Društvo

Pratite nas na Google news

Istraživanje: Građani vjeruju u suživot

Istraživanje: Građani vjeruju u suživot
Istraživanje: Građani vjeruju u suživot
Uroš Vukić

BANJALUKA - Većina građana BiH optimistična je kada je u pitanju suživot u BiH.

Ovo je pokazalo istraživanje agencije "Ipos" iz Sarajeva, koje je rađeno u periodu od 2005. do 2013. godine i to na uzorcima u većinskim bošnjačkim, srpskim i hrvatskim krajevima BiH.

Istraživanje je rađeno za potrebe Rolanda Kostića, profesora Univerziteta u Švedskoj, na uzorku od 2.500 ispitanika u 2005. godini pa do 1.500 u 2013. godini.

Na pitanje da li Bošnjaci, Srbi i Hrvati mogu da žive u miru bez nadzora međunarodne zajednice, stavovi građana su uglavnom nepromijenjeni i 2005. godine 68 odsto u bošnjačkim, 55 odsto u srpskim i 68 odsto hrvatskim dijelovima BiH vjerovalo je u mogućnost mirnog suživota bez vanjske supervizije.

Interesantno, u 2013. godini broj uvjerenih u miran suživot pao je na 55 odsto u bošnjačkim, 66 odsto u hrvatskim dijelovima BiH, dok je u srpskim dijelovima BiH broj optimista po pitanju suživota porastao na 66 odsto.

"Relativan pad optimista u pogledu mirnog suživota bez supervizije u bošnjačkim dijelovima BiH treba donekle da zabrinjava, ali uopšteno gledano većina građana BiH su optimisti i stavovi se nisu znatno promijenili u zadnjih osam godina", navedeno je u istraživanju.

Kada su u pitanju stavovi o evropskom putu BiH, 2005. godine 91 odsto građana u dominantno bošnjačkim dijelovima bio je za pristup EU, 66 odsto u hrvatskim i 69 odsto u srpskim dijelovima BiH.

Postotak građana koji su za evropski put BiH u posljednjih osam godina kod Bošnjaka je pala na 84 odsto, kod Srba na 50 odsto, dok je kod Hrvata porasla na 84 odsto.

Što se tiče NATO integracija, 82 odsto građana u srpskim  dijelovima BiH je protiv članstva u ovoj organizaciji, dok 84 odsto ispitanika u dominantno hrvatskim i bošnjačkim dijelovima BiH podržava priključenje alijansi.

Najzanimljivije je da su stavovi Bošnjaka, Srba i Hrvata ujedinjeni kada je u pitanju OHR za koji je 2005. godine 82 odsto ispitanika smatralo da ih OHR tretira kao zaostao narod. Broj građana sa takvim stavom je u padu, ali još je na visokih 69 odsto.

Većina građana smatra da ih OHR smatra zaostalim narodom

Kada je u pitanju unutrašnje uređenje BiH, u 2005. godini 27 odsto građana BiH željelo je da živi u dejtonskoj BiH, dok je to u 2013. godini 28 odsto. U dominantno bošnjačkim dijelovima građani žele da žive u centralistički uređenoj BiH i to njih 80 odsto u 2005. i 78 u 2013. godini. Postotak onih koji žele bošnjački entitet u posljednjih osam godina porastao je sa sedam na 13 odsto.

U srpskim dijelovima BiH, u 2005. godini 68 odsto ispitanika bilo je za pripajanje Republike Srpske Srbiji, dok je 2013. godine najizraženiji stav za nezavisnost RS i 67 odsto ispitanika izabralo je ovu opciju.

U hrvatskim dijelovima BiH, želja ispitanih je da se zemlja uredi na osnovu tri entiteta i postotak onih koji tako misle povećane je sa 52 odsto u 2005. godini na 61 odsto u ovoj godini.

"Najviše bi trebalo da zabrinjava jaka podrška za nezavisnost RS u srpskim dijelovima BiH. Ništa manje zabrinjavajuće je i ogromna razlika u opcijama za unutražnje uređenje BiH između ispitanika u različitim dijelovima BiH, te njen porast tokom vremena", navedeno je u istraživanju.

Podržava Evropski put BiH

2005. godina                                                          2013. godina

Bošnjaci  - 91 odsto                                           Bošnjaci  - 84 odsto 

Hrvati     - 66 odsto                                             Hrvati       - 84 odsto

Srbi         - 69 odsto                                           Srbi          - 50 odsto

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije