BANJALUKA, SARAJEVO - Sarajevska farmaceutska kompanija "Bosnalijek" oštećena je za milionske iznose jer su ljudi u samom vrhu tog preduzeća, mimo znanja i odobrenja Nadzornog odbora i Skupštine akcionara, sumnjivim transakcijama izvlačili novac iz te firme, kojim su onda kupovali akcije kompanije.
U dokumentima koji su u posjedu "Nezavisnih" kao prečica za izvlačenje novca korišteni su stvarni dugovi koje je "Bosnalijek" potraživao od raznih kompanija. Umjesto da se sama angažuje na vraćanju dugova, Uprava "Bosnalijeka" je, na čelu s direktorom Nedimom Uzinovićem, odlučila da za tu svrhu angažuje posredničke firme koje bi, za račun "Bosnalijeka", trebalo da pomognu vraćanju dugova "Bosnalijeku" i za uzvrat dobiju velike iznose na ime naknada u posredovanju isplate dugova.
Postoji opravdana sumnja da se ovakvim transakcijama pokušavalo oprati novac koji je u vlasništvu "Bosnalijeka" i prenijeti ga u formu "čistog" novca, kojim bi "investitori" kupovali akcije.
Primjera radi, "Bosnalijek" je sa slovenačkom firmom "Maksimus Holding" 12. oktobra 2015. godine sklopio sporazum o faktoringu za potraživanja oko deset miliona evra, koja je ruska kompanija "Grama" dugovala "Bosnalijeku". Navodna svrha ugovora bila je da "Maksimus" pomogne "Bosnalijeku" da dobije novac od "Grame", a da za uzvrat uzme naknadu od čak 2,2 miliona evra. Osim činjenice da je "Maksimus" uzeo proviziju od gotovo četvrtine ukupnih potraživanja, sumnjivo je i to da "Maksimus" nije imao ni imovinu ni bankarske garancije kojima bi mogao pokriti ovako veliku transakciju.
Nakon što je "Grama" isplatila dug "Bosnalijeku" preko "Maksimusa", "Maksimus" je 4. decembra 2015. izdao fakturu "Bosnalijeku", a "Bosnalijek" je, dvije sedmice kasnije, isplatio "Maksimusu" "naknadu" od 2,2 miliona evra.
Nakon što je "Bosnalijek" praktično ostao bez 2,2 miliona evra, slijedila je druga faza, u kojoj je cilj bio izbrisati trag novca, odnosno onemogućiti istražne organe da novac koji bude bio ulagan u akcije "Bosnalijeka" povežu s tom kompanijom, iz koje je nezakonito i iznesen.
To je, kako se navodi u dokumentima, činjeno na sljedeći način: "Maksimus" je, po svemu sudeći, u dogovoru s ljudima iz Uprave "Bosnalijeka" koji su željeli kupiti akcije te kompanije, sklapao ugovore s nekoliko firmi iza kojih su direktno stajali ljudi koji su se željeli dokopati akcija "Bosnalijeka". Ugovori su se odnosili na finansijska posredovanja, konsalting i slične fiktivne poslove. Ugovori su sklapani na relativno male iznose, kako bi se 2,2 miliona evra "raspršila" na što više računa i što više različitih kompanija, da bi im se teže moglo ući u trag.
Tako je, primjera radi, "Maksimus" od pomenutih 2,2 miliona evra 300.000 evra prebacio njemačkoj firmi "4ever Youth UG" putem ugovora prema kojem je ta kompanija trebalo da pravno i stručno "pomogne" "Bosnalijeku" da naplati potraživanja od "Grame" o kojima smo govorili.
Iza "4ever Youth", kako stoji u dokumentima, navodno stoji Slobodan Purić, dugogodišnji saradnik Uzinovića iz firme "Pro-Life Solution", gdje su obojica bili direktori.
Dalje, od pomenutih 2,2 miliona, oko 150.000 švajcarskih franaka isplaćeno je švajcarskom advokatu Solomonu J. Augapfelu na ime ugovora o komercijalnom savjetovanju za međunarodna ulaganja. Augapfel je onda potpisao fiducijarni sporazum o ulaganju milion evra "Bosnalijeka" na račun "Inwestfinanzierung AG". Fiducijarni sporazum je tip investicijskog ulaganja u kojem ulagač ima zakonsku obavezu da novac ulaže u najboljem finansijskom interesu klijenta. Postoji opravdana sumnja da je ovaj ugovor sklopljen samo da se sakrije prava svrha isplaćenog novca. To potkrepljuje i činjenica da je Augapfelova firma "Felicertes Commerse AG" osnovana na dan kad je "Maksimus" prebacio pomenutih milion evra "Inwestfinanzierungu AG". Postoje ozbiljne osnove za tvrdnju da je "Felicertes" kupio akcije "Bosnalijeka" sredstvima preko "Maksimusa", i to nakon što su Uzunović i Edin Dizdar, član Nadzornog odbora "Bosnalijeka", donijeli odluku da emituju milion dodatnih akcija "Bosnalijeka".
Najveći akcionar "Bosnalijeka", Haden S.A. ovu odluku je smatrao nezakonitom i sada se tim povodom u Sarajevu vodi sudski proces.
Takođe, nakon što je posao s "Maksimusom" završen, njega je zamijenio češki "Close Ville". Naime, u martu je moskovska kancelarija "Bosnalijeka" obavijestila najveće ruske distributere lijekova "Protek" i "Plus" da su potraživanja "Bosnalijeka" prenesena u pomentu češku firmu i da dugovanja uplaćuju na njen račun. Nakon obavještenja "Protek" i "Plus" su počeli da vrše isplate.
Naši pokušaji da dobijemo komentar iz "Bosnalijeka" ostali su bezuspješni, jer nam do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" na mailove koje smo poslali nije odgovoreno, niti nam se iko javljao na brojne telefonske pozive ka sektoru odnosa s javnošću u toj kompaniji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.