Vozači sa stranim tablicama koje snimi kamera u saobraćajnom prekršaju mogu proći kroz BiH, a da ne plate kaznu za taj prekršaj.
To je posljedica nepovezanosti sistema video-kontrole saobraćajnica i nerazmjenjivanja podataka između institucija. Kamere su za sada uperene samo protiv domaćih vozača koji načine saobraćajni prekršaj.
Ovaj problem naročito dolazi do izražaja tokom turističke sezone kada je dosta stranaca u tranzitu kroz BiH i mnogi od njih prolaze pored kamera za snimanje saobraćaja brzinom većom od dozvoljene. To naročito dolazi do izražaja u Banjaluci gdje ne postoje znakovi koji upozoravaju na prisustvo kamera kao što je to uobičajeno.
Stanovnik banjalučkog naselja Lazarevo, koji stanuje blizu kamere koja snima saobraćaj na putu Banjaluka - Laktaši, kaže da otkad su postavljene kamere Banjalučani uglavnom znaju da treba da uspore na tom djelu puta iako nema upozorenja na prisustvo kamera.
"Zaista svi usporeno idu tom dionicom puta, ali stranci često neznaju da su tu kamere pa voze debelo preko ograničenja. Sigurno većina njih prekorači ograničenje brzine, a ne znam na koji način plaćaju kazne za te prekršaje", kaže ovaj Banjalučanin.
Podaci: U Centru javne bezbjednosti Banjaluka napominju da nijedna država ne raspolaže sa bazama podataka o vozilima registrovanim u drugoj državi i njihovim vlasnicima.
"U slučaju da stacionarni radarski sistem dokumentuje prekršaj počinjen vozilom koje ima inostrane registarske oznake, o tome budu upoznati svi policijski službenici koji su prilikom redovnog rada na terenu dužni da u slučaju pronalaska nevedenog vozila izvrše potrebne provjere. Nakon toga, počinilac prekršaja bude sankcionisan u skladu sa Zakonom o prekršajima i Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH", rekao je Darko Ćulum, načelnik Centra javne bezbjednosti Banjaluka.
U Centru objašnjavaju da prilikom sankcionisanja počinioca prekršaja koji nema prebivalište u BiH, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegao odgovornost za prekršaj, policijski službenik saopštava licu počinjeni prekršaj i kaznu koja je predviđena za taj prekršaj. Ukoliko počinilac prihvata odgovornost za prekršaj koji mu se stavlja na teret bude mu izdat prekršajni nalog koji je dužan uplatiti odmah. Ako ne prihvata odgovornost za počinjeni prekršaj ili odbije da odmah uplati izrečenu kaznu, policijski službenik može radi obezbjeđenja prisustva pred sudom zahtijevati od lica koje je okrivljeno za prekršaj da preda svoj pasoš ili drugi identifikacioni dokument do pojavljivanja na sudu, ali ne duže od 24 časa. To se radi u slučaju da želi da napusti BiH i kada postoji sumnja da lice u prekršaju može pobjeći kako bi izbjeglo odgovornost za prekršaj. Uz prekršajni nalog ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu će biti predat pasoš ili drugi identifikacioni dokument.
Nepovezanost gradova: Za sada su gradovi s video-nadzorom saobraćaja u BiH Sarajevo, Banjaluka, Mostar, Tuzla, Orašje, Livno, Bihać, Zenica, Ljubuški, Travnik, Goražde i Brčko u kome je samo jedna kamera.
Međutim, svaki od tih centara sakuplja podatke samo za svoje potrebe i ne postoji zajednička baza podataka. Takve baze nema ni na nivou kantona u Federaciji BiH, jer kantoni imaju svoje baze podataka koje ne dijele sa drugim kantonima.
Zbog takve situacije, vozač stranac koji je, na primjer, snimljen u saobraćajnom prekršaju na području Kantona Sarajevo ne može biti kažnjen u drugom kantonu ni u slučaju da ga zaustavi Saobraćajna policija, jer saobraćajni policajci ne bi znali da je počinio prekršaj u drugom kantonu.
Na području Kantona Sarajevo postoje četiri uređaja koja mjere brzinu na saobraćajnicama i osam kućišta, a pored toga policija tog kantona posjeduje četiri mobilna uređaja koji rade na istom principu kao i stacionirani.
Elvedin Muratspahić, pomoćnik komandira Saobraćajne policije Kantona Sarajevo, ističe da kada su u pitanju vozila sa stranim registarskim tablicama, svako vozilo koje počini prekršaj bude evidentirano u internoj bazi i informacije o njemu budu prenesene svim upravama, ali samo na području Kantona Sarajevo.
"Zaista je problem to što nismo uvezani i što podatke o počiniocima prekršaja ne možemo proslijediti Državnoj graničnoj službi (DGS). Bilo je nekih pilot projekata da to sve bude uvezano, ali za sada sve podatke sakupljamo interno. Rok za zastaru pokretanja prekršajnog postupka je godina dana ukoliko ne pronađemo vozilo koje je počinilo prekršaj", rekao je Muratspahić.
Provjere: On je dodao da kada bi imali uvezan sistem strani državljani ne bi mogli da napuste zemlju, a da ostanu dužni i ne plate kaznu.
