Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, navodi da bi do kraja mjeseca trebalo da bude pripremljen prvi kongres o obrazovanju u RS, koji će se u jednom svom segmentu baviti pitanjima visokog obrazovanja, a iz kojeg bi trebalo da proizađe strategija razvoja obrazovanja u RS.
"Postavlja se pitanje, na osnovu čega mjerite svoju uspješnost kada nemate strategiju, odnosno kako možete reći da li je studijski program dobar ili ne, da li student ima određena znanja i kompetencije ili nema, ako nemate realne eksterne kriterije", navodi Kasipović.
Ističe da je interes Ministarstva prosvjete i kultutre, u cilju podizanja kvaliteta obrazovanja, sankcionisanje svakog ko eventualno krši Zakon o visokom obrazovanju.
NN: U toku je kontrola Prosvjetne inspekcije na visokoškolskim ustanovama. Ukoliko budu utvrđene nepravilnosti u radu, kakve mjere će biti preduzimane prema tim ustanovama?
KASIPOVIĆ: Ako Prosvjetna inspekcija, koja provjerava ispunjenost uslova za rad, eventualno uoči bilo kakve nedostatke, svojim rješenjem naređuje da ti nedostaci budu otklonjeni. Naravno, u okviru Zakona o visokom obrazovanju, ima kompetencije da preduzme i neke druge mjere. U takvoj situaciji se, kao drugostepeni organ, pojavljuje Ministarstvo prosvjete, koje donosi odluku na osnovu eventualnih žalbi. Generalno, interes Ministarstva prosvjete i kulture, interes RS, građana RS, a prije svega i studenata i profesora, jeste da se podiže kvalitet obrazovanja i da se sprovode reforme u visokom obrazovanju. Slijedeći takvu logiku, interes ovog ministarstva je da u potpunosti bude primjenjivan zakon i da bude sankcioniran svako ko eventualno krši zakon.
NN: Ispunjavaju li svi fakulteti tehničke uslove?
KASIPOVIĆ: Ovo ministarstvo je, donoseći Uredbu o uslovima za osnivanje i rad visokoškolskih institucija, presjeklo jednu raniju praksu. Godine 2006, kada je formirana sadašnja vlada, imali smo situaciju da ne znamo ni gdje su smješteni neki fakulteti, ni kako su organizirani. Ljudi su izvodili nastavu, ako su je uopšte izvodili, u podrumima, garažama, restoranima i kafanama. Nakon toga, uložena su značajna sredstva na stvaranje materijalnih i tehničkih pretpostavki za rad visokoškolskih institucija. Ipak, da ponovo ne zapadnemo u stereotip i kažemo: "Da, napravljene su zgrade, učionice i obezbijeđena informatička podrška", jer je to samo dio potrebnih uslova, Ministarstvo kontinuirano, u saradnji sa Prosvjetnom inspekcijom, provjerava ispunjenost svih uslova i to ćemo raditi i dalje. Mislim da ćemo, u relativno kratkom periodu promijeniti Uredbu o uslovima za osnivanje i rad visokoškolskih institucija. Jedna grupa radi na izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju sa samo jednim ciljem, a to je podizanje kvaliteta visokog obrazovanja u RS.
NN: Možemo li očekivati da će, kako je najavio premijer Milorad Dodik, uslijediti zatvaranje mnogih privatnih fakulteta, jer ne daju kvalitetne kadrove?
KASIPOVIĆ: Izjava premijera Dodika je bila, prije svega, usmjerena na podizanje ozbiljnosti u pristupu visokom obrazovanju. Ne želim prognozirati da li će biti zatvoreni pojedini fakulteti, jer nemam konkretne podatke. Pogotovo ih ne želim razvrstavati u ravni privatni - javni, a ne mogu reći ni da će ih biti mnogo. Volio bih da sve provjere koje radi Prosvjetna inspekcija pokažu da ti fakulteti rade odlično, ali ne želim biti idealista i stvar postavljati na način da živim u uvjerenju da je sve besprijekorno, jer nije. Da jeste, mi bismo imali sasvim drugačiju sliku visokog obrazovanja. Da bismo došli do stvarnog kvaliteta u obrazovanju, a pogotovo u visokom obrazovanju, nama je neophodna i otvorena rasprava sa što je moguće većim brojem subjekata. Zbog toga se nadam da ćemo do kraja mjeseca pripremiti prvi kongres o obrazovanju u RS, koji će se u jednom svom segmentu, na posebnoj konferenciji, baviti pitanjima visokog obrazovanja, a u drugoj, kao sastavni dio kongresa, ukupnim obrazovanjem. Iz toga i iz diskusija koje trenutno sprovodimo i sa akademskom zajednicom, ali i sa mnogim drugima, trebalo bi da proizađe strategija razvoja obrazovanja u RS.
NN: Na čemu će se zasnivati strategija razvoja obrazovanja u RS?
KASIPOVIĆ: Podloga i temelj jednoj takvoj aktivnosti jeste informacija o stanju u obrazovanju u RS, koju smo početkom ove godine ponudili i koju je usvojila Narodna skupština RS. Postavlja se pitanje, na osnovu čega mjerite svoju uspješnost kada nemate strategiju, odnosno kako možete reći da li je studijski program dobar ili ne, da li student ima određena znanja i kompetencije ili nema, ako nemate realne eksterne kriterije. I dalje se kontinuirano mora raditi na takvom nečemu, ali mi je teško prihvatiti dežurne kritičare, koji su po deset ili petnaest godina u obrazovnom sistemu RS na važnim funkcijama, kontinuirano rade, pokazuju određenu principijelnost, ali do trenutka kad njihov lični ili grupni interes nije na neki način uzdrman. U svemu tome imate najranjiviju grupu, a to je zajednica studenata o kojima se najčešće ne misli. Zbog toga nam je bilo veoma važno da se studenti organiziraju. Imali smo situaciju u kojoj su studentski lideri studirali po deset i više godina, a sada u rukovodstvu studenata imamo ozbiljne mlade ljude, vrlo zahtjevne kao sagovornike, koji su neophodni ovom ministarstvu, studentskoj populaciji i akademskoj zajednici. Obrazovanje u RS bilježi značajno poboljšanje tokom protekle tri godine i nadam se da će tako biti i narednih godina. Prije nego što smo donijeli Zakon o visokom obrazovanju u RS, imali smo Zakon o univerzitetu, koji je predviđao 75 odsto stalno zaposlenih profesora na fakultetima. Svi su znali da taj zakon apsolutno nije sprovođen. Rekli smo da ne možemo imati 75 odsto stalno zaposlenih, nego da moramo ići sa nečim što je realno, odnosno 50 odsto. I taj procenat ispunjavamo sa teškoćama. Dakle, moramo se suočiti sa stvarnošću. U naredna tri mjeseca ću, nenajavljeno, na raznim fakultetima otići da vidim da li se izvodi nastava koja je taj dan po rasporedu. Znam da će biti onih koji će reći: "Ministar nema drugih obaveza nego da hoda po fakultetima", ali vidim da to moram uraditi.
NN: Zašto smatrate da je značajno da lično provjerite način izvođenja nastave na tim fakultetima?
