Konačno se progovorilo o skoroj obnovi mosta na Žepi, nacionalnog spomenika iz vremena Osmanlija, a sve zahvaljujući dogovoru Komisije za očuvajne nacionalnih spomenika BiH i Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prorodnog naslijeđa RS.
Iako nije preciziran tačan početak radova, Ljiljana Ševo, predsjedavajuća Komisije, potvrdila je da će restauracija čuvenog mosta biti finansirana iz sredstava Specijalnog fonda američkog ambasadora u BiH za zaštitu kulturnog naslijeđa u vrijednosti od 62.600 dolara.
"Restauracija mosta trebalo bi da počne čim se steknu odgovarajući uslovi. Saradnja sa Zavodom podrazumijeva reviziju postojeće projektne dokumentacije i pripremne radove na skelama, tendere za izvođača za nadzor i izvođenje konkretnih radova, kao što su sanacija vertikalnih strana mosta. Most će biti očišćen od rastinja, detaljno ćemo snimiti postojeće stanje, načiniti projekat restauracije i izvesti hitne restauratorske i konzervatorske radove", najavila je Ševo.
Inače, problem je nastao kada je prije nekoliko godina, kada je Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS saopštio da privodi kraju većinu poslova za koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, u okviru restauracije mosta na Žepi, dobila novac.
Uticaj lokalne zajednice: U opštini Rogatica, na čijem području se nalazi žepački most objašnjavaju da, kada Komisija neko mjesto proglasi spomenikom, opština gubi svaku nadležnost, te ne može da se uključi u bilo kakve restauratorske ili konzervatosrke poslove.
"Sve što se dalje bude dešavalo isključivo je u rukama Zavoda i Komisije, koji su postigli dogovor o restauraciji. Vjerujem da će oni učiniti sve što treba kako bi most na Žepi bio pravi simbol vremena iz kojeg potiče", kazao je Zoran Čarkić, načelnik odjeljenja za komunalne i stambene poslove u opštini Rogatica.
Inače, most na Žepi vijekovima je obavijen tajnama. U starijim zapisima i putopisima nema nikakvih podataka o graditelju i vremenu izgradnje niti je na mostu ostao sačuvan tekst sa tarihom koji bi mogao dati precizne informacije njegovom graditelju i vremenu iz kog potiče. Kao i za većinu građevina sa ovih prostora, u narodu su i o njemu ostale sačuvane mnoge legende i predanja. Jedna od legendi navodi da je graditelj mosta bio jedan od učenika čuvenog Mimara Sinana, graditelja mosta u Višegradu, koji je htio da svojim djelom nadmaši rad svog učitelja. Druga legenda, međutim, kaže da je most izgradio vezir Jusuf, koji je rođen u ovim krajevima.
BiH su tokom vijekova pohodili mnogi narodi i vojske i svako od njih joj je ostavio dio svoje kulture. Obale rijeka u BiH stotinama godina povezuju velelepne građevine, koje svojom ljepotom plijene pažnju prolaznika, inspirišu književnike i slikare.
Među najljepšima: Ako se govori o mostovima kao kulturno-istorijskom blagu, onda je jedan od najljepših svakako onaj višegradski ili most Mehmed-paše Sokolovića. Ivo Andrić mu je posvetio djelo za koje je i dobio Nobelovu nagradu. Most je podignut u periodu od 1571. do 1577. godine. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek dijelo tadašnjeg graditeljstva. U Komisiji za očuvanje spomenika kažu da je ovo jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika u BiH, koji je u julu 2007. godine upisan i na UNESCO listu svjetske kulturne baštine.
Sarajlije se dive Latinskoj ćupriji, koju je 1565. godine podigao Ali Ajni-beg. Od 1918. do 1992. godine građevina je nosila ime Principov most, jer je u blizini njega Gavrilo Princip izvršio atentat na prestolonasljednika Austrougarske monarhije. Most povezuje desnu obalu Miljacke sa dijelom grada gdje je stanovalo katoličko stanovništvo, koje je u narodu bilo poznato kao "latinluk", pa je tako i dobio ime Latinska ćuprija.
Na rijeci Bosni, nedaleko od Ilidže, na starom, danas napuštenom putu nalazi se Rimski most. Putopisci su govorili da je to predivna građevina sa sedam lukova izgrađena poslije 1530. godine. Ne zna se ništa o tome ko je naredio gradnju mosta niti ko ga je zidao. Most je obnavljan polovinom 16. vijeka i moguće da je njegov obnovitelj bio veliki vezir Rustem – paša.
Preimenovanje građavina: U dokumentima Komisije za zaštitu spomenika spominje se i Arsalangića most na rijeci Trebišnjici u Trebinju, kojeg je podigao Mehmed Paša Sokolović, a otvoren je 1574. godine. U vrijeme Osmanlija imao je veoma važnu trgovačku ulogu, jer je preko njega, osim ostale robe, najviše prevožena so za potrebe stanovnika Bosne i Crne Gore. Rasplamsavanjem rata, 1993. godine most i obližnje selo mijenjaju ime u Perovića most, jer predanje kaže da su Arsalnagići nastali od Perovića.
U najznačajnije građevine ove vrste u BiH, prema ocjeni istoričara umjetnosti i svjetskih poznavalaca kulturnih i istorijskih tekovina, ubrajaju se i sarajevske Careva i Kozja ćuprija iz 15. vijeka, Čobanija most iz 16. i Drvenija most iz 19. vijeka, ali i Karađoz – begov most u Blagaju, koji se prvi put spominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora od Ramazana 977. godine.
Među značajnijim spomenicima kulture je i most u Klepcima kod Čapljine, kojeg je 1517. sagradio Mustafa-beg.
Hajrudinovo djelo
U BiH se ne može govoriti o lijepim mostovima, a da se ne pomene Stari most u Morstaru. Sagrađen je između 1557. i 1566. godine, a djelo je turskog graditelja Hajrudina. Prema legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego što su podizane skele, zbog straha od Sulejmana Veličanstvenog, koji je prijetio da bi Hajrudin bio osuđen na smrt ako bi se luk mosta ikada raspao. Međutim, nema podatka da je Hajrudin ikad vidio svoj most. Umjesto Hajrudina, izvodač gradnje mosta je bio Mehmed Karađoz.
Tokom posljednjeg rata u BiH, Stari most je srušen 9. novembra 1993, a nakon obnove 2004. uvršten je na popis svjetske kulturne baštine.
Spaja Hercegovinu sa Bosnom
Stari most u Konjicu na rijeci Neretvi se smatra tačkom gdje se Hercegovina spaja sa Bosnom. Podignut je 1682. godine, a srušen 3. marta 1945, na dan oslobođenja Konjica. Minirali su ga njemački nacisti pri povlačenju. Most je bio izgrađen od kamena i imao šest lukova. Spadao je u red najljepših mostova iz osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini, zajedno sa mostarskim Starim mostom, trebinjskim Arslanagić mostom i ćuprijom na Drini, to jest mostom Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu. Rekonstrukcija je završena prije nešto više od tri godine.
