BRISEL - Evropska komisija je u polugodišnjem izvještaju o sprovođenju slobodnog viznog režima Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana ocijenila da je "važno što većina putnika iz tih zemalja dolazi u dobroj vjeri", dok samo mali broj lica, i to u preko 80 slučajeva Romi i etnički Albanci, zloupotrebljava tu povlasticu i neosnovano traži azil.
"Lažni azilanti" mahom dolaze u Njemačku, Švedsku, Belgiju i u posljednje vrijeme u Luksemburg. Najviše ih stiže s juga Srbije i Makedonije, ali njihov broj je u prvim mjesecima ove godine uglavnom
bio isti, iako i dalje visok, navodi se u izvještaju, u koji je imala uvida agencija Beta, a koji će Komisija sutra u Luksemburgu podnijeti ministrima unutrašnjih poslova i pravosuđa EU.
Evropska komisija će ministrima EU podnijeti i prijedlog hitnog postupka za privremeno vraćanje viza onim državama Zapadnog Balkana iz kojih bi za posljednjih šest mjeseci broj "lažnih azilanata" ili ilegalnih imigranata porastao za preko 50 odsto.
U polugodišnjem izvještaju se naglašava da zemlje Zapadnog Balkana moraju osnažiti reforme "da bi se očuvala i učvrstila dostignuća u dijalogu (s EU) o viznoj liberalizaciji", što je bitno za cijeli proces stabilizacije i pridruživanja regiona Uniji.
Evropska komisija ističe da je glavni cilj ukidanja viza EU za zapadnobalkanske države ostvaren - "da se olakšaju veze među ljudima, pospješe mogućnosti poslovanja i kulturna razmena, kao i da se ljudima tog regiona pruži mogućnost da bolje upoznaju Evropsku uniju".
Takođe se ističe da je "sasvim pozitivna i sveukupna ocjena primjene sporazuma o readmisiji (zemalja tog regiona) s EU", a da su "zemlje članice Unije ukazale na samo poneke razloge zabrinutosti" u primjeni tih sporazuma o obavezi vraćanja u države porijekla onih lica koja zloupotrijebe bezvizni režim ili ilegalno borave na teritoriji Unije.
Vlasti zemalja Zapadnog Balkana su učinile bitne napore da se očuva ubjedljivost procesa vizne liberalizacije, ukazuje Evropska komisija.
Komisija predočava da su "tekući problemi velikog broja neosnovanih zahtjeva za dobijanje azila u pojedinim članicama EU vezani u ogromnoj razmjeri za manjine i uslove u kojima one žive u zemljama odakle su, budući da su velika većina tih lica Romi koji su krajnje siromašni i nemaju nikakvih izgleda u nekoj bližoj budućnosti".
"Glavni razlog što oni odlaze iz svojih zemalja jeste ekonomski, i to utemeljen na pogrešnoj zamisli da će steći finansijske povlastice kad zatraže azil u članicama EU", navodi se u dokumentu i dodaje da su "zemlje (zapadnobalkanskog) područja, sve govori, predane nalaženju rješenja za sadašnje probleme i očuvanje slobodnog putovanja bez viza je od ključne važnosti".
Izvršno tijelo EU naglašava da će se saradnjom institucija, vlada EU i vlasti zemalja regiona i dodatnom informativnom kampanjom predočiti da "lažni azilanti" neće ubuduće moća da računaju na materijalnu dobit.
"A u slučajevima ponovljenih i posebno ozbiljnih kršenja pravila ulaska u EU", članice Unije mogu za takva lica uvesti i zabranu putovanja u "šengenski prostor".