BANJALUKA - Teška ekonomska situacija, odnosno konstantan rast cijena skoro svih proizvoda, dovodi sve veći broj građana BiH gotovo do prosjačkog štapa te su prinuđeni da se obraćaju za pomoć, ali uporedo s tim raste i broj građana koji su uprkos krizi uvijek spremni da priteknu u pomoć.
Na Svjetski dan humanosti, koji se svake godine obilježava 18. avgusta, provjerili smo koliko su građani BiH humani, iako se ni sami ne nalaze u zavidnoj ekonomskoj situaciji.
Prema riječima predstavnika udruženja koja se bave pružanjem humanitarne pomoći, na svu sreću humanosti ne nedostaje te iako raste broj građana koji im se obraćaju za pomoć, takođe raste i broj onih koji svoje malo dijele sa sugrađanima koji su u lošijoj poziciji.
Kako je za "Nezavisne novine" rekao Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja građana "Mozaik prijateljstva", ovo udruženje vjerovatno ne bi ni postojalo da nije humanosti građana.
"Primjer humanosti je i činjenica da ljudi nakon zadušnog ručka, nakon sahrane, više ne bacaju višak hrane koji ostane, već ga donesu u našu javnu kuhinju. Često ljudi vide samo negativne stvari, ali, iskreno, mi stalno upoznajemo jako dobre ljude koji su uvijek spremni pomoći", rekao je Subašić.
Da su i najmlađi članovi našeg društva spremni pomoći Subašić potvrđuje primjerom dvanaestogodišnje djevojčice koja je novac koji su joj roditelji dali da izvede prijatelje u kino odlučila ipak darovati ovom udruženju.
"Kada sam je pitao šta će sad i kako će proslaviti rođendan, ona je rekla da će se sa drugarima prošetati kraj Vrbasa te da je taj novac potrebniji našim korisnicima", kazao je Subašić.
Maja Atlanagić, portparolka Udruženja "Pomozi.ba", kazala je za "Nezavisne" da su u ovom udruženju na početku pandemije virusa korona mislili da će se građani zatvoriti i da neće imati sluha za druge, ali da se desilo upravo suprotno.
"Ljudi su u tom periodu više pomagali i odazivali se na naše humanitarne akcije. Bez obzira na to što se nama i sada javlja veliki broj ljudi za pomoć, istovremeno imamo i dalje veliki odziv na sve humanitarne akcije koje sprovodimo", rekla je Atlanagićeva.
Kako je navela Željkica Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka, iako se u posljednje vrijeme gotovo i ne obraćaju direktno javnosti za pomoć, novac koji prikupe u svojim kasicama koje su postavljene u supermarketima dovoljan je da pokriju troškove za pripremanje paketa pomoći, koje potom dijele građanima.
Da je pružanje pomoći sugrađanima dio našeg mentaliteta za "Nezavisne novine" je potvrdio i psiholog Aleksandar Milić, koji navodi da su građani BiH naučeni da budu gostoljubivi.
"Ovo je rezultat naše kulture. Mi smo poznati kao gostoprimljivi ljudi i upravo ta osobina gdje se njeguju pažnja, toplina i briga o drugima se sada reflektuje i na ljude koji imaju socijalne potrebe", objasnio je Milić.
Dodao je da je vidljivo da ne izostaje pomoć za bilo koju akciju prikupljanja sredstava za one koji su u potrebi, a koja se objavi putem medija.
Istakao je da problem predstavlja to što državne institucije koje bi trebalo da budu odgovorne u ovakvim situacijama prepuštaju da narod sve sam riješi.
"Pomoć i preveniranje su u potpunosti otuđeni od takvih zvaničnih institucija, oni prepuštaju da to narod riješi među sobom i da sam inicira pomoć", zaključio je Milić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.