Uprava za indirektno oporezivanje je tokom 2006. godine prikupila 4,109 milijardi KM indirektnih poreza što je za 607 miliona KM više od plana, a za 2007. godinu je dobila zadatak da prikupi 4,140 milijardi KM, kaže direktor Uprave Kemal Čaušević i najavljuje "višak" prihoda i za ovu godinu.
Napominje da je najveći problem za BiH postojeći princip raspodjele javnih prihoda i cijeni da PDV jeste uspješno primijenjen, ali ipak nije sasvim uništio sivu ekonomiju.
NN: Kakvi su rezultati uvođenja PDV-a nakon prve godine - koliki je prihod, koliko je to u odnosu na očekivane prihode, da li se broj obveznika mijenjao tokom godine?
ČAUŠEVIĆ: Uprava je u 2006. godini prikupila četiri milijarde i 109 miliona KM indirektnih poreza. To je za 607 miliona više u odnosu na plan, a za 1,3 milijarde KM više u odnosu na period od prije dvije godine kada je faktički Uprava postojala, ali nije djelovala. U BiH ima 38.000 PDV obveznika i taj se broj mijenjao tokom godine.
NN: S koliko obveznika je počela godina?
ČAUŠEVIĆ: Sa oko 30.000.
NN: Koliko poreza je vraćeno privrednicima?
ČAUŠEVIĆ: Vratili smo 347 miliona KM onima kojima je ulazni pretporez veći od njihove poreske obaveze. Taj `pretporez` je PDV koji su oni platili na sirovine za vlastitu proizvodnju i on se na kraju odbija od njihove poreske obaveze, odnosno njihova poreska obaveza se umanjuje za taj iznos i ako je PDV koji su platili veći od njihovih poreskih obaveza onda im se višak vrati.
NN: Šta govore ovi podaci koje ste naveli, kakve je zaključke moguće izvući na osnovu njih?
ČAUŠEVIĆ: U 2006. godini preduzeća iz BiH su ostvarila ukupan izvoz u vrijednosti od pet milijardi i 271 milion KM što je za 37 posto više u odnosu na 2005. godinu. U 2006. uvoz u BiH je iznosio 11 milijardi i 234 miliona KM što je za jedan posto manje nego u 2005. godini i time se pokrivenost uvoza izvozom popela na 47 posto. Ovo nije neki veliki procenat ako se uzme u obzir da je BiH bila jedina od šest republika bivše Jugoslavije koja je više izvozila nego što je uvozila, ali ako se uzme u obzir činjenica da je prije samo dvije godine procenat pokrivenosti uvoza izvozom bio samo 27 posto - smatramo da je ovo jedan izvanredan pokazatelj. On je omogućio da se smanji vanjskotrgovinski deficit BiH prvi put u posljednjih jedanaest godina. Prošle godine je ta razlika bila 5,9 milijardi KM i to je bilo mnogo, ali je to za 1,6 milijardi KM manje od 7,5 milijardi iz 2005. godine. Po prvi put je vanjskotrgovinski deficit manji od GDP-a za oko 30 posto i to je jako dobar pokazatelj jer je u poslijeratnim godinama iznosio i do 70 posto. Svakako da je PDV doprinio i razvoju investicija i odrazio se na rast industrijske proizvodnje, a naročito u RS, barem tako pokazuju podaci koje imaju entitetske statističke agencije. U prošloj godini je bilo i rasta cijena i to prema podacima Centralne banke BiH za 7,6 posto, ali je i rast prosječnih plata bio 9,4 posto što je realni rast i bio je veći u RS nego u FBiH. Rasle su i penzije, a znatno su porasle i devizne rezerve, pa prvi put imamo i slobodne devizne rezerve. Sve ovo govori da je PDV preporodio ekonomiju BiH i ja zahvaljujem svim privrednicima koji su zajedno s nama napravili sve ovo.
NN: Na koji način pojave o kojima govore ovi podaci utiču na krajnju potrošnju u entitetima koja je ključni element za raspodjelu javnih prihoda?
ČAUŠEVIĆ: Krajnja potrošnja raste, jer su indirektni porezi porezi na potrošnju i bez obzira na to što njih na jedinstveni račun BiH uplaćuju preduzeća, ove poreze plaćaju građani kada imaju više novca. Više novca imaju jer su im veće plate i penzije, pa raste i krajnja potrošnja. Mislim da će Uprava uskoro imati detaljne podatke o rastu krajnje potrošnje u BiH.
NN: Iz Upravnog odbora nerijetko iznose primjedbe na tačnost podataka koje Uprava posjeduje. Da li su te primjedbe osnovane?
ČAUŠEVIĆ: Ne bih ja rekao da su to bile neke primjedbe na podatke iz Uprave. Zakon o jedinstvenom računu i raspodjeli prihoda propisuje da će Upravni odbor donijeti provedbeni akt o raspodjeli javnih prihoda, ali tog akta nema evo već treću godinu i od mjeseca do mjeseca koeficijente za raspodjelu određujemo na bazi dogovora tri ministra finansija, odnosno dva entitetska ministra. Uprava može dati one podatke koje softver izbaci nakon obrade PDV prijava i do sada nije uočena neka softverska greška. Taj softver obradi podatke ovih 38.000 poreskih obveznika i Uprava samo prezentuje te podatke. Ali sistem raspodjele treba dograđivati i tu bi velika pomoć bila uvođenje fiskalnih kasa za sve obveznike u cijeloj BiH jer bismo s tim kasama mi imali krajnju potrošnju svih obveznika i tek bi tada podaci o krajnjoj potrošnji bili sasvim tačni. Ovako se može desiti da korisnik ne prikazuje krajnju potrošnju za šta, ukoliko se otkrije, snosi određene sankcije. No, može se desiti da neko ne prikazuje promet ili prikaže lažan jer bez obzira koliko je PDV efikasan u eliminaciji sivog tržišta, ono nije u potpunosti iskorijenjeno.