KASIPOVIĆ: Ovoj vladi i ovom ministarstvu to je važno pitanje i zato ću lično ići da provjerim kako se realizira nastava. Provjeriću da li je tačno to što objavljuju mediji da nije ništa neobično da profesor zakaže predavanja u 69 sati, a da se u 17 sati javi da će doći sljedeće sedmice. Može neko reći da je to sporedno, ali pokušajte tako nešto uraditi u Austriji na nekom univerzitetu. Godinama imamo priče grupa i određenih lobija u visokom obrazovanju, koji se u suštini međusobno optužuju, zamagljujući, potcjenjujući i omalovažavajući izuzetan trud i napor koji ulaže dio odličnih profesora na javnim univerzitetima. Takvi odlični i izvanredni profesori, koji rade sa studentima, sa svojim asistentima, obezbjeđujući im napredak u karijeri, nisu za govornicama. Njih nema, jer nemaju vremena za to, jer se bave nastavom, studentima, asistentima i naukom. Zato postoje dežurni zabrinuti ljudi, sa čijeg čela nikada ne silazi bora, jer oni, zaboga, kontinuirano brinu o visokom obrazovanju, pri tome nespremni da se osvrnu unazad i da vide šta su oni zaista uradili u proteklom periodu. Koliko je iza nekih uvaženih profesora, koji se takođe eksponiraju kao autoriteti u akademskoj zajednici, ostalo asistenata? Koliko su oni lično bili prepreka, a bili su, da neko uopšte razmišlja o tome da se posveti akademskoj karijeri, jer je znao da mu to njegov profesor jednostavno neće dozvoliti?!
NN: Tokom prošlogodišnje kontrole Prosvjetne inspekcije u RS, na fakultetima je uočeno da nije ostvaren broj od najmanje 50 odsto zaposlenih. U kojoj mjeri je stanje u vezi s tim pitanjem poboljšano?
KASIPOVIĆ: Stanje se, naravno, poboljšava, ali to moramo razumjeti kao proces. Prosvjetna inspekcija, koja odlično radi svoj posao, pokazala je veliko razumijevanje, naravno, u okviru mogućnosti koje ostavlja zakon. Idući postupno, ova inspekcija je uočila nedostatke, ostavila određeni rok da ti nedostaci budu otklonjeni, kako bi se ponovnom provjerom uvjerila da li je stanje poboljšano. Podsjećam, 2006. godine, kada sam stupio na ovu funkciju, zatekao sam Arhitektonsko-građevinski fakultet u Banjaluci sa 1.250 studenata i jednim stalno zaposlenim profesorom. Šta je trebalo tada da uradimo slijepo tumačeći zakon? Trebalo je da zatvorimo taj fakultet, ali šta bi bilo sa tih 1.250 studenata?! Nismo postupili tako, nego smo išli ubrzano; formirali smo menadžment rukovodstvo fakulteta, uspostavili ga u svoj njegovoj funkciji, podržali dekana i njegovu inicijativu, na neki način obezbijedili punu kooperativnost i sada smo u situaciji da je Arhitektonsko-građevinski fakultet danas praktično nadomak tih 50 odsto.
NN: Kada je moguće očekivati usvajanje uredbe o osnivanju i otvaranju visokoškolskih ustanova u RS i kakve izmjene ona podrazumijva?
KASIPOVIĆ: Mi želimo osvježiti tu uredbu u odnosu na rješenja do kojih smo došli prije gotovo tri godine, kada je ona donesena, i nadam se da ćemo to najkasnije u narednoj sedmici završiti kao radni materijal i proslijediti tekst nove uredbe prema Vladi. Nova uredba će biti mnogo operativnija, te će prepoznavati nove trendove i mogućnosti u visokom obrazovanju.
NN: Kako ocjenjujete tvrdnje vlasnika privatnih visokoškolskih ustanova koji navode da studentima obezbjeđuju uslove kojih nema na državnim fakultetima?
