Društvo

Pratite nas na Google news

Javnim kuhinjama treba pomoć zbog sve dužih redova

Javnim kuhinjama treba pomoć zbog sve dužih redova
Foto: N.N. | Javnim kuhinjama treba pomoć zbog sve dužih redova
Anja Matarugić

BANJALUKA, PRIJEDOR - Sve veći broj građana RS koristi usluge javnih kuhinja, a kapaciteti i sredstva ovih kuhinja sve su manji.

Miroslav Subašić, predsjednik banjalučkog humanitarnog udruženja "Mozaik prijateljstva", kaže da su prije dvije godine imali 450 korisnika javne kuhinje, a sada imaju 950, te da postoji puno razloga zašto se povećava broj korisnika javnih kuhinja.

"Pored onih stalnih korisnika, među kojima su stariji i nemoćni, sve češće nam se javljaju i oni radno sposobni ljudi. Cijene potrepština stalno rastu, a ljudi to ne mogu pratiti. Minimalno povećanje plata ili penzija prosto nije dovoljno da građani pokriju potrebe, pa moraju tražiti pomoć u javnim kuhinjama", rekao je Subašić.

Dodaje da većina porodica prima oko 300 ili 400 KM, od kojih jedna porodica teško može da živi.

"Oni koji dobijaju humanitarnu pomoć i pomoć za tuđu njegu od 80 do 160 KM, ne mogu sebi skoro ništa da priušte, a posebno oni koji kupuju pelene, jer samo jedan paket košta 35 KM", kazao je Subašić.

Željkica Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka, kaže da javna kuhinja koja djeluje u okviru Crvenog krsta, ima više od 400 korisnika, te da postoje potrebe za više, ali da svi korisnici dolaze iz Centra za socijalni rad Banjaluka.

"Ne može nam doći neko bez njihove preporuke. Sada je aktivan i humanitarni broj 1413 za pomoć javnoj kuhinji", kazala je Ilićeva.

U "Caritasu" Banjaluka kažu da se broj korisnika javne kuhinje kreće od 30 do 35, te da se uglavnom radi o starim, nemoćnim i bolesnim osobama koje su same, a jedan broj njih su korisnici kućne njege.

"Kupujemo kuvanu hranu od jedne firme i raznosimo je po kućama. Najpotrebnija su finansijska sredstva, a njih nikad dovoljno. Činjenica je da se ta sredstva iz godine u godinu smanjuju", rekli su u "Caritasu".

Danko Malešević, predsjednik Udruženja "Hleb života" iz Prijedora, kaže da su prošle godine imali oko 130, a sada imaju 150 korisnika, te da se broj kontinuirano povećava.

"Ne znam koliko ćemo imati mogućnosti proširivati kapacitet, vjerovatno ne još mnogo. Potrebe ljudi su velike, i taj jedan obrok im znači puno. U našoj javnoj kuhinji uvijek imamo desetak ljudi na čekanju za topli obrok. Zbog teške finansijske situacije građana u RS, očekujemo rast broja korisnika", objašnjava Malešević.

U Humanitarnom udruženju "Imaret" iz Trebinja kažu da im finansijska situacija ne dozvoljava da imaju veći broj korisnika, ali da su potrebe ljudi za javnim kuhinjama sve veće.

"Kada smo dali plan i program opštini Trebinje, dobili smo 2.500 KM za potrebe javne kuhinje, što je smiješno. Za te pare korisnicima, za četiri mjeseca, možemo kupiti pola vekne hljeba i čašu vode", rekao je Mirsad Ćatović, predsjednik HU "Imaret".

Dodaje da se finansijski pomažu i iz neprofitnih organizacija, te od dobrotvornih priloga.

Anđa Mijatović, stručni saradnik za socijalnu, zdravstvenu i humanitarnu djelatnost u Crvenom krstu Zvornik, kaže da svakih mjesec ili dva korisnicima socijalne pomoći donose pakete s hranom, ali da takođe daju hranu i onima koji dođu u njihove prostorije.

"Na kućnu adresu nosimo pakete u kojima je 20 ili 30 kilograma brašna, pet kilograma krompira, makarone, so, šećer i ulje. Uglavnom se broj korisnika socijalne pomoći kreće od 170 do 250, što zavisi od Centra za socijalni rad Zvornik", pojasnila je Mijatovićeva.

Dodaje da hranu daju i onima koji dođu u Crveni krst, a uglavnom je riječ o penzionerima koji žive od minimalne penzije i onih koji primaju tuđu njegu i pomoć.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije