Bliži se još jedan upis na fakultete i budući studenti su u velikoj dilemi koji fakultet izabrati i nakon njega naći što brže posao.
Problem nezaposlenosti u BiH još nije sistematski riješen, a većina brucoša je dezorijentisana, pa se dešava da upisuju fakultete ne znajući koliko je zanimanje koje su izabrali traženo na tržištu rada. Dosta mladih se tako svake godine, na primjer, na univerzitetima u BiH odlučuje za pravni ili ekonomski fakultet, iako među nezaposlenim visokoobrazovanim licima ima upravo najviše pravnika i ekonomista.
Takođe, određen broj svršenih srednjoškolaca bira da upiše bilo koji fakultet tvrdeći da je sa srednjom školom naći posao `ravno dobitku na lotu`.
`Dosta srednjoškolaca upisuje fakultete jer nemaju perspektive sa svojim srednjim školama. I ove godine ćemo kantonalnim ministarstvima obrazovanja dostaviti spiskove nezaposlenih visokoobrazovanih i onih sa višom stručnom spremom. Ti spiskovi će ići sa konkursom za upis. Mislim da to neće imati nekog velikog uticaja na upisnike jer su oni, barem veći broj njih, već sada odlučili na koji će se fakultet upisati`, kaže Viktorija Bešević, stručni saradnik za profesionalnu orijentaciju Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Upozorava da se najprije mora rješavati problem nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom.
`Zajedničkim rješavanjem tog problema iskristalisaće se oni koji će studirati zato što to žele, a ne zato što moraju jer drugačije neće imati posla. Neumjesno je sada određivati ko je za fakultet, a ko nije. Prema posljednjim statistikama od visokoobrazovanih najviše je na listama nezaposlenih pravnika i ekonomista, ali to ne znači da sada treba apelovati da se ne upisuju ti fakulteti`, ističe Beševićeva.
Ne treba ubijati nadu
Studentica iz Sarajeva Amra S. prvobitno je upisala Prirodno-matematički fakultet.
`Prošla sam na prijemnom, a opredijelila sam se za Odsjek biologije. Onda sam shvatila da taj fakultet nije za mene. Da ne bih izgubila tu godinu upisala sam se vanredno na Fakultet političkih nauka, Odsjek socijalni rad. Sada sam redovan student. Većina nas je dezorijentisana jer je užasno u sadašnje vrijeme ostati samo na srednjoj školi, a opet ni sa fakultetom nemamo perspektive jer ovo nije normalna država`, kaže Amra.
U Sarajevskom kantonu od fakultetski obrazovanih i onih s višom stručnom spremom, najviše je nezaposlenih pravnika na birou (363), a potom ekonomista (337). Prema podacima službi za zapošljavanje, u Unsko-sanskom kantonu nezaposleno je 185 diplomiranih ekonomista i 169 pravnika. U Tuzlanskom kantonu registrovan je 151 pravnik bez posla i 124 ekonomista. Na biro u Hercegovačko-neretvanskom kantonu prijavljena su 223 pravnika i 693 ekonomista. U Srednjobosanskom kantonu nezaposleno je 75 ekonomista i 74 pravnika, dok je u Zeničko-dobojskom kantonu bez posla 341 razredni učitelj, 166 diplomiranih ekonomista i 149 pravnih savjetnika.
Jedan od sarajevskih maturanata tvrdi nam da su minimalne šanse za posao sa završenom bilo kojom srednjom školom, posebno sa gimnazijom.
`Kada studirate imate bar nadu u budućnost, a bez toga nemate ništa. Ne osvrćem se na podatke sa biroa o nezaposlenim jer mi to ništa ne znači`, kaže on.
Jasmin Branković, pomoćnik ministra za nauku i visoko obrazovanje u Ministarstvu obrazovanja Federacije BiH, slaže se sa tvrdnjom da su upisnici na fakultetima dezorijentisani.
`Dosta je mladih koji studiranjem žele da premoste određeno vrijeme u svom životu, nemaju nekih ciljeva i afiniteta prema onome što studiraju. Sa druge strane nisam za to da se nekom ubija nada time što ćete mu reći da za nekog nije fakultet`, kaže Branković.
On smatra da bi se selekcija mogla provesti nakon prve godine fakulteta.
`Sprečavati nekoga u startu da upiše fakultet jer je nečija procjena da to nije za tu osobu je kršenje njegovih osnovnih prava`, tvrdi Branković.
