SARAJEVO - Najupečatljiviji običaj povodom Uskrsa je svakako farbanje jaja, ali na sam taj dan vjernici idu na misu, a prvo što se to jutro stavi u usta jeste komad hrane koja je prethodno posvećena. Porodica se okuplja na svečanom ručku i taj dan je dan za porodicu.
"Na Uskrs se ne ide u goste i zato je to obiteljski blagdan. Ono što je najsimpatičnije je farbanje jaja koje se radi prije Uskrsa, obično na Veliku subotu, mada to danas nije više pravilo.
Jaje nije tu radi jela, nego je ono simbol života, simbol da iz nečega mrtvog može da se rodi život. Kao što je Isus kao malo jaje stavljen u špilju i oživio. To je svrha uskrsnuća, da iz nečeg što je mrtvo ide novi život", kazao je za "Nezavisne" Ivo Paradžik, župnik Župe Presveto trojstvo u općini Novo Sarajevo.
Taj običaj, dodao je, kreće od četvrtog vijeka. Jaje se ranije ukrašavalo kuhanjem u cvekli ili ljusci od luka, u zavisnosti šta je ko imao. Danas su dostupne boje za jaja i razni gotovi ukrasi, a po njima se i crta i piše.
Ipak, pojasnio je Paradžik, samo ukrašavanje jaja više je stari običaj i tradicija i tu nema posebne simbolike, te je pretvoreno u nešto što je postalo umjetnička vrijednost. Istakao je da se jaja farbaju da budu lijepa, da se pokaže da se dešava nešto što nije svakodnevnica, da je Uskrs.
"To bude poklon. Ljudi to čuvaju i stavljaju na posebno mjesto. Prije se tucalo pa ko bude jači. Ako uspiješ razbiti nečije jaje - onda odlično, imaš šta za ručak. Nema tu simbolike u tucanju jaja, više je zabava, ali je prije 150 godina bila potreba. Kada pobijediš, uzmeš jaje, radi hrane", rekao je Paradžik.
Naglasio je da se ovako ukrašena jaja svima daju, da je to lijep običaj, i time se želi podije-liti radost praznika sa komšijama, prijateljima, najbližima. A najviše im se raduju djeca.
"Za Uskrs je karakterističan i svečani ručak. Negdje je tu puretina, negdje šunka. Bude malo svečaniji nego inače i to je prilika da se obitelj skupi", ukazao je Paradžik.
Neki od katoličkih vjernika podsjećaju da se na misu nosi jelo na posvećenje, kao što su jaja, pogača, pršut, i ujutro se prvo to uzme pa onda sve ostalo.
Andrija Jozić, župnik Župe Uznesenje BDM Rama - Šćit, kazao je da je i u Rami običaj da se ide pomagati i raditi sirotinji.
"Na Veliku subotu domaćice šaraju jaja, pripremaju da uskršnji stol bude što bogatiji. Vrhunac je večernja misa u 20 sati kada kuhaju nešto najljepše pogače, pečenice, kolače, pa se to onda posveti", rekao je Jozić. Napomenuo je da je običaj na dan Uskrsa na misu ponijeti jaja gdje se tucaju i igra se toga čije je najtvrđe.
"Okreće se čevrtaljka ko će odnijeti jaja", dodao je Jozić.
Uskrsu prethodi korizma i Cvjetna nedjelja, koji takođe njeguju izuzetno lijepe običaje.
"Na Veliku srijedu, čistu srijedu, kreće 40 da-na korizme, 40 dana prije Uskrsa. To je vrijeme posta. Post nije dijeta, nego se ljudi odriču stvari kao što su kafa, čokolada, cigarete, piće, i taj novac se daje nekome kome je potreban. Mi ga šaljemo gladnoj djeci u Afriku. Njima je 25 feninga dovoljno da od toga žive jedan dan", istakao je Jozić.
Kazao je da pred Uskrs kreću ispovijedi bo-lesnika, te da imaju akciju za socijalno ugrožene porodice kojima nose pakete sa hranom i higijenom.
Prema njegovim riječima, Cvjetna nedjelja je dan kada je Isus na magarcu ušao u Jeru-salim, kada su mu svi klicali. Na taj dan običaj je umiti se vodom u kojoj je cvijeće. Župnik Jozić kazao je da se na Cvjetnicu blagosiljaju grančice masline, nose se kućama, po njivama i baštama, gdje se očekuje obilat rod.
Na Veliki četvrtak je bila Posljednja večera, kada Isus ustanovljuje svetu misu i svećenički red, potom Isusa hapse, osuđuju i on ide na križni put i na Veliki petak je razapet i umire, a u nedjelju se utvrđuje da je njegov grob prazan. Na Veliki četvrtak su sveta misa i sveta pričest, te se peru noge, a na Veliki petak je dan ćutnje i tada nema mise, ali imaju obredi. Ova dva dana i Velika subota su obično dani posta, sa misom bdjenja.
