Pritužbe na ljekare u BiH zbog nesavjesnog liječenja nisu rijetkost, ali samo pojedini slučajevi dobiju sudski epilog u vidu osuđujuće presude ili gubitka dozvole za rad.
Prema podacima kantonalnih tužilaštava u Federaciji BiH u posljednje dvije godine podignuto je 15 krivičnih prijava i optužnica protiv ljekara zbog nesavjesnog liječenja, dok je dvoje ljekara osuđeno na uvjetnu kaznu. Najalarmantnija situacija je u Sarajevu, gdje su u osam slučajeva podnesene krivične prijave protiv ljekara za nesavjesno liječenje. U sedam ljekarskih komora u FBiH kazali su da nije bilo oduzimanja licenci za rad liječnicima zbog nesavjesnog liječenja.
Okružno tužilaštvo u Banjaluci podiglo je optužnice protiv dva lica zbog krivičnog djela nesavjesno pružanje ljekarske pomoći, dok se u ovom tužilaštvu vode istrage protiv pet lica zbog krivičnog djela nesavjesnog pružanja ljekarske pomoći.
U Okružnim tužilaštvima Istočno Sarajevo, Trebinje i Doboj u posljednje dvije godine nema podignutih optužnica protiv ljekara za nesavjestan rad ili nepružanje ljekarske pomoći. U Bijeljini je u posljednjih nekoliko godina podignuta jedna optužnica. Riječ je o optužnici protiv doktora Slobodana Markovića, koji je u januaru 2005. godine u Zdravstvenom centru u Zvorniku, umjesto da izvrši carski rez, porod započeo lijekom Syntocin, a u drugoj fazi upotrijebio vakuum.
Rodbina Verice Ninić optužila je ginekologa Slobodana Markovića da je zbog njegovog propusta poslije porođaja beba umrla, a Verica zbog komplikacija na reproduktivnim organima više neće moći imati djece.
Komisija Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS naknadno je utvrdila da je ovaj ginekolog nepotrebno upotrijebio vakuum te da je porođaj trebalo da obavi prirodnim putem.
Nema ljekarske komore na nivou FBiH
Zbog nepostojanja ljekarske komore na nivou FBiH, čak i ako bi nekom liječniku u jednom kantonu bila oduzeta dozvola za rad, on bi slobodno mogao raditi u drugom kantonu.
"Nažalost, to je istina jer odluke jedne ljekarske komore važe samo u kantonu u kojem su donesene. Međutim, niko ne bi htio da zaposli nekog doktora, a da zna da je u drugom kantonu izgubio licencu za rad", kaže Bećir Heljić, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo,
Iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu saopšteno je da su podignute krivične prijave zbog nesavjesnog liječenja protiv Faruka Haverića, Zaima Rovčanina, Senke Dinarević-Mesihović, Alije Čelje, Avdulaha Hasanagića, Merima Omerhodžića, Naima Kadića i Eldina Burazerovića, svi iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS). Većina ljekara protiv kojih je podignuta krivična prijava je iz Klinike za neurohirurgiju KCUS.
Članovi porodice preminule Silvije Baković tvrde da su upravo ljekari Klinike za neurohirurgiju KCUS odgovorni za njenu smrt.
Silvijin sin Davor Baković podnio je Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krivičnu prijavu protiv Naima Kadića, šefa Klinike za neurohirurgiju KCUS, i Eldina Burazerovića zbog nesavjesnog liječenja. Baković tvrdi da je njegova majka operisana na Neurohirurgiji bez saglasnosti porodice te da mu niko od ljekara nije ni saopštio uzrok njene smrti. Priča da je njegova majka 24. juna prošle godine doživjela moždani udar, nakon čega je pala s terase na betonske stepenice.
Silviji je, kaže Davor Baković, kasnije pronađena fistula na mozgu. Navodi da mu je Naim Kadić tada rekao da je operacija hitna i da u roku od sedam dana žena mora biti prebačena na liječenje u Ljubljanu.
"Operacija hidrocefalusa (voda u mozgu) je na kraju urađena bez saglasnosti porodice. Nije mi jasno na temelju kojih nalaza je utvrđen hidrocefalus i zašto je operaciju radio pripravnik, a ne ljekar specijalista. Krivično je djelo staviti pod nož pacijenta koji ne može odlučivati sam o sebi", kaže Baković, ističući da je saznao da mu je majka umrla tek kada je došao da je posjeti u bolnici.
"Tada je medicinska sestra otvorila vrata i rekla mi: 'Majka vam je umrla jutros u 11 sati, zar vas niko nije obavijestio'", dodaje Baković.
Naim Kadić, šef Klinike za neurohirurgiju u Sarajevu, tvrdi da nema nikakvog osnova za pokretanje istrage protiv njega.
"Nije bilo greške ljekara u liječenju ove pacijentice, a to je potvrdio i obdukcijski nalaz. Ja nisam ni bio tu kad je pacijentica umrla", kaže Kadić.
Nestručni tretmani krivi za smrt
Kemal Dizdarević, bivši šef Klinike za neurohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), tužio je KCUS i njegovo rukovodstvo, a kaže da je zbog svojih tvrdnji o neprofesionalizmu ljekara tri puta dobio otkaz.
On upozorava da na ovoj klinici vlada neprofesionalizam, sistemsko neznanje i da su dokazani propusti pojedinih ljekara u liječenju pacijenata.
Kaže da je ekspertni tim Ministarstva zdravstva FBiH dokazao kako je zbog nestručnog ljekarskog tretmana na Neurohirurgiji KCUS do sada umrlo sedam pacijenata, od kojih je najmlađi bolesnik imao 26 godina.
"Nije stvar da li je neko pogriješio u nečemu, već je stvar u sistemskom neznanju, koje se više ne može tolerisati", naglašava Dizdarević.
Napominje da je sve počelo u julu 2006. godine, kada je zvanično poslao informaciju o greškama ljekara u tretmanu pacijenata i tražio internu kontrolu unutar KCUS.
"Kada sam poslao papir, gdje sam imenom i prezimenom pomenuo četiri pacijenta i povezao ih s određenim ljekarima, Faris Gavrankapetanović, generalni direktor KCUS, dao mi je otkaz. Nakon toga žalio sam se Inspekciji rada, koja je taj otkaz oborila. U međuvremenu sam informisao i Ministarstvo zdravstva FBiH o zbivanjima na Neurohirurgiji", ističe Dizdarević.
Kaže da su oni rekli da ih ne zanimaju radno-pravni odnosi, već problem s liječenjem pacijenata i tražili su od direktora KCUS da ih obavijesti o čemu se radi.
"Ministarstvo zdravstva je oformilo stručni tim, koji je provjerio i potvrdio da je istina ono što sam govorio. Nakon toga, Gavrankapetanović je pokušao sakriti tu informaciju i nije bilo reakcije", dodaje Dizdarević.
Komentar u vezi s ovim događajima od Farisa Gavrankapetanovića, generalnog direktora KCUS, i Ismeta Cerića, predsjednika Etičkog komiteta KCUS, nismo uspjeli dobiti.
Bećir Heljić, predsjednik Ljekarske komore Kantona Sarajevo, kaže da je bilo žalbi građana na rad pojedinih ljekara ali nijedan slučaj nije doveden do kraja i nije utvrđena odgovornost ljekara.
"Nijednom nije oduzeta licenca za rad zbog kršenja kodeksa ljekarske etike i Hipokratove zakletve. Komora će sankcionisati svaku grešku ljekara u pružanju dijagnostičko-terapeutskih usluga ako se ona dokaže", dodaje Heljić.
Iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona saopšteno je da su podignute optužnice protiv liječnika Muaza Tinjića i Fadila Pitića, dok je liječniku Džemilu Hujduroviću na sudu izrečena uslovna kazna.
Tinjić je optužen da je propustio da adekvatno pregleda ranu na desnoj natkoljenici Edvine Bleković pa tako nije dijagnosticirao strano tijelo, zbog čega je došlo do gnojnog zapaljenja rane. Naknadno je u rani pronađen komad platna, što je prouzrokovalo pogoršanje zdravstvenog stanja pacijentice.
Džemilu Hujduroviću je stavljeno na teret da je protupravno prekinuo trudnoću malodobnoj F.A. bez saglasnosti roditelja.
Pogrešna dijagnoza karcinoma
"Opštinski sud u Tuzli osudio je Hujdurovića na uvjetnu kaznu od četiri mjeseca zatvora. Fadil Pitić se tereti da je kao zaposlenik u JU Opća bolnica 'Dr Mustafa Beganović' u Gračanici operirao žuč Ejubu Šabanoviću iako je pacijent bolovao od kroničnog difuznog zapaljenja jetre, pa je došlo do zapetljaja crijeva, pa je poduzeo i drugi operativni zahvat, nakon čega je pacijent umro", saopšteno je iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona.
Adem Balić, predsjednik Ljekarske komore u Tuzlanskom kantonu, tvrdi da u zadnje vrijeme nisu imali zvaničnih prijava protiv ljekara.
"Toga je bilo, ali nismo ni od koga zvanično dobili tužbu na nekog ljekara. Mislim da toga nema puno ali sve treba razmotriti i istražiti. Naš posao je osjetljiv i naš neuspjeh je koban. Još nisam naišao na doktora koji je namjerno učinio grešku", kaže Balić.
Sead Kožo, portparol Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, kaže da je u ovom tužilaštvu podignuta krivična prijava protiv doktorice Ive Halas i Mirsada Ajanovića, dok je zbog zastarjelog krivičnog gonjenja zatvoren slučaj protiv doktora Muhameda Kovača.
"U međuvremenu je dobijena tužba protiv doktora Ibrahima Cere, ali se Tužilaštvo još nije opredijelilo da li će ući u istragu. Od navedenih znam samo da se Mirsad Ajanović tereti da je skrivio smrt bebe prilikom poroda Nermine Imamović", istakao je Kožo.
Idriz Begić, portparol Tužilaštva Unsko-sanskog kantona, kaže da je prošle godine Samira Mešić-Pašalić, ljekar bolnice "Dr Irfan Ljubijankić" u Bihaću, dobila uvjetnu kaznu zatvora od šest mjeseci zbog nesavjesnog liječenja.
"Utvrđeno je da je jednom pacijentu dala pogrešnu dijagnozu karcinoma dojke, nakon čega je pacijentu odstranjena dojka", dodao je Begić.
Iz Tužilaštva Livanjskog kantona rekli su da su podignute dvije optužnice protiv ljekara, a da je u toku istraga protiv jednog osumnjičenog ljekara. Naveli su i da je istraga protiv još dva ljekara obustavljena jer nije bilo osnovane sumnje da su počinili krivično djelo.
Safet Omerović, ministar zdravstva FBiH i bivši direktor bolnice "Safet Mujić" u Mostaru, tvrdi da kada je u pitanju nesavjesno liječenje situacija u FBiH nije alarmantna.
"Dok sam bio direktor bolnice u Mostaru bilo je doktorskih propusta ali nikad namjerno. Nekad su zbog preobimnosti posla olako postavljene dijagnoze i zato su nastale komplikacije. Imao sam pritužbi na rad ljekara ali u analizi je jako teško dokazati da je greška učinjena iz neznanja i nehata. Bio sam u mnogim svjetskim bolnicama i taj problem je svugdje izražen", kazao je Omerović.
Čiji je ko pacijent
Jedan od posljednjih slučajeva koji je uzdrmao javnost bio je slučaj teško povrijeđenog Tomislava Dobrnjca, koji je satima ostavljen da leži u operacionoj sali banjalučkog Kliničkog centra nakon što su neki hirurzi odbili da ga operišu pod obrazloženjem "da nije njihov pacijent".
Naime, prema tvrdnjama porodice Dobrnjac, Tomislav Dobrnjac, koji je nakon atentata na Milana Vukelića ostao bez obje potkoljenice, nije operisan zbog ljekarskog nemara. Hirurg koji je trebalo da obavi operaciju nije se pojavio, a dva slobodna ljekara odbila su da ga operišu, uz obrazloženje da nije njihov pacijent.
Nakon što se Dobrnjčeva porodica žalila na nekorektan odnos ljekara, Milan Skrobić, direktor Kliničkog centra Banjaluka, pokrenuo je disciplinski postupak, poslije čega su četiri ljekara, koji su bili akteri u ovom incidentu, novčano kažnjena i određeni period biće van operacione sale.
S mjesta načelnika Klinike za ortopediju i traumatologiju smijenjen je Saša Prostran, koji je bio odsutan kada se cijeli skandal dogodio.
Sa druge strane, neki od kažnjenih doktora najavljuju žalbu na ove odluke, tvrdeći da "u medicinskom smislu nisu napravili nikakvu težu grešku" te da je da je do svega došlo zbog "nekoordinacije i nesporazuma".
Jedan od primjera je i porodica Vukašina Kneževića (71), koji je prije nekoliko mjeseci umro u svojoj kući u selu Gornji Orlovci kod Prijedora. Za njegovu smrt članovi te porodice krive ljekara i medicinsko osoblje koji su mu nakon saobraćajne nesreće pružili pomoć i pustili ga kući.
Ratko Knežević, koji živi u Omarskoj, tvrdi da je njegov otac preminuo zbog nebrige i omaške ljekara.
"Obdukcijom je ustanovljeno da je moj otac u saobraćajnoj nesreći zadobio frakturu lobanje. Krivim čovjeka koji ga je autom udario i ostavio ga da sam leži na putu, ali više ljekara koji ga je pregledao i pustio kući, a nije se potrudio da ga uputi u bolnicu kako bi mu bili urađeni nalazi", govori Ratko Knežević.
Navode porodice o ljekarskoj grešci demantovao je doktor Dragan Pralica, koji je primio Kneževića u ordinaciji Hitne pomoći.
"Odgovorno tvrdim da je on tada bio svjestan te da nije imao nikakve znakove koji bi ukazivali na to da je bio teško povrijeđen. Cijeli sat je bio u ordinaciji. Nije imao nikakve povrede glave, a iz nosa mu je počela curiti krv, koju smo zaustavili. Očito je bio pijan, a i sam to priznao. Tada nismo znali da je Knežević bio žrtva saobraćajnog udesa", kazao je dr Pralica. Nažalost, u ovom slučaju je bio u pitanju smrtni ishod pacijenta.
Oduzimanje ljekarske licence
Prema riječima Milan Skrobića, generalnog direktora Kliničkog centra u Banjaluci, u ovom centru se trenutno vode četiri disciplinska postupka zbog nesavjesnog rada ljekara.
"Dok sam ja na funkciji direktora, a to je oko godinu i po, vodilo se pet-šest disciplinskih postupaka protiv ljekara zbog propusta u poslu", navodi Skrobić i dodaje da je ovom kliničkom centru cilj da postane što profesionalniji u svom poslu.
Prema njegovim riječima, licence ljekarima može da oduzme samo Komora doktora medicine. Međutim, kako navodi, ne sjeća da je ijedan doktor u banjalučkom KC do danas izgubio licencu.
Iz Komore doktora medicine RS navode da od 2003. godine, od kada samostalno djeluje ova komora, pa do danas u RS nijednom doktoru za nesavjestan ili nestručan rad nije trajno oduzeta ljekarska licenca.
Prema riječima Aleksandra Lazarevića, predsjednika Komore doktora medicine RS, jednom doktoru je ova licenca bila oduzeta na tri mjeseca.
"Nakon sudskog rješenja naša komora je u oktobru 2005. godine na tri mjeseca oduzela ljekarsku licencu Radu Korici, doktoru na Klinici za plućne bolesti, kojem je u tom periodu zbog nesavjesnog rada s jednim pacijenatom zabranjen rad", kaže Lazarević.
Iz ove komore ističu da ne žele nikoga da oštete te da se tek nakon pravne procedure odlučuje o eventualnom oduzimanju ljekarske licence.