila prilikom izrade web stranice, jer se tada broj korisnika koji su zadovoljni sadržajem i informacijama stalno povećava.
`Ukoliko se tome ne pristupi na pravilan način, nego se izrada stranice svede samo na crtanje web sajta, onda je jasno da se ne mogu postići nikakvi efekti. Veoma malo je kvalitetnih sajtova, koji primjenjuju web strategije i web marketing, a većina njih se svodi na prikazivanje nekih slika na sajtovima, koji zapravo uopšte nemaju ciljnu grupu`, objašnjava on.
Osnovna funkcija web stranice jeste da informaciju predstavi svojim klijentima, kupcima, poslovnim partnerima, građanima…
`Nažalost, najčešće se dešava da ljudi žele da udovolje nadležnom, odnosno vlasniku i da se to njima svidi, a uopšte ne razmišljaju o svrsi sajta, odnosno da li on ima vrijednosti ili nema`, priča Ninković.
Zainteresovanost za izradu web stranice se, kako tvrde web dizajneri, stalno povećana, ali problem i dalje predstavlja to što oni koji naručuju web stranicu nisu potpuno svjesni mogućnosti koje one pružaju, odnosno nisu svjesni mogućnosti web marketinga.
`Mi uvijek možemo sugerisati klijentima kako sajt treba uraditi. Neki će prihvatiti, a neki jednostavno imaju svoj cilj, pa se ispostavi da je novac uložen u izradu web strane koja poslije nema nikakvu funkciju. Danas je opšti haos na tržištu, jer gotovo svako može da izrađuje web stranice. Nažalost, ne postoje nikakva strukovna udruženja koja bi na državnom nivou regulisala ovu oblast, odnosno da ljudi koji rade ovaj posao moraju imati utvrđene i cijene i kvalitet, ali pošto to nije moguće, danas se gotovo svako može prihvatiti tog posla bez obzira kakvim znanjem raspolaže`, ističe Ninković.
Neki od sajtova koji su i informativni i zaista imaju šta da ponude jesu sajtovi hotela `Monument`, `Banja Laktaši`, `Maxmara`
Web stranica hotela `Monument` (www.hotel-monument.com) sadrži potrebne informacije koje bi zanimale jednog gosta, tako da zainteresovani nemaju potrebu da kontaktiraju hotel, jer sve podatke o smještaju, lokaciji i druge informacije mogu naći na njihovoj stranici.