Teško je u fundusu od 770 fondova i blizu tri kilometra arhivske građe za arhivskog radnika reći koji mu je najzanimljiviji, a koji mu je najdraži dokument. Ali, kada bih morala izdvojiti, to bi sigurno bili zapisi bana Milosavljevića, počinje priču o arhivskoj djelatnosti na ovm prostorima Verica Stošić, pomoćnica direktora Ahiva RS.
Ta djelatnost u gradu na Vrbasu zvanično traje već više od pola vijeka, tačnije 58 godina, a dosadašnja istraživanja i konsultacije sa stučnjacima iz ove oblasti su pokazali da najstariji arhivski dokument pohranjen u Arhivu RS potiče iz 1331. godine.
Riječ je o N-nur-ul-vehadžu, rukopisu Sulejmana bin Abdulaha, odnosno filozofskoj raspravi iz 1311. godine. Otkupljena je 1961. godine od Omera Džina iz Banjaluke. Kratak sadržaj je 1962. godine preveo Rašid Hajdarević, arhivist Arhiva grada Sarajeva.
Ovaj dokument nema poseban značaj za istoriju srpskog naroda i pripada orijentalnoj zbirci dokumenata koji se čuvaju u Arhivu RS.
"Pored ove orijentalne zbirke, imamo mnogo građe iz Austrougarske, poznate kao Banjaluka u doba Austrougarske, takođe i niz fondova iz perioda Kraljevine Jugoslavije", objašnjava Bojan Stojić, pomoćnik direktora Arhiva RS, i dodaje da se većina tih fondova odnos na Upravu, organe vlasti te zakonodavne organe vlasti.
Stojić naglašava da je, po mišljenju stručnjaka, ali i istraživača, fond Kraljevske banske uprave Vrbaske banovine iz perioda Kraljevine Jugoslavije vjerovatno najznačajniji fond.
"Ovom fondu ćemo uskoro proslaviti 60 godina postojanja. Njega su najviše koristili različiti istraživači - od studenata, profesora, istoričara, do
ljudi koji su pisali magistarske i doktorske radove, monografije te orginalne naučne radove", dodaje Stojić.
Ističe da su u Arhivu pohranjeni i brojni fondovi koji se odnose na kulturu, prosvjetu i privredu. Najbrojniji su, dodaje, fondovi i zbirke iz socijalističkog perioda, jer je ova ustanova, vremenski gledano, mlada.
Arhiv svakodnevno posjećuju istraživači najrazličitijeg profila, srednjoškolci koji pišu svoje maturske radove, studenti istorije i filozofije, ali i studenti banjalučkog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta.
"U fundusu od 770 fondova izdvojeni su određeni fondovi koji su strukom i naukom ispunili određene parametre i dobili naziv dokumenti od posebnog i izuzetnog značaja, kao i oni koji se nalaze na listama kulturnih dobara", naglasila je Stošićeva i dodala da je sama zgrada Arhiva nepokretno kulturno dobro.
To potvrđuje i postojanje bogate biblioteke, sa blizu 15.000 jedinica. U ovadašnjoj biblioteci postoje primjerci knjiga koji se vjerovano više nigdje ne mogu naći.
Biblioteka je specijalizovanog tipa i stvarana je paralelno s arhivom. Većina knjiga pod njenim skutima je iz oblasti arhivistike, istorije, prava, a tu su i enciklopedije i rječnici, a sve je, takođe, dostupno istraživačima.
Osim toga, postoji i zbirka stare štampe, koja je nastajala na ovim prostorima od početka 20. vijeka pa do danas i koja, nerijetko, u nedostatku arhivske građe, predstavlja jedino svjedočanstvo nečemu.
Udruženje arhivskih radnika koje djeluje pod okriljem Arhiva RS izdaje svoj stučno-naučni časopis, naziva "Glasnik Udruženja arhivskih
radnika".
"Časopis izlazi godišnje i do sada su izašla tri broja, a trenutno je u pripremi četvrti. Vrlo je reprezentativan i ima veoma dobre kritike iz inostranstva", dodaje Stojić.
Ono čemu se posebno raduje Uprava, ali i radnici Arhiva je ugovor o saradnji, koji bi u aprilu trebalo da potpišu s Arhivom Budimpešte.
Kako je najavljeno, izložba u Banjaluci biće upriličena u toku proslave grada, a motiv će biti renesansna arhitektura Budimpešte.
Vrata širom otvorena
Pristup Arhivu RS moguć je za sve zainteresovane, bez ikakvih uslova, svakim ranim danom od od osam do 16 časova.
"U prijemnoj kancelariji podnese se zahtjev za posjetu i kaže se šta jekonkretno predmet interesovanja. Mi imamo rokove koje moramo ispoštovati, ali, u principu, procedura je vrlo jednostana", pojasnio je Dušan Popović, direktor Arhiva RS, i dodao da ih građani nerijetko posećuju iz puke radoznalosti, tražeći informacje o porijeklu i životu ove ustanove.