KASIPOVIĆ: Smatram da je primarno obezbijediti kvalitetan studijski program, zvanja i kompetencije koje će im sutra, na tržištu rada, obezbijediti angažman, a prije svega legalnost diplome koju će ponijeti s tih fakulteta. Pretpostavljam da oni misle na uslove u kojima se studira i na udžbenike, jer znam da je u školarinu na pojedinim privatnim fakultetima uključen i udžbenik. Ne želim to osporiti, to je veoma dobro, ali ukoliko vam neko u okviru školarine da knjigu koja je loša, onda to nema smisla. Uložićemo tri miliona KM u informatizaciju na javnim visokoškolskim institucijama. Mislim da je veoma važno da Ministarstvo nauke radi na projektu SARNET, akademske mreže, njenom daljem razvijanju i tada će biti drugorazredno pitanje knjige. Respektiram i veoma me raduje kada vidim na pojedinim privatnim fakultetima odlične učionice, ali je to samo jedan od uslova. Studij jeste odličan profesor, asistent, ali i mogućnost da student može kontaktirati sa svojim profesorom telefonom i mejlom, kao i profesor koji ne kasni, ne "bježi" sa predavanja i ne predaje na sedam fakulteta u sedam gradova, u pet radnih dana u sedmici.
NN: Koliko se stanje od 2006. do danas promijenilo kada je u pitanju način rada tih profesora?
KASIPOVIĆ: Mislim da se mnogo promijenilo i da je to jedan od većih uspjeha ovog ministarstva. Zatekli smo situaciju u kojoj su ljudi predavali ne znajući više gdje. U to vrijeme su imali platu, nezvanično, koja bi danas bila prevelika i za predsjednika Republike. Istovremeno, ti i takvi profesori se uopšte nisu brinuli što je za punu normu redovni profesor dobijao 1.100 KM, a za puni angažman asistent 700 KM.
NN: Prilikom jednog istraživanja, studenti su na pojedinim privatnim fakultetima rekli da privatne obrazovne institucije pružaju mogućnost sticanja diplome i lijenim studentima. Da li su, prema Vašem mišljenju, realni visok prosjek ocjena i prolaznost studenata na tim fakultetima, koja u odnosu na javne iznose 4:1?
KASIPOVIĆ: Suštinsko pitanje koje se postavlja jeste zašto ti studenti studiraju na takvim fakultetima. Obaveza Prosvjetne inspekcije i ovog ministarstva jeste da onemogući takav studij u kojem možete da ne učite, a da dobijete diplomu. Pitanje za svakog ko uloži svoj novac da bi na taj način dobio diplomu jeste šta u stvari radi i da li uopšte razmišlja o svojoj budućnosti, šta će s tim papirom. Gdje će raditi neko ko na taj način završi studij, jer poslodavac će željeti da provjeri njegovo znanje. Mladi ljudi koji se odlučuju da uđu u avanturu koja podrazumijeva da ne moraš učiti, a možeš dobiti diplomu, daju novac bezrazložno nekome ko je beskrupulozan i vodi stravično ružnu politiku, u kojoj je pretvorio obrazovanje u goli biznis, potpuno nelegalan i nezakonit. Svako ko to prihvati mora razumjeti da je saučesnik u takvom poslu.
NN: S obzirom na pomenutu razliku u prosjeku ocjena na privatnim i javnim fakultetima, kako ocjenjujete protivljenje studenata s javnih fakulteta da studenti sa privatnih ravnopravno s njima mogu konkurisati za studentski dom?
KASIPOVIĆ: Prije svega, konkurencija nije ujednačena. Prednost imaju pojedine kategorije s javnih univerziteta i treba da ih imaju, jer je malo apsurdno izjednačavati nekoga ko će platiti školarinu 2.000 KM i drugog studenta, koji će, ako nema smještaj u domu, biti onemogućen da studira. Rješenje je, u svakom slučaju, izgradnja novih kapaciteta za smještaj studenata i na tome će Vlada RS i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno s našim univerzitetima raditi. U Banjaluci ćemo graditi nove kapacitete. Odobrili smo pet miliona KM za studentski smještaj u Palama i sredstva od tri miliona KM za studentski smještaj u Foči. Ne mogu govoriti o kategorijama pravnog razlikovanja studenata, ali ću uvijek biti na strani onoga ko želi kvalitetno studirati, a ko nema novac da plati skupi studij.