Voda koja gori, vatra koja ne peče, zvezde koje umiru, tajne alhemičara, astronomija, matematika, fizika, misterije koje su rešavane na licu mesta, sve je to bio samo mali deo onoga što je više od 15.000 posetilaca videlo na Drugom festivalu nauke "U koži naučnika" u Muzeju "25. maj" u Beogradu.
Beograđani svih generacija bez muke su u redovima stajali i po sat i po, da bi uživo videli eksperiment koji će im rešiti naučnu dilemu o kojoj, možda, godinama razmišljaju.
Od 5. do 7. decembra 140 mladih naučnika pokušalo je da kroz zanimljive oglede i brojna predavanja radoznalima pokaže na neki drugačiji način naučna dostignuća iz fizike, hemije, biologije, astronomije, matematike, geologije, psihologije, genetike...
Biolozi su prikazali biljke mesoždere, klonirali su orhideju, predstavili ljudsku istoriju kroz genetiku. Pokušali su da objasne šta je to i kako se "izvodi kloniranje", te kako se uz pomoć DNK utvrđuje očinstvo. Drugi naučnici su pokazali da je moguće upotrebiti vodu kao upaljač, uhvatiti munju uz pomoć flaše, a razjasnili su i zašto Mona Liza uvek gleda u onog ko nju posmatra, kao i kako crno može postati belo.
Da događaj bude još dramatičniji, usred Muzeja dogodilo se lažno ubistvo, pa su forenzičari iz Nacionalnog kriminalističkog centra MUP-a Srbije "obradili" mesto zločina i ubrzo otkrili ubicu na osnovu tragova krvi, ispaljenog hica iz vatrenog oružja, obuće i vlakana. Soba u kojoj je ekipa rešavala "zločine" nosila je slogan "Svi gledaju, samo mi vidimo".
A one koje je DNK zanimala, dobili su poklon: doktori su znatiželjnicima najpre uzeli bris sa sluzokože usta, izdvojili DNK koji je jedino vidljiv pod svetlom halogenih lampi i genetski kod spakovali im u flašicu. Za uspomenu.
Optičke iluzije i obmane čula bile su zadatak psihologa sa Filozofskog fakulteta. U laboratoriji za eksperimentalnu psihologiju pažnju je privukla soba sa ogledalima, u kojoj je svaki posetilac video sebe u nebrojeno primeraka, kao u serijama naučne fanstastike.
Ali, pored "iluzija i obmana", na festivalu su bile i neke egzaktne stvari - mamutov zub veličine cigle i deo kičmenog stuba bizona, pronađeni u okolini srbijanske prestonice, dopremljeni su sa Rudarsko-geološkog fakulteta, kao i komadići mesečevog tla, koji je Josip Broz Tito dobio na poklon od predsednika SAD Ričarda Niksona kada je posetio svemirski centar NASA u Hjustonu 1971. godine.
Bila je izložena i zastava SFRJ koju je posada broda "Apolo 17" nosila na mesec.
Takođe, naučnici su publici objasnili ili pokušali da objasne šta se dešava u organizmu čoveka sa hranom i pićem, kako izgleda svetlost zarobljena u staklu i vodi, kako se meri debljina kose pomoću lasera.
"Na festivalu nauke je bilo zaista zanimljivo. Cena ulaznice za jedan festivalski dan, koja je važila i kao putna isprava GSP, bila je 250 dinara, što je odgovaralo standardu građana", kazao je jedan od posetilaca.
Matija Petrovčević, učenik drugug razreda srednje škole, oduševljen je eskpirimentima koji su prikazani.
"Pomagao sam im da naprave vatromet, ali najviše sam se oduševio kada su jedan novčić od bronze stavili u neku 'magičnu' tečnost, i kada su ga izvukli on je bio srebrn", rekao je Petrovčević.
Festival nauke je održan pod pokroviteljstvom Ministarstva nauke i Sekretarijata za obrazovanje grada Beograda, uz podršku ambasada SAD, Francuske, Austrije i Britanskog saveta.
Prvi festival održan je prošle godine, a posetilo ga je tokom dva dana osam hiljada posetilaca.