BANJALUKA – U BiH 49.000 porodica potražuje obnovu imovine radi povratka, ali postoje i oni koji se žele lokalno integrisati, pa se pretpostavlja da će ovaj broj biti dodatno uvećan kada na snagu stupi zakon o izbjeglicama iz BiH i raseljenim licima, izjavio je pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Mario Nenadić.
Nenadić je rekao Srni da je suština novih rješenja u prednacrtu zakona da prate opredjeljenje iz revidirane Strategije za provođenje Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, prema kojem parlament BiH namjerava da konačno dovede u isti položaj sva izbjegla i raseljena lica u BiH bez obzira na to da li su se opredijelili za povratak, lokalno integrisanje ili samo naknadu štete za imovinu koja se ne može vratiti izbjeglim i raseljenim.
Nakon prve konsultacije o prednacrtu ovog zakona, koja je danas održana u Banjaluci, Nenadić je rekao da je donekle predložen izmijenjen koncept kada je riječ o finansiranju pitanja raseljenih lica i izbjeglica, definisanja njihovih prava, institucija koje se bave tim pitanjima, procedura.
"Namjera je skratiti rokove i administraciju u procesu odabira korisnika i konačno pozvati na odgovornost one koji sprečavaju proces povratka ili druga zakonska rješenja u BiH", naglasio je Nenadić.
Prema njegovim riječima, pitanje izbjeglica i raseljenih lica u BiH očigledno neće moći da bude riješeno u strategijom predviđenom roku, ali bi suština posla mogla da bude riješena u narednih četiri-pet godina.
Nenadić je rekao da su finansije trenutno najveći problem.
"Parlamentarna skupština BiH rekla je da je za ovo pitanje potrebno milijardu i dvjesta miliona KM, da u 2011. godini nismo imali budžet za potrebe povratka, a da je 2012. na nivou BiH on 1,5 miliona KM. Po tome, trebalo bi više od 110 godina da se ovo pitanje riješi", naglasio je Nenadić.
On je dodao da postoji i drugi zaključak parlamenta, a to je da se ovaj problem u BiH može rješavati kreditno i donatorski.
"Već smo obezbijedili povoljne kredite kod Razvojne banke Savjeta Evrope, Fonda OPEK-a i kod Saudijskog razvojnog fonda, te 60-ak miliona evra na donatorskoj konferenciji 24. aprila u Sarajevu", naveo je Nenadić.
Generalni sekretar Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Drago Kovač rekao je Srni da nivo sredstava za rješavanje pitanja izbjeglica i raseljenih lica u BiH nije zadovoljavajući.
"Ako se ovako nastavi, još najmanje 10 godina bavićemo se ovim problemom, bez obzira na Strategiju koju smo usvojili prije nekoliko godina u parlamentu BiH. Nivo sredstava koji se izdavaja za ove potrebe potcjenjivački je u odnosu na problem", istakao je Kovač.
Govoreći o prednacrtu zakona, Kovač je rekao da se prvi put u zakonu potpuno izjednačavaju sva tri prava koja su zagarantovana Aneksom 7, a to su pravo na povratak, pravo na izbor novog mjesta stanovanja i pravo na naknadu štete koja podrazumijeva ona prava koja se odnose na rješavanje prava na dom.
Prema njegovim riječima, prednacrtom ovog zakona nudi se novi, zajednički pristup u rješavanju ovog problema svih subjekata u BiH, od lokalnog do državnog nivoa, i na principu solidarnosti udruživanja sredstava i njihovog ulaganja gdje je potrebno, kao i debirokratizacija procesa.
Pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske Drago Vuleta ukazao je na potrebu jasnijeg definisanja šta je to imovina koja se ne može vratiti zbog pitanja naknade štete.
"Ranije je bio formiran Fond za povratak i on se faktički bavio samo povratkom. Sada će to biti Fond za izbjegla i raseljena lica koji bi trebalo da rješava ravnopravno sve predviđene opcije, jer je krajnje vrijeme da se rješavaju i pitanje rekonstrukcije i slobodnog izbora mjesta življenja i da se ljudima nadoknađuje pravo na dom", smatra Vuleta.
On je naveo da predviđeno da svi nivoi vlasti izdvajaju najmanje dva odsto budžeta da bi pitanje izbjeglih i raseljenih u BiH bilo riješeno u naredne četiri godine.
"Ako se želi što prije riješiti ova problematika, potrebno je što prije donijeti zakon i druge akte koji ga prate, sve u duhu nerevidirane Strategije koja je usvojena 2010. godine, a još je mrtvo slovo na papiru", rekao je Vuleta.
Prema mišljenju učesnika današnjih konsultacija, ovaj nacrt bi na dnevnom redu parlamenta BiH mogao da se nađe u oktobru.
Predviđeno je da konsultacije, čiji je organizator Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u narednih 15-ak dana budu obavljene i u Brčkom, Bijeljini, Tuzli, Mostaru i Sarajevu.