Ukoliko se presuda u slučaju "Sejdić i Finci" ne implementira u razumnom roku, BiH će snositi posljedice, koje uključuju i moguću zabranu da bh. parlamentarci glasaju u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, upozorava u intervjuu za "Nezavisne" Karolina Ravu, šef delegacije Savjeta Evrope u BiH.
Ona dodaje da bi najveća sankcija bila isključenje iz Savjeta Evrope, što se nikada ranije nije desilo, jer je svih 47 država članica uvijek implementiralo presude Suda.
"Ja se nadam da BiH neće biti izuzetak. Neizvršenje presude će takođe imati posljedice na proces pridruživanja BiH i Evropske unije, pošto će tim biti narušen Prelazni dogovor i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To će sigurno odložiti ili spriječiti BiH da dobije status kandidata", naglašava Ravu.
Ona ističe da je Savjet Evrope bio veoma razočaran neuspjehom u slučaju "Sejdić i Finci" radne grupe u dolaženju do ustavnih amandmana.
"To predstavlja propuštenu priliku i imaće posljedice na međunarodnu reputaciju BiH", tvrdi Karolina Ravu.
Govoreći o poziciji nacionalnih manjina u BiH, ona naglašava da Ustav BiH čak sprečava manjinama da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda.
NN: Kako procjenjujete poziciju nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini?
RAVU: Prema zakonu u BiH postoji 17 zvaničnih nacionalnih manjina, ali pošto ne postoji cenzus još od 1991. godine, mi ne znamo, u stvari, koliko ih ima.
Kako je u ovoj zemlji sve koncentrisano na tri konstitutivna naroda procijenila bih da su manjine u BiH, uključujući sve one koji se ne žele identifikovati sa jednim od tri naroda, tretirane kao građani drugog reda. Kako je pokazano u slučaju "Sejdić i Finci", Ustav ove zemlje čak sprečava manjinama da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda.
NN: Koje nacionalne manjine se nalaze u najtežoj situaciji i šta je potrebno da se unaprijedi njihov položaj?
RAVU: Opet, ne postoji pouzdana statistika. Ali rekla bih da se u najtežem stanju nalaze Romi. Oni se suočavaju s najvećim predrasudama i imaju najteži položaj u pogledu smještaja, zdravstvene njege, obrazovanja i mogućnosti zapošljavanja.
Određenom broju Roma prijeti protjerivanje na Kosovo, gdje je situacija još manje ružičasta. Vlasti pokušavaju unaprijediti situaciju, ali dosadašnji napredak je bio spor, takođe i zbog ekonomske krize koja je zahvatila i ostali dio stanovništva.
NN: Kakav je Vaš pogled na situaciju da političari nisu uspjeli postići dogovor o poštovanju odluke Suda u Strazburu?
RAVU: Savjet Evrope je uporno molio vlasti BiH da na vrijeme implementiraju presudu do izbora u oktobru, tako da bi se diskriminacija mogla ukloniti. Savjet Evrope je bio veoma razočaran neuspjehom "Sejdić i Finci" radne grupe u dolaženju do ustavnih amandmana. To predstavlja propuštenu priliku i imaće posljedice na međunarodnu reputaciju BiH.
NN: Kakve posljedice može imati BiH zbog neizvršavanja presude? Da li ona zbog toga može biti isključena iz evropskih organizacija i da li će, i u kolikoj mjeri, to biti prepreka za put BiH prema EU?
RAVU: Ukoliko se presuda u slučaju "Sejdić i Finci" ne implementira u razumnom roku - biće posljedica. One uključuju moguću zabranu za BiH parlamentarce da sjede i glasaju u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope.
Najveća sankcija bi bila isključenje iz Savjeta Evrope. Ovo se nikada ranije nije desilo, jer je svih 47 država članica uvijek implementiralo presude Suda.
Ja se nadam da BiH neće biti izuzetak. Neizvršenje presude će, takođe, imati posljedice na proces pridruživanja BiH i Evropske unije, pošto će time biti narušen Prelazni dogovor i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To će sigurno odložiti ili spriječiti BiH da dobije status kandidata.
NN: Hoćete li priznati rezultate oktobarskih izbora koji će biti održani u skladu sa zakonom koji diskriminiše nacionalne manjine?
RAVU: Izborni rezultati će biti priznati. Oni će se održati u trenutnom ustavnom i zakonskom okviru i Centralna izborna komisija može primijeniti samo zakon koji je na snazi.
Ipak, činjenica da ustavni i izborni zakon nisu dobili amandmane prije izbora baciće sjenku na legitimitet institucija formiranih na osnovu sistema koji ima fundamentalnih grešaka i koji diskriminiše manjine.
NN: Kakvo rješenje predlažete za prevazilaženje "ustavne krize" u BiH?
RAVU: Nemam rješenje za nju, ali bih htjela podsjetiti vlasti da imaju zakonsku obligaciju da izvrše presudu Suda, koja je finalna i obavezujuća. Oni to naravno znaju, ali političari se do sada nisu usaglasili kako da je provedu. Ono što Savjet Evrope predlaže, zajedno sa Evropskom unijom i američkom vladom, da se odmah sada, i prije izbora, formira stalno domaće tijelo koje će se baviti ustavnim reformama nakon izbora i kasnije.
NN: Ko će oformiti komisiju za ustavne amandmane koje planirate napraviti?
RAVU: Komisija mora biti stalna, u njoj moraju biti predstavnici političkih partija koji će joj posvetiti potrebno vrijeme za rad. U njoj će morati biti pravni eksperti, koji će uključivati predstavnike civilnog društva i organizovati političke debate i moraće redovno izvještavati Vladu i Parlament o svom radu. Na vlastima je da odluče kako će ta komisija biti formirana. Postoje različite moguće opcije, ali proces za njeno formiranje bi trebalo da počne prije ljetnog raspusta.
NN: Kako se gleda na izjave političara da neće biti razgovora o ustavnim amandmanima do izbora i uspostavljanja nove vladajuće strukture?
RAVU: To smo i ranije čuli. U ovoj zemlji izbori se održavaju svake dvije godine i izgleda da nikada nije pravo vrijeme za amandmane. Izbori nisu izgovor za nesprovođenje aktivnosti.
Naravno da je teže naći konsenzus o osjetljivim temama u izbornoj godini, ali bi bila šteta još jednom propustiti vrijeme i priliku. Zato se predlaže da se odmah počne raditi na uspostavljanju komisije za ustavne reforme tako da ona može početi raditi odmah nakon izbora.
NN: Da li mislite da su potrebni značajni ustavni amandmani ili bi samo dio koji se odnosi na presudu Suda za ljudska prava trebalo da bude revidiran?
RAVU: Ustavni amandmani, u pogledu slučaja "Sejdić i Finci", moraju biti prioritet. Ali i drugi ustavni amandmani će biti potrebni na putu BiH prema pridruživanju Evropskoj uniji.
Sve nove države članice su morale prilagoditi svoje ustave i to je proces koji traje nekoliko godina. Zbog toga bi bilo korisno uspostaviti stalnu komisiju sa fleksibilnim mandatom i otvorenim krajem.