BANJALUKA - Mnoge lokalne zajednice u RS se bore s problemom divljih deponija pojačanim mjerama, kontrolama, kaznama, pa čak i kamerama, ali i kad ih uklone s neke lokacije, brzo se opet pojave, i to skoro preko noći zbog nesavjesnih građana.
U Odjeljenju komunalne policije u Gradskoj upravi Bijeljina kažu da su izvršili kontrolu na području grada Bijeljine u martu ove godine i da su utvrdili da trenutno postoji 21 divlja deponija.
"Od navedenog broja, na 13 deponija je uglavnom šut, odnosno građevinski otpad, a na osam je komunalni otpad, uglavnom najlonske folije s plastenika", kažu u Odjeljenju komunalne policije u Bijeljini.
Oni kažu da se od 2017. godine broj deponija na području Bijeljine smanjuje te da se trenutno dvije nalaze u gradskoj zoni, a ostale u seoskim mjesnim zajednicama.
"Od 2017. smo krenuli s opsežnom akcijom sprovođenja Odluke o odvozu i deponovanju komunalnog otpada, gdje je navedeno da sva pravna i fizička lica moraju iznositi komunalni otpad, a ovlaštene firme vršiti odvoz na regionalnu deponiju", kažu u Odjeljenju komunalne policije u Gradskoj upravi Bijeljina.
Ističu da se svake godine izdvajaju sredstva za čišćenje divljih deponija, a u prethodne dvije godine Komunalna policija je naložila pravnim licima da očiste deponije koje su sami napravili, što su oni i učinili.
"U 2017. godini bila je registrovana 41 divlja deponija, u prošloj 30, a u ovoj 21. Na smanjenje imaju uticaj i aktivnosti u aprilu, mjesecu čistoće, a neizbježno je i kažnjavanje nesavjesnih građana", kažu u ovom odjeljenju.
Petar Bilčar, načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Gradske uprave Banjaluka, kaže da najveći problem prave građani koji odlažu krupni kabasti ili građevinski otpad na za to nepredviđena mjesta.
"Građani prilikom renoviranja izbacuju komade namještaja i sličnog otpada konstantno na nekoliko lokacija u gradu. Prije mjesec dana smo imali akciju tokom koje smo besplatno odvozili otpad, što smo javno promovisali i pozivali građane da takav otpad i odlože", kaže Bilčar.
Međutim, ubrzo nakon toga se ponovo stvorio otpad na pojedinim mjestima, čiji odvoz dodatno košta sam grad, ali i građane Banjaluke.
Dodaje da je Civilna zaštita nabavila dvije pokretne kamere pa će Komunalna policija zajedno s Civilnom zaštitom pokušati na kritičnim mjestima da otkrije ko takav otpad ostavlja.
Pojasnio je i da će MUP RS postavljati kamere, pa će i na taj način u slučaju većih prekršaja tražiti od njih snimljeni materijal.
U ovom odjeljenju Gradske uprave Banjaluka kažu da su samo u posljednjih nekoliko dana nesavjesni građani formirali divlje deponije u dva gradska naselja.
"Jedna od njih je u neposrednoj blizini OŠ 'Borisav Stanković' u Lazarevu, gdje je izbačen građevinski otpad, a druga je uočena u Ulici Jovana Jančića na Starčevici", kažu u Odjeljenju za komunalne poslove Gradske uprave Banjaluka.
U Odjeljenju za odnose s javnošću Gradske uprave Banjaluka kažu da je najčešća pojava divljih deponija na rubnim dijelovima grada, dok se uz posude za odlaganje komunalnog otpada pojavljuju u pojedinim ulicama.
Naveli su da se ne zna tačan broj divljih deponija jer se one povremeno pojavljuju na različitim mjestima, a grad te deponije uklanja, tako da se i broj stalno mijenja.
Dodaju da je Odlukom o komunalnom redu za nepropisno odlaganje otpada zaprijećeno pravnom licu novčanom kaznom 500-7.000 KM, odgovornom licu u pravnom licu 200-1.800, a za fizičko lice propisana kazna je 100-1.000 KM.
Milena Lončar, šefica Odsjeka za evropske integracije, nedavno je rekla da Gradska uprava u Doboju godinama organizuje akcije čišćenja lokacija na kojima građani odlažu otpad te dodala da se zna koliko ima divljih deponija u Doboju.
"Odjeljenje za strateško planiranje, evropske integracije i lokalni ekonomski razvoj upravo završava izvještaj o broju i količini divljih deponija, tako da smo ih dosad registrovali 179", izjavila je nedavno Lončareva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.