Turisti, koji odlazeći iz Bosne i Hercegovine žele da ponesu suvenir kao podsjetnik na putovanje, mogu se naći u velikoj dilemi. Već duže vrijeme među bh. suvenirima našle su se i ruske babuške, kineski svjećnjaci i servisi za kafu, torbe i ćilimi iz Turske i drugi jeftini suveniri s Istoka. Osim što narušavaju imidž zemlje, jeftini suveniri potiskuju autohtone suvenire i njihovu proizvodnju, zbog čega mnoge zanatlije gube posao.
Zanatlije u našoj zemlji tvrde da su i oni prisiljeni da prodaju jeftine kineske suvenire kako bi opstali na tržištu.
Zaim Borovac, zanatlija i vlasnik suvenirnice u Starom gradu u Mostaru, kaže da kineski trgovci kopiraju sve autohtone suvenire i tako im umanjuju vrijednost.
"Mi imamo vrhunske majstore, zanatlije, ali stare zanate potcjenjuju i zanatlije nemaju više volje da uopšte rade. Ljudi se okreću ka trgovini. Mi radimo ručno suvenir, a kineski trgovci ga odnesu u Kinu i to stave pod kalup. Sad rade magnete sa našim suvenirima. Kako to može biti suvenir? Kad iz Dubrovnika povedu turiste u Mostar kažu im da idu u eldorado suvenira. Sad su ruske babuške najprodavanije, što je apsurd. Nema nikakvih pravila", priča Borovac.
Dodaje da je jedini način da se opstane u ovakvoj situaciji da se ide korak unaprijed.
I zanatlije prisiljene da prodaju plagijate
"Jedini način je da ste uvijek ispred ostalih i da uvijek imate nešto novo, ali to se brzo kopira i opet smo na početku. Ja sam težio da mi radnja bude galerija, ali nije mi uspjelo zbog poplave jeftinih suvenira. U Međugorju su takođe svi suveniri u jeftinom staklu i kristalima. Sve je postalo kič. Od domaćih suvenira još najbolje prodajemo frule, olovke za rezanje papira, muštikle", ističe Zaim Borovac.
Semir Temim, potpredsjednik Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, kaže da je stari dio Mostara izgubio svoj izgled zbog jeftinih suvenira.
"Mostar je uvijek imao starih zanatlija i svi su radili autentične umjetnine. Danas je sve prešlo u trgovinu, tako da se pojavljuju suveniri koji nemaju veze sa BiH. Pokušavali smo da nešto učinimo i prije par godina smo imali natječaj za autentični suvenir Mostara. Izabrali smo jedan ključ u obliku Starog mosta. Taj projekat je utihnuo jer je potrebna pomoć lokalne zajednice da se potakne proizvodnja i zaštiti taj suvenir", tvrdi Temim.
Smatra da u očuvanje i stvaranje autohtonih suvenira treba da se uključe i stručni pojedinci i lokalna vlast, kako bi se došlo do umjetnina i rukotvorina koje bi odgovarale estetskim uslovima.
Šta je estetski vrijedno da bude simbol
"Tu treba da budu i stručne institucije koje će kazati šta može ići pod suvenir. U Međugorju su sve jeftini proizvodi od stakla i keramike. Jedini autentični proizvodi u Starom gradu u Mostaru još su samo skokovi. Za njih još nisu pronašli način da ih kopiraju", ogorčen je Semir Temim.
Odnos lokalnih vlasti prema ovom problemu ogleda se u činjenici da nijedan bh. grad nema svoj zvanični suvenir.
Stevo Kelečević, predsjednik Turističke organizacije Banjaluka, kaže da je ova organizacija dva puta raspisivala konkurs za zvanični suvenir Banjaluke, ali da su oba propala.
"Suvenir je individualno podsjećanje na određenu situaciju, mjesto, grad i državu. Za razliku od ovih, postoje zvanični suveniri države i gradova koji moraju imati odgovarajuću estetsku vrijednost. Taj suvenir treba da predstavi nas onako kako mi to želimo", objašnjava Kelečević.