"Kao i u svim zapadnim zemljama ako bi u kažnjavanju učestvovale sve policijske agencije, a pogotovo DGS, onda bi krug bio zatvoren. Trebalo bi da budu izmijenjene i neke odredbe Zakona o prekršajima, način izdavanja prekršajnog naloga i vođenja postupka. Takođe, to bi zahtijevalo neke izmjene koje nisu teške i samo treba malo dobre volje da to bude urađeno", kazao je Muratspahić.
Prema njegovim riječima, policajci prilikom kontrole imaju obavezu da izvrše provjeru da li je vozilo određene marke i registarskih oznaka uočeno jednom od ovih kamera kao počinilac saobraćajnog prekršaja. Ako je prekršaj počinio strani državljanin pozvaće ga i odmah će mu uručiti prekršajni nalog i platiće kaznu, a ako je ne prihvata odgovornost ići će na sud. Ako tim automobilom upravlja državljanin BiH njemu će biti poslata jedna obavijest u kojoj će biti traženo da ustupi svoje podatke, objašnjava Muratspahić.
Policijski službenici napominju da razmjena informacija o prekršajima ne bi bila problem, ali takve saradnje još nema ni između pojedinačnih kantona, dok zajedničke baze podataka nema ni na nivou Federacije.
"Takva baza bi, u svakom slučaju, dobrodošla svim policajcima i ne bi u većini slučajeva bili sankcionisani samo domaći vozači, nego svi oni koji krše propise Zakona o bezbjednosti saobraćaja BiH uključujući i strane državljane. Vjerovatno su strani državljani, pogotovo oni koji dolaze više godina, s obzirom na to da je zakon stupio na snagu 2004. godine, u većini slučajeva svjesni da ako su zabilježeni kamerom mogu izbjeći plaćanje kazne. Ako znaju da će na kraju platiti kaznu onda bi se ponašali u skladu sa zakonom", siguran je Muratspahić.
Pilot projekat: U policiji Kantona Sarajevo kažu da je pilot projekat kojim bi bio riješen taj problem sproveden u jednom kantonu i išao je preko firme koja je servisira stacionarne uređaje s kamerom.
"Projekat je rađen u Orašju i sve je bilo uvezano sa DGS-om, a na graničnom prelazu je skener evidentirao registarske tablice vozila koja prelaze granicu i automatski daje signal za neplaćenu kaznu. Sada je potrebno da bude donesen nekakav krovni zakon preko Ministarstva sigurnosti i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela. Problem bi bio riješen kada bi u čitavu priču mogla biti uključena i DGS", kaže Muratspahić.
U Državnoj graničnoj službi kažu da za sada primaju podatke o počinjenim prekršajima jedino od Zeničko-dobojskog kantona i ako se vozilo kojim je počinjen prekršaj pojavi na graničnom prelazu upućuju ga u najbližu policijsku stanicu.
Radiša Samardžija, načelnik Kabineta direktora Državne granične službe, je istakao da što se tiče tehničkih mogućnosti naplata kazni na graničnim prelazima ne bi bila problem, s tim što bi MUP-ovi morali redovno puniti bazu podataka kako bi podaci bili svježi.
"Bilo je dopisa i inicijativa od nekih kantonalnih policija da bude uspostavljen takav sistem u kojem se stranim državljanima ne bi dozvolilo da napuste zemlju, a da ne plate kazne za sve saobraćajne prekršaje koje su počinili. Kada kontrolišemo putna i saobraćajna dokumenta, prilikom njihovog očitavanja moglo bi nam 'kliknuti' u bazi podataka da ima neplaćenih kazni", kaže Samardžija.
Zakonska regulativa: Prema njegovim riječima, prvo je potrebno da budu nađene zakonske mogućnosti da se sve to izvede, a onda da budu stvorene tehničke pretpostavke za takvu evidenciju na graničnim prelazima.
"Sve je još u nekoj početnoj fazi i obavljeni su neki razgovori povodom toga, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Što se tiče tehničkih pretpostavki ne bi trebalo puno ulagati samo bi trebalo stvoriti odgovarajući pravni okvir", dodao je Samardžija.
U slučaju da informacije o prekršaju ne stignu prije nego što lice napusti BiH, on je podsjetio, da je lice koje prelazi državnu granicu dužno da pokaže saobraćajnu i vozačku dozvolu i kazne bi mogle da budu naplaćene sljedeći put kad to lice bude ulazilo u BiH.
Kažnjavanje:
Vozač stranac koji je snimljen u saobraćajnom prekršaju na području jednog kantona ne može biti kažnjen u drugom kantonu
Baza podataka
Svaki od centara sakuplja podatke o prekršajima samo za svoje potrebe i ne postoji zajednička baza podataka
Zastara
Rok za zastaru pokretanja prekršajnog postupka je godina ukoliko ne bude pronađeno vozilo koje je počinilo prekršaj
Kazne
10 do 20 km/h su prekoračenja za koje vozači plaćaju 40 KM
20-30 km/h prekoračenja vozači će platiti 50 KM
30-50 km/h preko ograničenja košta 100-300 KM, uz dva kaznena boda, te zabrana upravljanja motornim vozilom
50 km/h i više od ograničenja vozači plaćaju 400 do 1.000 KM, dobijaju dva kaznena boda, te imaju zabranu upravljanja vozilom od dva do šest mjeseci