NN: Ko treba da napravi taj provedbeni akt?
ČAUŠEVIĆ: Upravni odbor. Mi smo još prije dvije godine predlagali određeni provedbeni akt i on nije usvojen, no mislim da je radna grupa našla neko rješenje koje će biti prihvatljivo za sve jer je Upravni odbor donio odluku da do marta mjeseca Vijeću ministara BiH ponudi novi model raspodjele.
NN: Šta je zapravo uloga Uprave - kontrola pravilnosti ispunjavanja prijava ili podataka u prijavama?
ČAUŠEVIĆ: U PDV prijavama postoje kolone koje popunjava sam obveznik, a zakon je, kao i u svim zemljama u Evropi, postavio zakonsku mogućnost da obveznici mogu mijenjati te podatke u roku od pet godina. Uprava u toku kontrola samo ustanovi da li je prijava ispravno popunjena. Jedina mana koju BiH ima jeste ovaj princip raspodjele.
NN: Vi, dakle, samo provjeravate da li je prijava tehnički tačno popunjena, ali ne i tačnost podataka u njoj?
ČAUŠEVIĆ: Kontrolama na terenu mi provjeravamo tačnost podataka. Ali mi imamo 38.000 obveznika i prošle godine smo proveli 5.000 kontrola u kojima smo ustanovili oko 35 miliona KM dodatne poreske obaveze. Ovo nije mali broj kontrola jer se poreski obveznici u Evropi kontrolišu svakih sedam do devet godinan. Nama bi trebalo 5.000 inspektora i 500 miliona KM budžeta Uprave da bismo mogli svake godine kontrolisati svakog poreskog obveznika.
NN: Kako se planiraju prihodi od indirektnih poreza?
ČAUŠEVIĆ: To planiraju entitetske vlade u saradnji sa Vijećem ministara BiH i uz malu pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, a Uprava samo izvršava planove koje na kraju donosi parlament BiH u saradnji sa entitetskim parlamentima. Od ovih 4,109 milijardi KM koje smo prikupili 2006. godine, 545 miliona KM su carine, 845 akcize, 174 putarine, a 2,5 milijardi je od PDV-a. Iz ovog vidimo da su u odnosu na prethodnu godinu akcize porasle za pet posto, putarine četiri posto, a PDV je, u odnosu na porez na promet, prihode gotovo udvostručio.
NN: Koliki prihod očekujete u 2007. godini?
ČAUŠEVIĆ: Zadato nam je četiri milijarde i 140 miliona i ja vjerujem da će taj iznos biti prikupljen i blago premašen, istina ne kao prošle godine, ali ćemo to prebaciti. Mislim da ćemo u narednoj godni privredi vratiti više od 600 miliona KM što znači da bi bruto prihodi mogli dostoći i pet milijardi.
NN: Svaki put kada se vrši raspodjela, dio se ostavlja za povrat. Koliki je `višak` prikupljenog za povrat?
ČAUŠEVIĆ: Višak je oko 97 miliona KM. Višak moramo imati da ne bismo došli u situaciju da privredi ne možemo vratiti višak plaćenog poreza.
NN: Koja su to preduzeća sa najvećom krajnjom potrošnjom?
ČAUŠEVIĆ: To su telekomi i elektroprivrede jer 3,5 miliona građana koristi njihove usluge, ali i druga velika javna preduzeća, a u samom vrhu su i oni koji imaju velike tržne centre kao što su `Merkator`, `Interex` i VF. No, najveći obveznici ne moraju biti i najveći platioci indirektnih poreza i mi bismo krajem januara mogli imati potpune podatke koliko je ko od ovih 38.000 obveznika platio poreza.
Upravi nedostaje prostor
NN: Koji su najveći problemi s kojima se Uprava susretala u 2006. godini?
ČAUŠEVIĆ: Najveći problem je nedostatak prostora u kojem je smještena Uprava. Mi djelujemo u 89 opština, a dobre uslove za rad imamo u Banjaluci i na nekoliko graničnih prelaza, koji su izgrađeni donatorskim sredstvima. Uslovi su posebno loši u regionalnim centrima u Mostaru, Tuzli, pa donekle i u Sarajevu. Upravni odbor je nama u budžetu za 2007. godinu odobrio tri miliona KM za kupovinu zemljišta i nadamo se da će Vijeće ministara BiH i parlament BiH odobriti ta sredstva jer se nadamo da bi, ako kupimo zemljište, Evropska komisija mogla započeti projektovanje i izgradnju četiri regionalna centra kako bi uposlenici Uprave mogli raditi u humanijim uslovima.
NN: Ima li kadrovskih problema, kakva je popunjenost Uprave?
ČAUŠEVIĆ: U Upravi djeluje 260 inspektora i to nije dovoljno. Jer bismo prema broju obveznika trebali imati više od 400. Broj inspektora koje imamo je projektovan na bazi 20.000 PDV obveznika što je bila procjena prije tri godine, kada smo pravili planove za rad Uprave i očekivali da ćemo imati oko 20.000 PDV obveznika sa prometom većim od 50.000 KM, ali taj broj se povećao. Nadamo se da ćemo povećati broj inspektora u ovoj godini, ali ne možemo zaposliti ljude jer smo limitirani smještajnim kapacitetima, ali i zbog toga što je na `tržištu` teško naći diplomirane ekonomiste sa iskustvom koji bi željeli da rade u Upravi.