BANJALUKA - Komunikacija između nastavnog osoblja i učenika na zabrinjavajućem je nivou, te se, uglavnom, zasniva samo na razgovoru o predmetu koji taj profesor/nastavnik predaje.
Naime, školarci su mišljenja da je ta komunikacija površna i nedovoljna.
Pokazali su ovo rezultati istraživanja organizacije "Zdravo da ste", koje je realizovano na prostoru dvije opštine u RS, a sprovedeno je na uzorku od 35 učenika osnovnih i srednjih škola, od čega 20 djevojčica i 15 dječaka. Osim djece, razgovori su vođeni i sa 30 roditelja - 24 majke i šest očeva, te 20 nastavnika iz osnovnih i profesora srednjih škola.
Djeca ispitanici smatraju da je nastavno osoblje opterećeno svojim privatnim problemima, te se ne mogu koncentrisati na nastavu.
"Meni profesorica kaže da je ona tu da odradi svoj posao, a ne da sluša moje probleme, te da za to imam psihologa i da treba da se zna ko šta radi", kazala je učenica srednje škole.
Manji broj ispitanika ističe da postoje veoma kvalitetni profesori, koji mogu jednako dobro da se posvete i predmetu, ali i da znaju prepoznati i najmanje naznake problema kod učenika. Većina roditelja ističe da se uloga profesora znatno promijenila u zadnjih 20 godina, te da oni sve manje vremena posvećuju učenicima i pokušaju da oni shvate i zavole dati predmet.
Profeseri se, ipak, žale da je veoma teško stupiti u komunikaciju sa roditeljima
"Njih nije briga, dođu i nešto možda predaju, ne znam ni da li predaju, jer ja uvijek moram dodatno djetetu plaćati instukcije, a moje dijete još ima odlične ocjene", kazala je jedna majka učenika srednje škole.
Roditelji, takođe, ističu da su nezadovoljni i neadekvatnom komunikacijom sa razrednim starješinama, posebno u situacijama kada iskrsne neki problem.
"Mislim da svaki profesor, kad se već uhvati te obaveze razrednog starješine, treba da preuzme odgovornost rješavanja probleme učenika i da bude tu za nas", kazao je jedan učenik srednje škole.
Djeca/mladi smatraju da je uloga psihologa ili pedagoga nedovoljno iskorištena, posebno u preventivne svrhe. Prema njihovom mišljenju, psiholozi/pedagozi bi trebalo da dolaze na časove odjeljenske zajednice i sa djecom obrađuju određene teme, te da objašnjavaju djeci zašto je bitno da se na vrijeme obrate psihologu.
S druge strane, mišljenje ispitanih profesora ide u suprotnom pravcu. Prije svega, oni se žale da je veoma teško stupiti u komunikaciju sa roditeljima i zainteresovati ih za obrazovanje njihove djece. Ukoliko se pojavi problem sa djecom, roditelji sve manje žele da objektivno sagledaju situaciju i veoma često neopravdano štite dijete, što zapravo, prema mišljenju profesora, šteti djetetu. Oni navode da roditelji, uglavnom, ne znaju kako njihova djeca provode dan i čime se sve bave, a da kada nastane problem okrivljuju školu i profesore.
"Sa djecom je sve teže raditi i komunicirati, jer su veoma malo zainteresovani za nastavu i sticanje znanja", kazali su ispitani profesori, koji navode da je sistem vrijednosti mladih izmijenjen.
Djeca ispitanici smatraju da je nastavno osoblje opterećeno svojim privatnim problemima, te se ne mogu koncentrisati na nastavu
Miljana Špirić, specijalista školske pedagogije, kazala je da su svi akteri ovog procesa svjesni uzroka problema, a to znači da je pola problematike, na neki način, riješeno.
"Roditelji ističu da je uloga profesora drugačija nego prije 20 godina, ali istina je i da se pozicija roditelja posljednjih decenija znatno promijenila, te da roditelji, boreći se za egzistenciju svoje porodice, (ne)svjesno utiču na odnos prema svojoj djeci", objasnila je Špirićeva.
Ona smatra da inicijativu za razgovor ponekad treba da pokrenu i učenici, i tada je, kako kaže, sigurna da neće naići na nezainteresovanost svojih profesora/pedagoga/psihologa, nego da će ih isti dočekati sa željom da pomognu.
Razlozi loše komunikacije:
• Neznanje profesora kako da pristupe djeci i da dobiju njihovo povjerenje
• Nepovjerenje djece prema nastavnicima/profesorima
• Korumpiranost nastavnika/profesora
• Nezainteresovanost profesora za međuljudske odnose
• Nezainteresovanost za probleme sa kojim se djeca suočavaju