Društvo

Pratite nas na Google news

Istočna Hercegovina i Brčko bez sigurne kuće

Istočna Hercegovina i Brčko bez sigurne kuće
Foto: N.N. | Istočna Hercegovina i Brčko bez sigurne kuće
Anja MAtarugić, Natašu Lazukić

BANJALUKA, TREBINJE - Istočna Hercegovina i Brčko distrikt još čekaju izgradnju prve sigurne kuće za žrtve porodičnog nasilja, dok gradovi koji imaju ovaj vid utočišta muku muče sa njihovim finansiranjem.

Tako je izgradnja prve sigurne kuće za žene žrtve nasilja u porodici u Trebinju pomjerena za sljedeću godinu, jer i ove godine nedostaju sredstva za njenu izgradnju.

Naime, izgradnja prve sigurne kuće u Istočnoj Hercegovini trebalo je da počne ove godine, ali kako kaže Ljiljana Čičković, direktorica Fondacije "Ženskog centra" Trebinje, to nije moguće, jer je smanjen budžet grada Trebinja.

"Smanjenje budžeta grada uticalo je na to da se izgradnja sigurne kuće mora pomjeriti za narednu godinu. Mi smo do sada uradili idejni projekat i u regulacioni plan je uvedena lokacija gdje će biti sigurna kuća", kazala je Čičkovićeva.

Dodaje da je novim idejnim projektom kapacitet sigurne kuće sa 20 ležajeva smanjen na 12, da bi investicija bila prihvatljiva i moguća.

Istakla je da je "Ženski centar" u Trebinju tokom ove godine imao 172 intervencije po prijavi žrtava nasilja.

Tatjana Ristić, predsjednica Udruženja "Gender" Brčko, potvrdila je da Brčko distrikt još nema sigurnu kuću te da je glavni razlog za to što statistički podaci ne pokazuju da bi izgradnja ove kuće bila opravdana.

"Prije nekoliko godina pokrenuta je akcija za otvaranje sigurne kuće, ali statistički podaci, kojima raspolažu policija, Centar za socijalni rad, tužilaštvo i sud, ne ukazuju na to da bi ovo bilo opravdano. Naime, godišnje bude podneseno oko 15 prijava za porodično nasilje", kaže Ristićeva.

Ističe da ipak u Centru za socijalni rad Brčko distrikta postoji fond koji obezbjeđuje da žrtve, ako to žele, mogu da dobiju smještaj u sigurnoj kući u Bijeljini, Tuzli ili Modriči.

Mnogobrojne sigurne kuće manjak finansijskih sredstava navode kao jedan od najvećih problema, a na to su nedavno ukazali i iz Gender centra RS, rekavši da sigurnim kućama prijeti opasnost da ostanu bez finansijskih sredstava.

Tako u Udruženju "Žena BiH" iz Mostara kažu da u ovom gradu sigurna kuća "Marguerite" postoji od 2000. godine, a raspolaže sa 28 ležajeva.

"Kroz našu sigurnu kuću godišnje prođe oko 20 žena, a najveći problem koji imamo su finansije", rekli su u ovom udruženju.

U sigurnoj kući "Budućnost" Modriča, čiji je kapacitet 16 kreveta, kažu da bi bilo šteta da se bilo kakva donatorska sredstva obustave, jer se bez tih sredstava ne mogu realizovati njihovi projekti.

Najveći problem tuzlanske sigurne kuće "Vive žene" takođe je finansiranje, jer prema njihovim riječima, imaju minimalna godišnja finansijska sredstva, a broj žrtava u sigurnoj kući se ne smanjuje.

"Problem je što se ne poštuje član zakona koji kaže da Vlada FBiH treba 70 odsto da učestvuje u finansiranju, a kantoni 30 odsto. Takođe, dobijamo i vrlo malo sredstava od donatora, kako za sigurnu kuću, tako i za finansiranje plate uposlenika", kazali su u ovoj sigurnoj kući.

U sigurnoj kući "Žene sa Une" Bihać kažu da se, pored svih finansijskih problema, fokusiraju na to da izvuku žene iz porodičnog nasilja.

"U nekim opravdanim slučajevima žene ostaju u sigurnoj kući i duže, ali se često vraćaju u porodicu gdje su trpjele nasilje. Nedostaje nam sistemska karika osnaživanja žena da bi one mogle početi novi život bez nasilja", poručili su iz ove sigurne kuće.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije