Stara izreka da svaka kafana ima svog gosta i dalje važi u BiH, zemlji u kojoj se stalno povećava broj ugostiteljskih objekata, a kvantitet ne prati kvalitet ponude. Sudeći prema mišljenju posjetilaca sve se svodi na piće i muziku.
`Svi kafići su skoro isti, malo se stolice razlikuju i to je to. Nema originalnosti u ponudi i enterijeru. Sve se svodi na piće i muziku sa nekog CD-a, rijetko se nudi neko tematsko dešavanje. Bio sam u drugim zemljama i tamo je širok spektar ponude, od lokala u kojima se služi 20 vrsta napitaka od kafe, džez klubova i slično. Toga ovdje nema`, kaže Miloš P. iz Banjaluke.
Za posljednjih pet godina ugostiteljski objekti u Kantonu Sarajevu su se povećali sa 1.350 na 1.530. U tom periodu u Banjaluci se desilo povećanje za 248 lokala. U gradu Cazinu je nedavno za samo sedam dana u užem dijelu grada otvoreno tri kafića i jedna folkoteka.
U Cazinu je registrovano 165 lokala od čega je u urbanom dijelu 53. Prema ovoj statistici Cazin je prvi u Unsko-sanskom kantonu po broju ugostiteljskih objekata po glavi stanovnika.
Veliki je broj onih lokala, kako saznajemo od nadležnih, čiji vlasnici nisu prijavili obrt, a koji se uglavnom nalaze u zabačenim mjestima u opštini Cazin.
U BANJALUCI 869 LOKALA
U Banjaluci, najvećem gradu u RS, trenutno je registrovano 869 ugostiteljskih objekata od čega je kao kafe-bar i bife evidentirano 515, dok je 26 noćnih i disko barova i diskoteka, te 68 restorana.
`U posljednjih pet godina broj ugostiteljskih objekata u Banjaluci povećan za preko 35 odsto. U ovom gradu se dešava da se tokom samo jednog mjeseca zatvori osam, a otvori 12 novih ugositeljskih objekata`, tvrdi Radomir Milekić, član Udruženja ugostitelja u Banjaluci.
Prema podacima iz Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti na području opštine Prijedor je registrovano 455 preduzetnika u oblasti ugostiteljstva. Od toga su po jedan hotel i motel, dva pansiona, osam restorana i 28 snek barova. Od ovog broja najviše je bifea čak 143 , a odmah zatim i kafe barova 107. Za brzu pripremu hrane registrovano je 64 i picerija 14. Kao kafe-poslastičarnice registrovano je 14 objekata, a kao disko klubova 11.
Ines Kajić iz Ureda za odnose s javnosti grada Mostara kaže kako je u prošloj godini u gradu na Neretvi bilo oko 700 ugostiteljskih objekata.
''To vjerojatno nije prava brojka jer smatramo kako ima bar još oko 300 ugostiteljskih objekata u gradu koji nisu registrirani'', kaže Kajićeva.
Iako je ugostiteljskih objekata i previše po nekim gradovima ponuda u njima nije raznovrsna ukoliko je suditi prema reakcijama gostima.
`U kafićima ima uglavnom tri vrste kafe i nekoliko vrsta pića. Sa muzičkom uređaja dopiru svuda skoro slični tonovi. Potrebna je neobičnija ponuda, a opet da cijene budu normalne`, kaže jedan Sarajlija.
Kafa u Banjaluci košta od 1,5 do dvije KM, sokovi su od dvije do 2,50 KM, pivo od dvije KM pa nadalje...
PONUDA JEDNOLIČNA, CIJENE RAZLIČITE
Kemal Bakalović, predsjednik Udruženja ugostitelja Kantona Sarajevo, lošu ponudu ugostiteljskih objekata opravdava ekonomskom situacijom u BiH. Tvrdi da ponuda ugostiteljskih objekata opada, jer građani traže jeftino.
`Mnogi objekti gube kvalitet jer klijentela traži što jeftinije. Dostigli smo nizak nivo ponude i sve je više jeftnih objekata jer to ljudi traže`, ističe Bakalović.
Dodaje da kvalitet i ponudu mogu zadržati samo klubovi i restorani koje posjećuju uglavnom stranci i bogatiji građani.
`Međutim, tu nema više mjesta za nove ugostiteljske objekte jer nema ni toliko stranaca i bogate klijentele. Što je neki restoran ili kafana jeftinija, to bolje radi. Ugostitelji se sad uglavnom baziraju na jednostavnoj kuhinji, jednostavnom radu gdje neće imati puno izdataka jer i gosti jedu najviše jednostavnu hranu kao što su pite, ćevapi, pice`, navodi Bakalović.
Međutim, napominje da kvalitet ponude opada i zbog velikih troškova u ugostiteljstvu.
`U ugostiteljstvu su veliki porezi i doprinosi za plate zbog čega je najviše rada na crno u ugostiteljstvu`, navodi Bakalović.
Zlatko Prlenda, glasnogovornik Turističke zajednice Kantona Sarajevo, tvrdi da kvalitet ponude nekog kafića ili restorana ipak zavisi od vlasnika tog objekta.
`Ne možete nekom reći ne valja vam kafana, promijenite to i to. Onaj ko se trudi da privuče mušteriju, sigurno i bolje radi`, smatra Prlenda.
Unatoč relativno velikom broju lokala u Mostaru ponuda kafića je gotovo identična u svakome. Razlikuju se samo cijene. Cijena, primjerice piva, raste kako se približavate Starom mostu. Tako u lokalima ''Oscar'' i ''Ali baba'' u neposrednoj blizini mosta pivo košta oko četiri marke.
No, restorani su druga priča. Tako u Mostaru postoje brojni restorani s raznovrsnom ponudom i razmjerno prihvatljivom cijenom, kako za turiste tako i za lokalno stanovništvo. Kao glavni specijalitet u mostarskim restoranima se ističe ''jegulja na žaru'' kao tradicionalno jelo iz doline Neretve.
SMANJEN PROMET
Milekić kao član Udruženja ugostitelja smatra da Banjaluka ima previše ugostiteljskih objekata i da i bi ih bilo previše i kada bi grad imao duplo više stanovnika.
`Međutim, potražnja je sve manja pa onda i ugostitelji nemaju volju da svoje kafiće renoviraju i ponude nešto novo i različito`, kaže Milekić.
Ističe da je u posljednje tri godine cijena pića ostala ista, te da je samo kafa poskupjela.
`Dnevni promet, odnosno pazar opao je u tom periodu za 46,8 odsto, a ove godina očekujemo još goru situaciju`, navodi Milekić.
Iz banjalučkog kafe-bara `Dionis` takođe smatraju da je prevelik broj kafića otvoren u gradu na Vrbasu, pa je posao opao kod svih.
`Ne vjerujem da bi tematski kafići imali nešto više posjetilaca nego mi. I mi imamo svoju temu, a to je sportska kladionica. Znači kod nas gosti vole da pogledaju i pokoju utakmicu, pomalo se klade i uz to popiju piće`, kaže Borislav Vulin, šef konobara u kafe-baru `Dionis`.
U Prijedoru je mogućnost izlazaka mladih ograničena na kafiće koji imaju ljetnu baštu tokom dana, a vikendom su najveća mjesta okupljanja splav `Lotos` i kafe-bar `Kim`.
Iako u Cazinu 65 odsto stanovništva ne radi, terase kafića ovih dana su prepune.
`Imam dvije marke za kafu, šta ću, lijep dan, a ja ne mogu sjedjeti u kući` kaže Eso Žunić Cazinjanin kojeg smo zatekli u jednom od lokala.
Naim Šahinović, vlasnik kafića u Cazinu, navodi da ugostitelji uglavnom zarade nešto više novaca kad dođu `stranci`, Cazinjani koji rade u inostranstvu.
`Kad bauštelci, kako ih mi od milja zovemo, dođu tad se može nešto i zaraditi, ovo ostalo je sve sitno, jedva za prehraniti se`, tvrdi Šahinović.
Po njegovim riječima najgora je zima, jer im tad opština skrati radno vrijeme do 22 časa, a i onako nema mnogo mušterija.
ISPLATIVO ULAGANJE
Ima i onih ugostiteljskih objekata koji su se odlučili originalnijom ponudom da pokušaju uvećati promet i privući što više gostiju. Njihovi vlasnici tvrde da se isplati ulagati u raznovrsnu ponudu.
Sarajevsku `Pivnica HS` američki časopis `Conde Nest Traveler` prošle godine je uvrstio među 82 najbolja svjetska restorana. Agencija `Trade liders club` iz Španije ove godine je sarajevski klub `The Club` proglasila najboljim od svih klubova iz 120 zemalja.
U menadžmentu `The Cluba` tvrde da bez kvalitetne ponude ne bi uspjeli.
`Ako imate kvalitetnu ponudu, imaćete i promet. Prošlo je vrijeme kada sa dvije kante farbe okrečite 50 kvadrata poslovnog prostora, donesete od kuće muzičku liniju i otvorite klub. Ljudima treba ponuditi dobar prostor, klimu, zvuk, ambijent, a tek onda dolazi program kluba`, kazali su u ovom klubu koji svaki dan ima živu svirku, a vikendom DJ pušta muziku.
Fadil Dahić, menadžer restorana `Pivnice HS`, smatra da je ugostiteljstvo karika u kojoj ništa ne smije faliti.
`Ne primamljujemo goste nekim svirkama i slično, naš je adut kvalitetna usluga, kvalitetna hrana i piće i autentičan ambijent`, objašnjava Dahić.
Tvrdi da je za kvalitetnu uslugu u restoranu presudno to što su svi radnici prijavljeni i dobro plaćeni jer `nezadovoljan konobar ne može biti ljubazan`.
Vlado Cabrera, vlasnik kluba `The Bar` u Sarajevu, kaže da se trudi da napravi neki događaj i da se izlazak u klub ne završi samo na piću.
`Želimo da privučemo određenu grupu urbanih ljudi i to radimo kroz organizaciju zanimljivih partija. Uskoro ćemo organizovati i prvi Balkan Hip-Hop fest. Ako želiš imati dobru ponudu, moraš izmišljati nešto novo. Mnogo klubova radi bez ikakvog programa i to nema smisla`, ocjenjuje Cabrera.
Goran Ratković Gogson, vlasnik kafića `Maraton` u Banjaluci, međutim, smatra da nema neke velike razlike između kafića sa tematikom i običnih kafića.
`Napravili smo ovako kafić jer nam se svidio film 'Maratonci trče počasni krug' i uredili smo ga u tom duhu, jer mislim da je to film života, kako mene tako i mnogih ljudi koji posjećuju ovaj lokal. Već deset godina radimo i nebitno je da li je ljeto, zima nama je posao isti i nikad ne opada. Narod se osjeća prijatno i čak neki kažu i neobično`, kaže Ratković.
ZAKONI O UGOSTITELJSTVU
Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljstvu RS koji je usvojen u četvrtak stvoriće povoljniju ukupnu klimu za funkcionisanje ugostiteljske djelatnosti, kažu u Ministarstvu trgovine i turizma RS.
`Konkretne izmjene se odnose prije svega na ispunjenosti neophodnih uslova za otpočinjanje obavljanja ugostiteljske djelatnosti čime se smanjuju troškovi i pospješuje postupak legalizacije ugostiteljskog prometa. Predložena rješenja ne opterećuju građane i privredu, a inspekcijski nadzor za utvrđivanje ispunjenosti uslova ne vrši se prije početka obavljanja ugostiteljske djelatnosti. Stoga predložene izmjene stimulišu pojavu novih ugostiteljskih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju`, kažu u Ministarstvu.
Radikalna izmjena načina obavljanja ugostiteljske djelatnosti odnosi se na izdavanje odobrenja za rad jer je definisano da pri odlučivanja o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad za ugostiteljsku djelatnost ne zahtjeva podnošenje dokaza o osnovu korištenja poslovnog prostora odnosno ugovor o zakupu, posjedovni list, ugovor o poklonu, saglasnost svih suvlasnika kod susvojine, kao ni upotrebne dozvole.
`Činjenica posjedovanja provjerava se naknadno, u redovnom inspekcijskom pregledu. Time će se ubrzati postupak izdavanja odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, s obzirom na dug i mukotrpan proces dobijanja upotrebne dozvole`, navode u Ministarstvu
Isto tako, novim zakonom poboljšaće se kvalitet i način pružanja ugostiteljskih usluga, jer je predviđena zabrana služenja pićima i napicima iz PET ambalaže, uvedena je obaveza ugostitelja da vodi knjigu prometa i da prodaje robu koja služi za pružanje ugostiteljskih usluga, a koja ima dokaz o porijeklu, kao i obaveza da vodi `knjigu utisaka`, umjesto `knjige žalbi`. U `knjizi utisaka` se mogu isticati pohvale ili primjedbe na uslove pruženja ugostiteljskih usluga.