DOBOJ - Za istorijske nauke neumjesno je praviti reviziju istorije prema kojoj je Srbija glavni generator za Prvi svjetski rat, isto kao i pokušati okvalifikovati pokret "Mlada Bosna" kao terorističku organizaciju, ocijenili su istoričari na tribini "Srbi u Prvom svjetskom ratu" u Doboju.
Povodom najavljenog obilježavanja 100 godina od početka Prvog svjetskog rata u Sarajevu, istoričar Draga Mastilović rekao je novinarima da će ta manifestacija u Sarajevu, u junu naredne godine, više izgledati kao skup zemalja "centralnih sila" poraženih u tom ratu.
Mastilović je istakao da njemačka istoriografija nastoji da revidira neke stavove o Prvom svjetskom ratu i prebaci krivicu sa sebe kao izazivača tadašnjih stradanja.
On smatra da će centralna svečanost, kada je riječ o odnosu BiH prema tom događaju, biti jednonacionalna – bošnjačka.
Mastilović je najavio da će Srpska akademija nauka istovremeno u Beogradu organizovati naučni skup sa 40 učesnika i da će među njima biti 20 najeminentnijih istoričara iz Evrope i svijeta koji se bave tim pitanjem.
Profesor na Filozofskom fakultetu Banjaluka Željko Vujadinović rekao je da je "Mlada Bosna" oslobodilački pokret srpske i južnoslovenske omladine, čiji je osnovni cilj oslobađanje od austrougarske okupacije i ujedinjenje Srba i svih Slovena.
"Podizanje spomenika austrougarskom prestolonasljedniku Francu Ferdinandu formalno je legitimna ideja", izjavio je Vujadinović.
Prema njegovim riječima, tim činom predlagači najbolje pokazuju njihov odnos prema turskoj i austrougarskoj okupaciji, te konceptu srpskog oslobodilačkog pokreta tokom cijelog 19. i početkom 20. vijeka.
"To je okretanje istorije da se minimizuje vertikala srpskog oslobodilačkog pokreta protiv okupacionih vlasti i nastojanje da se predstavi kao vid srpskog ekspanzionizma", ocijenio je Vujadinović.
On je naveo da se prvi oblik koncentracionog logora, kao britanskog izuma, pojavio početkom 20. vijeka u ratu protiv Bura, a 10 godina kasnije pojavljuju se i balkanski logori.
Istoričari su se tokom današnjeg izlaganja usaglasili da je dobojski logor samo jedan od organizovanih stratišta srpskog naroda u Prvom svjetskom ratu.
U okviru trodnevnog obilježavanja "Internacije Srba u dobojski logor 1915. godine", danas je održana javna tribina "Srbi u Prvom svjetskom ratu".
Višednevna manifestacija "Dani dobojskog logora" počela je sinoć uručenjem nagrada učesnicima konkursa "Srpska golgota 20. vijeka" u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje.
U crkvi Svetih apostola Petra i Pavla sutra će u 10.30 časova biti služen parastos za poginule, dok je za 11.00 časova predviđeno polaganje vijenaca na Spomen-kosturnici.
Svečana duhovna akademija biće održana u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje sa početkom u 12.00 časova.
U austro-ugarskom logoru za Srbe u Doboju, koji je osnovan 27. decembra 1915. godine, a zatvoren 5. jula 1917. godine, bilo je zatočeno više od 45.000 Srba, a 12.000 nije preživjelo.
Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdio je kao događaj od posebnog značaja internaciju Srba u dobojski austrougarski logor, budući da je tadašnja Austro-Ugarska izvršila prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku.