Diskriminacija prosvjetnih radnika nad učenicima nije česta pojava, ali se o njoj rijetko govori i kada se dogodi, jer među brojnim učenicima i roditeljima vlada mišljenje da su nastavnici, zbog autoriteta, uvijek u pravu.
Na sreću, u našoj zemlji nije zapamćen primjer kakav je nedavno šokirao cijelu Srbiju i zemlje u regionu, kada je otkriveno da je nastavnik geografije Ivan M. Š. (58), godinama seksualno zlostavljao učenike u jednoj osnovnoj školi u Novom Sadu.
"Nema škole u Beogradu koja nema bar jednog alkoholičara i pedofila. To odgovorno tvrdim, kao i da o tome svi ćute, kolege prosvetni radnici, direktori, učenici, roditelji", ustvrdila je Radmila Dodić, predsjednik Foruma beogradskih osnovnih škola.
Javna tajna je da ima slučajeva da pojedini prosvjetni radnici i u našoj zemlji časove drže pod dejstvom alkohola, da nekontrolisano povisuju ton na učenike, a neki od njih čak i vrijeđaju one na koje bi trebalo da prenose znanje i vaspitanje.
Nesvjesna zloupotreba: "Često sam u školi mogla osjetiti da se jedan moj nastavnik osjeti na rakiju ili neki drugi alkohol. Prije nego što dođe da nam drži predavanje, navrati u kafanu blizu škole", ispričala je jedna učenica.
U Udruženju za saradnju roditelja i škola u BiH (USRSBIH) kažu da nemaju saznanja da je bilo takvih slučajeva.
"Ako ima onih koji časove drže pod dejstvoma alkohola, trebalo bi da budu adekvatno sankcionisani. Nema opravdanja za kršenje dječjih prava ni pod kojim uslovima", kažu u Udruženju za saradnju roditelja i škola u BiH (USRSBIH).
Dodaju da se u praksi najčešće nailazi na kršenje dječjeg prava koje se odnosi na oduzimanje prava na različito mišljenje.
"Mislim da je malo nastavnika koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a isto tako da to rade nesvjesno i iz neznanja. Potrebno je edukovati nastavnike i sve članove školske zajednice o vaspitanju i obrazovanju bez diskriminacije, o pravima koja su zagarantovana Konvencijom o pravima djeteta i Ustavom BiH", smatra Dragana Gronić-Suvajac, član Upravnog odbora USRSBIH.
Arogantno ponašanje: Mirko Banjac, direktor Republičkog pedagoškog zavoda RS, kaže da taj zavod ima saznanja o neodgovornom ponašanju nastavnika.
"Istraživanje u tom pravcu nismo imali, ali, moram priznati, vi ste mi za to dali ideju. Uglavnom, od roditelja dobijamo pritužbe za kriv pristup pri ocjenjivanju, a zna se da je ocjena postala promocija, što nije dobro", dodaje Banjac.
Prema njegovim riječima, drugi vid pritužbi na profesore je "arogantno ponašanje" prema djeci.
"Pod time se podrazumijeva pogrdno nazivanje djece, vikanje... Ima i vrijeđanja učenika, ali vrlo rijetko", pojašnjava Banjac.
Govoreći o tome da li neki prosvjetni radnici zloupotrebljavaju položaj, u smislu da učenike kažnjavaju na način koji nije zakonom dozvoljen, Zlata Hadžić-Bajrić, zamjenik ombudsmana za djecu RS, kaže da škola ne funkcioniše tako da nastavnik kažnjava učenika.
"To su zablude koje mnogi imaju, pa se zbog tog i stvara pogrešna slika o školama i njihovoj vaspitnoj ulozi. Sam izraz kazna više se ne koristi, nego izaraz vaspitno-disciplinska mjera, čiji je cilj da učenik shvati da se ne može ponašati tako da narušava radnu disciplinu i da svojim ponašanjem vrijeđa bilo koga", smatra Hadžić-Bajrićeva.
Ističe da ne postoje nikakvi parametri na osnovu kojih bi se odredilo da li neki nastavnici ne postupaju savjesno prema učenicima, i dodaje da je sigurno da su učenici dovoljno edukovani o svojim pravima i obavezama.
Žalbe na nastavnike: "Mi smo imali nekoliko žalbi kojima se ukazuje na neprimjereno ponašanje nastavnika. Međutim, pitanje discipline u školi ne može se posmatrati jednostrano, jer školska pravila treba da poštuju svi podjednako, i učenici, i nastavnici, i da svi vode računa o pristojnoj komunikaciji koja je ključ dobrih međuljudskih odnosa", dodaje zamjenik ombudsmana za djecu RS.
Radmila Pejić, glavni prosvjetni inspektor RS, kaže da prosvjetna inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa u oblastima predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i vaspitanja.
"Nasilno ponašanje prema učenicima je teža povreda radnih dužnosti i ako se utvrdi da je nastavnik izvršio tu povredu, direktor škole je dužan da otkaže ugovor o radu tom nastavniku", ističe Pejićeva.
Direktori škola širom BiH kažu da nisu imali potrebe kažnjavati nastavnike, te da se problemi uglavnom riješe unutar škola.
Profesor "podigne" glas: Fahrudin Alihodžić, direktor Srednje elektrotehničke škole Sarajevo, kaže da "drastičnih slučajeva povrede prava učenika" u toj školi nije bilo.
"Dešavalo se da dobijemo pritužbu da profesor 'podigne' glas, ali takav problem se lako riješi. Obično nakon što se to desi pozovemo dotičnog profesora i učenika na razgovor, kojim se tenzije smire", dodaje Alihodžić.
Misim Gegić, direktor Srednjoškolskog centra Hadžići, takođe kaže da zbog ponašanja nastavnika nikada nije imao problema koje je u školi trebalo da rješavaju.
"Prije rata profesori su znali zagalamiti na učenike i slično, ali sada toga nema. Na sreću, nikada nisam morao opomenuti niti kazniti nekog profesora zbog nekorektnog ponašanja prema učenicima", rekao je Gegić.
Kažnjavati nastavnike nije morao ni Svetislav Vujić, direktor Ekonomske škole Bijeljina, koji kaže da osoblje te škole krajnje profesionalno obavlja svoju dužnost.
"U našoj školi, zahvaljujući metodama kojim radimo, subjektivnost nastavnika svedena je na minimum. Nastavnici su edukovani, tako da problema nismo imali", ističe Vujić.
Fahrudin Alihodžić
Obično, nakon što se desi manji problem, pozovemo dotičnog profesora i učenika na razgovor, kojim se tenzije smire.
Misim Gegić
Na sreću, nikada nisam morao opomenuti niti kazniti nekog profesora zbog nekorektnog ponašanja prema učenicima.
Svetislav Vujić
U našoj školi, zahvaljujući metodama kojim radimo, subjektivnost nastavnika svedena je na minimum.