Saradnja sa poslodavcima potrebna
Zoran Selesković, sekretar Rektorata Univerziteta u Sarajevu, kaže da je veći problem veliki broj nezaposlenih sa srednjom stručnom spremom nego onih sa stečenom visokom stručnom spremom.
`Drugačije je kada birate između zaposlenja i fakulteta i kada morate odabrati između besperspektivnosti i studija. Sigurno je da će onda ta djeca upisati bilo šta samo da ne gube vrijeme. Svi znamo da je teška privredna situacija u zemlji. Ali, mora se nešto raditi da se to poboljša. Recimo, nema sprege među poslodavcima i univerzitetima, a mi smo spremni za takvu saradnju`, kaže Selesković.
Sretko Žmukić, stručni savjetnik u Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, ističe da je upravo inicijativa ovog ministarstva bila da se uz konkurs upisa na fakultete plasiraju i podaci o broju nezaposlenih ljudi sa fakultetskom diplomom.
`Nažalost, mali broj njih se osvrnuo na te podatke i prije upisa dobro razmislio koji će fakultet upisati. Iako se zna da je najviše na biroima ekonomista i pravnika, najviše mladih hoće da budu pravnici. Vlada Kantona Sarajevo prije odobravanja konkursa za upis na fakultete zatraži podatke sa biroa i Privredne komore KS kako bi se vidjelo i za koja zanimanja je potražnja. Na osnovu toga se predloženi broj upisnih mjesta odobri ili koriguje`, objašnjava Žmukić.
Irena Javor-Korjenić, predsjednica Udruženja nezaposlenih BiH, kaže da su zatražili od Vijeća ministara BiH, od premijera RS Milorada Dodika i premijera FBiH Nedžada Brankovića formiranje komisije za praćenje regularnosti kod zapošljavanja.
`Činjenica je da se sada zapošljavaju podobni, a ne sposobni, što želimo prekinuti. Jasno je da se sistemski ne rješava problem nezaposlenosti. Zatražili smo i od fakulteta da uz spiskove upisnih mjesta dostave i cifre nezaposlenih visokoobrazovanih ljudi`, ističe Javor-Korjenićeva.
Nova upisna politika u RS
Upis na fakultete u RS trebao bi biti do početka jula, a iz Ministarstva prosvjete i kulture RS najavljuju novu upisnu politiku za koju tvrde da će biti kreirana na osnovu demografskih podataka i nezaposlenosti. Jedna od novina je i veća saradnja sa pojedinim ustanovama.
`Od ove školske godine u saradnji s Privrednom komorom RS i Zavodom za zapošljavanje pokušavamo napraviti novi pristup, a to je da privreda iskaže svoj interes za određenim profilima obrazovanja na našim fakultetima`, kaže Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS.
Oni koji se opredjeljuju za određeni studij mogu se prema podacima Zavoda za statistiku i Zavoda za zapošljavanje upoznati sa zanimanjima koja se traže.
`To treba da bude i korektiv univerzitetima za naredne godine da osavremene one programe i studijske grupe koje su zanimanje budućnosti`, ističe Kasipović.
U okviru Banjalučkog univerziteta radi 69 fakulteta. Trenutno na ovom univerzitetu studira oko 16.000 studenata, a ove školske godine upisaće se oko 3.500 brucoša.
Gordana Glabočki-Lakić, docent na Mašinskom fakultetu u Banjaluci, kazala je da se od nove školske godine na ovom fakultetu uvode tri nova odsjeka i to Industrijsko mašinstvo i menadžment, Mehatronika, kao i Zaštita na radu.
`S razvojem privrede sve veće su potrebe za ovim strukama. Mašinski fakultet je to osluhnuo i jedan je od prvih koji je krenuo u reorganizaciju u skladu s bolonjskim principima`, ističe Glabočki-Lakićeva, dodajući da će ove godine na Mašinskom fakultetu biti upisano 150 studenata.
Snježana Borovčanin iz Zavoda za zapošljavanje RS navela je da je obaveza te ustanove da blagovremeno pruža informacije o stanju na tržištu rada, te da se uključe u planiranje upisne politike u školama i na fakultetima.
Objašnjava da je pored broja nezaposlenih u određenom zanimanju važno i koliko brzo se zapošljavaju ljudi sa pojedinim zanimanjem.
Navodi primjer da je najveći broj visokoobrazovanih ljudi koji čekaju zaposlenje pravne i ekonomske struke, ali da se oni ujedno i najbrže zapošljavaju.
`Možemo da ukažemo šta poslodavci najviše traže, a s kojim zanimanjem ljudi teško nalaze posao. Međutim, svaki učenik i student ima svoj izbor i pravo na obrazovanje i na to ne možemo da utičemo`, navodi Snježana Borovčanin.
Potrebe tržišta rada
Đorđe Marčeta, izvršni direktor Zavoda za zapošljavanja RS, takođe smatra da je veoma bitno da studenti budu upoznati sa potrebama tržišta rada.
`Lica koja završavaju studij moraju naći posao, a u tome im treba pomoći kroz definisanje potreba i perspektiva tržišta rada`, ističe Marčeta.
U Zavodu za zapošljavanje RS na evidenciji nezaposlenih visokoobrazovanih kadrova u martu ove godine nalazilo se ukupno 2.731 lice. Od tog broja njih 2.718 sa visokom stručnom spremom, 11 je magistara i dva doktora nauka.
Od ukupnog broja nezaposlenih sa visokom stručnom spremom najviše je finansijskih radnika i posrednika, njih 769 i pravnika, od kojih 329 čeka na zaposlenje. Zatim slijede radnici društvenih nauka, kojih 310 čeka na posao. Nezaposlenih je 295 pedagoga i andragoga.
Ukupno u 2006. godini u RS zaposleno je 164 pravnika, što predstavlja 35,7 odsto zaposlenosti i 399 finansijskih radnika i posrednika, odnosno 34,8 odsto.
Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u RS trenutno aktivno posao traži 146.517 lica, od čega najviše u Banjaluci, njih 45.951.
Mitar Novaković, rektor Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže da bi početkom juna trebali da donesu odluku o nastavnim planovima i programima kako bi ispunili propisane uslove.
`Nastavni planovi će odrediti na koje smjerove ima smisla upisati studente, a koji ne nude perspektivu zaposlenja`, kaže Novaković.
Marija Krkeljaš, student Šumarskog fakulteta i aktivista Studentske organizacije u Banjaluci, slaže se da je krajnje vrijeme da se počne razmišljati o tome koja je stvarna potreba na tržištu rada.
`Problem je i što se veliki broj studenata upisuje na Pravni i Ekonomski fakultet, što dovodi do zasićenja na tržištu, ali i do velikog broja nekvalitetnog kadra. Imamo i ogroman broj završenog prosvjetnog kadra, pa tako ispadne da je više učiteljica nego učenika`, smatra Krkeljaševa.
Prosjek studiranja u TK sedam godina
Odluka Rektorata Tuzlanskog univerziteta da se u ovoj godini smanji broj upisnika na fakultete naišla je na neodobravanje Vlade Tuzlanskog kantona. Džemo Tufekčić, rektor Tuzlanskog univerziteta, kaže da će zbog svega broj upisnika najvjerovatnije ostati na nivou prošlogodišnjeg.
`Naš prijedlog je bio 1.860, a Vlada TK traži 4.000 upisnika. Vlada ima posljednju riječ. Istraživanja su pokazala da je prosjek studiranja na Tuzlanskom univerzitetu sedam godina. Smatrali smo da će se smanjenjem broja studenata, za studije odlučivati oni koji zaista žele studirati, a i dobiće se na kvaliteti nastave. Teško je izračunati koliko dugogodišnji studenti koštaju državu. Možemo samo reći više hiljada maraka`, ističe Tufekčić.
Vanredno studiranje se ukida
Uvođenjem bolonjskog procesa od sljedeće školske godine na svim fakultetima se ukida vanredno studiranje.
Prema riječima Duške Golić, portparola Ministarstva prosvjete i kulture RS, primjenom novog nastavnog programa usklađenog s bolonjskim principima, prilikom studiranja bodovaće se kompletan rad i zalaganje studenata, što se vanrednim studiranjem ne može ostvariti.
Svi koji su se prethodnih godina upisali kao vanredni studenti, studije će moći završiti po starom nastavnom programu, odnosno vanredno.
Potrebni odsjeci koji garantuju posao
Dejan Kragulj, predsjednik Studentske organizacije u Banjaluci, smatra da bi trebalo ukinuti odsjeke koji ne odgovaraju stvarnim potrebama tržišta rada i otvoriti nove koji bi garantovali posao nakon diplomiranja.
`Pri izradi upisne politike treba dobro analizirati i sagledati podatke o broju nezaposlenih, zanimanjima kojih ima najviše na biroima rada i najtraženijim profesijama. Ti podaci moraju biti pokazatelj za otvaranje novih odsjeka na fakultetima u RS i gašenje onih koji nisu u skladu sa ovim vremenom`, navodi Kragulj.