Rijetka su mjesta na zemlji gdje ćete naći mir koji vas okružuje sa svih strana, gdje se sa hukom vode miješaju cvrkut ptica, a rijetki turisti zastajkuju i čude se jedinstvenom daru prirode.
Izletište Janjske otoke, legendarni spoj prirodne sile i ljepote, udaljene su svega nekoliko kilometara od Šipova i plijene ljepotom, ali kako to biva, sve to ostaje neprimijećeno vlasti.
Malo se ulaže u stvaranje kapaciteta za prijem gostiju, a ovaj dragulj prirode, gotovo svakodnevno, plijeni pažnju znatiželjnih turista iz cijelog svijeta koji su čuli za sve te ljepote.
Divlja ljepota: Rijeka Janj koja cijelim svojim tokom, u dužini od 15 kilometara, protiče kroz opštinu Šipovo jedinstvena je u cijelosti. Izvire na 650 metara nadmorske visine u selu Babići, u ovoj opštini. Odmah na samom startu, pokazuje da će biti nemirna i lijepa. Izvire bučno ispod jedne stijene i potom pravi slapove negdje manje, negdje veće.
Nekoliko kilometara nizvodno, vijekovima je tkala priroda svoj dar. Ispresijecano kamenje i zemlja napravili su manja ostrva između kojih teče na ovome mjestu, divlji Janj. Pjenušavim pokretima hiljade litara vode u minuti ostavlja znatiželjne prolaznike i izletnike bez daha.
Među njima i profesora u penziji, Lazu Lukića (60).
On živi u Banjaluci, ali skoro svaki mjesec dođe u rodni kraj, posjeti Janj i rodnu Ljušu, pojede ljevušu sa Janja i popije kiselo mlijeko pravljeno rukama vrijednih janjskih domaćica.
"Gdje god odem i u koji god kraj zavirim, tražim nešto janjsko. Otišao sam sa šest godina sa janjske visoravni i iza sebe ostavio raj na zemlji. Danas često navratim i odmorim se ovdje", kaže Lukić.
Kaže da se danas na Janju živi više od uspomena nego od stvarnog života.
Naziv "Janjske otoke" u narodu često bude pogrešno inerpretiran. Mnogi misle na ostrva, ali o tome nije riječ.
Prema riječima Lukića, to znači da voda otiče. A otiče preko prirodnih ostrva do velikog buka, a odatle prema nizini, Plivi i Vrbasu.
Na desnoj strani obale primjećujemo napušteni mlin. Više ne melje. Davno su pomeljari uzimali ušur od mnogih Janjana, koji su nosili žito kako bi se mljelo i od toga hranili porodicu. Danas je malo interesa lokalne zajednice da se bilo šta uradi po pitanju oživljavanja turizma na ovom području, a moglo bi se puno toga uraditi.
"Kapaciteti su odlični. Ovo je jedno od najljepštih mjesta u RS i vlasti to moraju da prepoznaju. Nadamo se da će u narednom periodu biti više ulaganja kako bi se od Janjskih otoka napravilo pravo turističko mjesto", kaže profesor Lukić.
Skrivena atrakcija: Prolazeći duž rijeke Janj, tamo gdje je ona najljepša i najbučnija, prolazimo pored kuće Radovana Gajića (80). Skrhan godinama, priča nam kako je odrastao uz Janj i njegovu buku. Kuća mu se nalazi tik pored otoka.
Godinama se nadao da bi vlasti mogle pomoći oko adaptacije kućnog prostora, kako bi primio turiste i poslužio ih tradicionalnim janjskim jelima, a s druge strane i sebi i porodici obezbijedio pristojan život. Ovako, živi teško.
"Ne može se više… Staro se. Živim od 30 KM penzije, a to je pomoć i to ona najniža. Džaba i od ovih ljepota kojih nema nadaleko, kada neće da je iskoriste. Da hoće da mi pomognu da opremim kuću koju imam pored stare, mogao bih primati turiste. Ali ovako nema ništa", žali se Radovan.
Prolazeći pored kuće Gajića i preko njegovih njiva, dolazimo do možda i najljepšeg dijela Janjskih otoka. Vodopad visine pet metara samo je početak nemirnog toka Janja, koji nekoliko metara niže skriva pravu atrakciju koju malo turista vidi. Veliki slapovi i vodopadi izgledaju fascinantno. Mnogi, pa i profesor Lukić, rekli bi "janjski Kolorado". I zaista je tako. Velike količine vode stropoštavaju se niz ogromne stijene dajući pomalo zastrašujući zvuk i prekrasan prizor.
"Zbog neriješenih pitanja oko prelaza preko zemlje i nedovođenja puta, mnogi ljudi se vrate i ne vide ovu ljepotu jer domaćini ne daju da se pređe preko usjeva. Razumijem ih, ali bilo bi dobro da se to riješi kako bi se ovi slapovi mogli vidjeti", ističe profesor.
Prenoćište za 15 KM: Na Janjskim otokama tek nekoliko domaćinstava, po cijeni od 15 maraka, nude prenoćište. Tokom ljeta je, kažu, uvijek sve popunjeno.
Jedan od njih je i Slavko Piljić (73) koji izdaje sobe. Kao i ostali mještani, žali se na vlasti, koje ništa ne ulažu kako bi se privukao veći broj turista. Kažu da se gosti iz Slovenije čude kako niko nije poveo računa da se dovedu putevi, da se naprave klupe i mostići.
"Puno sadržaja bi se moglo ovdje napraviti. Sada u netaknutoj prirodi vikendom dođe nekoliko stotina ljudi, ali se isti dan vrate. Nemaju gdje da ostanu i da se zadrže. Valjda će u narednom periodu biti više ulaganja kako bi se od Janjskih otoka napravila prava turistička destinacija", nada se Slavko.
Jedan od rijetkih ugostitelja koji je na Janjskim otokama otvorio objekat jeste Slavkov brat Nenad, koji već osam godina dočekuje i ispraća turiste sa Janja. Neke od njih počasti kajsijevačom, rakijom koju, kada jednom popiju, gosti obavezno traže i drugi put.
"Ljudi ovdje pronađu mir. Pronađu svoj put u odmor. Uz huk vode zaboravite na sve probleme koji vas muče i okrijepite se. Hladna janjska voda čista je toliko da se može i piti. Ali moji gosti najviše traže kajsijevaču koja je moj specijalitet. Kada prođe ljetna sezona, ja se preselim u Beograd do narednog ljeta" kaže Nenad.
Janjske otoke su fenomen prirode, božiji dar. Mještani Šipova sretni su što na svojoj teritoriji imaju ovakve dragulje prirode, koji im mogu pomoći da od svog mjesta naprave pravu turističku meku. Uz pomoć vlasti, naravno.
Preko drvenog mosta prelazimo preko rijeke Janj i krećemo dalje.
Iza nas ostaje huk ove prelijepe rijeke koja vijekovima teče nepromijenjena.
Ostali su Slavko i Nenad nadajući se gostima. Ove ih je godine bilo kao nikad do sada. Tako kažu, ali se nadaju da će ih biti još više.
Ko zna, možda će i stari mlin da proradi i da ponovo melje brašno, a možda će i stari Radovan Gajić da uradi kuću u kojoj će imati desetine turista, koji će odmarati na proplancima janjske visoravni i umivati se u hladnoj vodi prelijepe rijeke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