Tvrdi da je, ipak, od nepostojanja zvaničnih suvenira veći problem poplava običnih jeftinih suvenira, koji nemaju veze sa BiH.
"Ne treba biti frustriran što nemamo zvanični suvenir. Mnoge svjetske metropole nemaju svoj zvanični suvenir. U BiH nijedan grad nema svoj zvanični suvenir, ali nemaju ih ni gradovi u Austriji i Sloveniji. Kompleksnije je pitanje običnih suvenira. Tu se prodaje sve i svašta i tu vladaju tržišni zakoni, a ne estetski", kaže Kelečević.
Kupac odlučuje šta će kupiti
Adnan Jusić, potpredsjednik Udruženja "Stari zanati" iz Sarajeva, ističe da turisti u velikoj mjeri diktiraju šta će se prodavati.
"Svaki zanatski proizvod predstavlja suvenir ovog grada, od rukavica i čarapa do džezvi. Specijalni suvenir ne postoji jer svako individualno odabire stvar kao uspomenu na grad. Najčešći suveniri na Baščaršiji su sebilj uklesan u drvetu ili bakru, bosanska alka, džezve, u stvari svaka dobra ideja ide pod suvenir. Ja sam limar i moja kantica za vodu ide pod suvenir", navodi Jusić.
Problem je, dodaje, što pored originalnih suvenira imamo kopije.
"Svako ko se malo zainteresuje može prepoznati izvorni i ručno rađeni bosanski suvenir. Do svakog kupca je hoće li kupiti kič ili original, ali činjenica je da nas posjećuju evropska srednja klasa koja se radije odlučuje za jeftine suvenire", priča Adnan Jusić.
Dodaje da mnoge proizvode sarajevskih zanatlija kopiraju u Kini, što predstavlja ogroman problem za zanatlije.
"Kopiraju sve, od cipela i papuča do džezvi. To je ogroman problem za nas zanatlije jer tako obaraju cijenu naših suvenira i uništavaju domaći proizvod", kaže Jusić.
Nemoguće konkurisati jeftinoj robi s Istoka
Zlatko Prlenda, dugogodišnji turistički radnik, podsjeća da je bilo sporadičnih pokušaja da se potencira izrada autentičnih suvenira, ali da oni nisu urodili plodom.
"Tržište je preplavljeno bižuterijom. Suveniri su značajan dio turističkog prometa, ali to tržište je razvijeno koliko i sam turizam. Nadležne turističke organizacije i vlasti trebalo bi da podrže izradu suvenira. Pomoć u kreiranju bi trebalo da pruže i profesionalni dizajneri i stručni ljudi jer to nije malo tržište i dosta ljudi bi tu moglo da pronađe posao", ocjenjuje Prlenda.
Mehmed Zolj, pomoćnik za obrt u Ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta FBiH, kaže da je problem s lažnim suvenirima veliki, ali da ne postoji način kojim bi se ovaj problem riješio.
"Ne možete nikom zabraniti da prodaje određenu robu. Naši ljudi jednostavno ne mogu konkurirati s jeftinom robom s Istoka. Jedini način zaštite je zaštita suvenira na sudu, kako bi se spriječilo kopiranje. Tržište je slobodno i kupac odlučuje šta će se prodavati. Međutim, i današnji turisti traže jeftinije stvari. Znam da u Mostaru najviše idu suveniri do 10 eura", kaže Zolj.
Novčani podsticaj zanatlijama
Dodaje da Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH ima u planu da iduće godine u saradnji sa Ministarstvom turizma FBiH raspiše konkurs za autohtone suvenire gradova.
Dodao je da ovo ministarstvo svake godine i novčano pomaže zanatlije, kako bi se očuvala ova grana privrede.
"Ovih dana s obrtnicima potpisujemo ugovore o poticaju obrta. Ove godine obezbijeđeno je dva miliona za kredite i osam miliona KM bespovratnih sredstava, a osnovni uslov za dobijanje novca je zapošljavanje novih ljudi. Potpisaćemo ugovor sa 988 korisnika i dobar dio se odnosi na stare zanate. U cilju očuvanja starih zanata planirali smo i stipendirati mlade koji bi se školovali za stare zanate", najavio je Zolj.