BIJELJINA - Administracija u BiH "pobrinula" se da izbjeglim i raseljenim licima oteža situaciju, zbog čega i danas, skoro 17 godina od završetka rata, teško dolaze do potrebnih dokumenata.
U regionu jedino još u BiH ne postoje uvezane baze podataka između matičnih ureda. Da bi izvadili rodni list, uvjerenje o državljanstvu ili neki drugi dokument iz matične evidencije, oni koji ne žive u mjestu rođenja, među kojima je najviše izbjeglih i raseljenih lica, moraju da putuju u prijeratna mjesta življenja.
Dok u BiH izbjeglice moraju na put, u Hrvatskoj ili Srbiji odavno je moguće izvaditi rodni list ili neki drugi dokument u bilo kojem gradu ili opštini, bez obzira na mjesto rođenja, a postoji mogućnost i da vam ovi dokumenti stignu poštom na kućnu adresu.
Da bi došli do ovih dokumenata, izbjeglice, od kojih veliki broj živi u teškoj materijalnoj situaciji, moraju da potroše i vrijeme i novac. Tako za rodni list koji košta 5 KM, kada uračunaju troškove puta, na kraju plate 20 ili 30 puta više!
Moguće je, naime, da na osnovu punomoći neko drugo lice izvadi ove dokumente u ime drugog lica, ali nemaju svi više rodbinu i prijatelje tamo gdje su rođeni, pa su prinuđeni da lično dođu na šalter.
Portparol Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) Amila Opardija potvrdila je da je obaveza Republike Srpske i Federacije BiH da do kraja godine uspostave digitalno potpisane elektronske evidencije matičnih knjiga.
"Ovo je obaveza koja je vezana za bezvizni režim. Ukoliko ovi organi ne uspostave evidencije, proces zamjene ličnih karata biće znatno usporen od početka naredne godine", upozorava Opardija i podsjeća da je Agencija 2009. godine povezala u sistem nadležne MUP-ove koji izdaju lična dokumenta.
Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić kaže da je Srpska u završnoj fazi projekta elektronskih matičnih knjiga i da će uskoro objaviti da građani koji su lične podatke upisali u matične knjige u Srpskoj mogu izvode iz matičnih knjiga dobiti u bilo kojoj opštini na njenom području.
"Tek kada se isti ovakav posao završi u drugom entitetu i u Brčko distriktu, onda će naši građani - koji žive u Srpskoj, a koji su rođeni u Federaciji BiH - moći dobiti izvode iz matičnih knjiga. Ne prije toga", pojašnjava Rešićeva.
Ministar Lejla Rešić kaže da je projekat uvođenja elektronskih matičnih knjiga u Republici Srpskoj koštao oko tri miliona KM, a sredstva su obezbijeđena tokom posljednje tri godine iz Razvojnog programa Republike Srpske.
"Dodatna sredstva neće nam biti potrebna. Ponosni smo na to što smo sve uspjeli finansirati iz vlastitih sredstava", rekla je Rešićeva i dodala da je ovaj projekat dobio pozitivnu ocjenu Evropske unije i ostalih koji vrše kontrolu nad procesom liberalizacije bezviznog režima u BiH.
Nakon što ta baza podataka bude puštena za građane, Rešićeva kaže da se može očekivati da pristup imaju i republičke institucije pomoću posebno dizajniranih programa i aplikacije, ne narušavajući bezbjednost ličnih podataka.
"Fond PIO je, na primjer, već pokazao interes za pristup toj bazi, jer pri upisu činjenice smrti u knjigu umrlih dobijaju podatke bitne za njihov rad u toj oblasti. Sve republičke agencije će, takođe, imati pristup ovoj bazi, a svakako i Zavod za statistiku", rekla je Rešićeva.
Ona je dodala da će se ovim dosta uštedjeti na vremenu i troškovima i neće biti potrebe ići "od šaltera do šaltera".
Rešićeva zaključuje da je Republika Srpska znatno prednjači u ovoj oblasti u odnosu na Federaciju i Brčko distrikt, koji su tek u završnoj zakonskoj regulativi i u fazi raspisivanja tendera za izvođača radova, odnosno tek ulaze u tehničko opremanje za realizaciju ovog projekta.
"U Srpskoj smo još 2008. godine zaveli red u ovoj oblasti, prije svega donošenjem Zakona o matičnim knjigama i uvođenjem stručnog ispita za matičare", rekla je Rešićeva i dodala da Srpska već ima trajne izvode iz matičnih knjiga i oni ne važe više samo šest mjeseci.
Iz federalnog MUP-a je potvrđeno da je Zakon o matičnim knjigama u ovom entitetu stupio na snagu 12. maja ove godine i da su sa agencijom IDDEEA sačinili idejni projekat uspostavljanja jedinstvenog centralnog registra, koji će biti lociran u ovom ministarstvu i sadržaće podatke iz svih opština i gradova FBiH.
"Procjene su da je za ovaj projekat potrebno od četiri do pet miliona KM, što će biti obezbijeđeno iz budžeta FBiH, a postoji i zainteresovanost određenih međunarodnih subjekata da finansijski podrže i pomognu ovaj proces", navode u Federalnom MUP-u.