I Bošnjaci i Srbi u Srebrenici imaju zajednički problem, a to su teški ekonomski uslovi, kaže Kliford Bond, izaslanik visokog predstavnika za Srebrenicu, i ističe da je na tom području potrebno pokrenuti privredu i stvoriti normalan život za ljude.
On potvrđuje da postoje kritike da međunarodna zajednica pomaže samo bošnjačkim povratnicima, ali ih odbacuje kao netačne. Kaže da ima velika očekivanja od investicijske konferencije za Srebrenicu, koja će biti održana u oktobru.
Bond smatra da je odluka Švarc-Šilinga o Memorijalnom centru Potočari dobra, a odluka Vlade RS ishitrena.
Ističe da je problem Srebrenice to što Radovan Karadžić i Ratko Mladić nisu uhapšeni.
Upitan zašto niko od međunarodnih zvaničnika nije bio na pomenu u Bratuncu, Bond odgovara da je praksa da bude prisutan lokalni predstavnik OHR-a iz Srebrenice.
Ističe da neki pokušavaju da na jednak način tretiraju žrtve i na srpskoj i na bošnjačkoj strani, ali da podaci ICMP-a govore da je u ratu nestalo više Bošnjaka.
`Svi ljudi su patili, ali istina je da je opseg te patnje bio različit`, dodaje.
NN: Koji su najveći problemi sa kojima se susreću stanovnici Srebrenice i na koji način se mogu riješiti?
BOND: Ovih dana sprovedena je jedna anketa ispitivanja javnog mnjenja od strane OHR-a na reprezentativnom uzorku građana Srebrenice. Nalazi su zanimljivi jer je većina i Bošnjaka i Srba koji žive na tom području odgovorila da je Srebrenici potrebno novo investiranje i poboljšanje biznisa. I Bošnjaci i Srbi u Srebrenici smatraju da imaju zajednički problem, a to su teški ekonomski uslovi i to je zanimljivo.
NN: Dakle, osnovni problem stanovništva nisu bezbjednosni uslovi kako tvrde političari?
BOND: Najveću pažnju privuklo je ekonomsko pitanje, zapravo egzistencijalna pitanja, ali mogu reći iz iskustva i razgovora sa ljudima u Srebrenici da je pitanje bezbjednosti i pitanje zadovoljenja pravde jedno šire pitanje koje je uglavnom prisutno u pozadini. Oni su zabrinuti zbog toga što ljudi sa `srebreničke liste` nisu privedeni pred lice pravde, zabrinuti su što postoje pojedinci u policiji u bezbjednosnim strukturama koji su na toj listi, a i dalje su zaposleni. Upravo zbog toga visoki predstavnik Miroslav Lajčak prošle sedmice preduzeo je korake u smislu poboljšanja saradnje RS u otvaranju istraga vezano za osobe koje su na toj listi, njihovo ubrzavanje i podizanje optužnica, što će doprinijeti poboljšanju situacije u Srebrenici.
Tu je i problem crkve u Konjević Polju. Premijer Dodik i episkop Vasilije su dogovorili njeno izmještanje iz dvorišta Fate Orlović i veoma je važno da se što prije preduzmu koraci da se to sprovede jer bi to dalo veći osjećaj povjerenja među ljudima. Ljudi u Srebrenici bi osjetili da dolazi do poštivanja pravde, do poštivanja imovinskih prava i ostalih prava u ovoj zemlji.
NN: Da li je za suspendovane policajce bilo dovoljno dokaza da su direktno učestvovali u zločinu?
BOND: Ne bih želio da govorim o tome jer nisam bio direktno uključen, ali bilo je dovoljno informacija da se može otvoriti istraga protiv njih. Na tome se zasniva odluka, na tome su zasnovane suspenzije.
NN: Da li ste zadovoljni rezultatima donatorske konferencije za Srebrenicu?
BOND: Jesam zadovoljan, ali morate razumjeti da moja očekivanja nisu bila visoka. Ovo što je važno vezano za donatore jeste da oni imaju bolju koordinaciju da razmjenjuju informacije, da naprave bolju koordinaciju svih svojih koraka i stvore vidljive rezultate na terenu. Mi jesmo uspjeli da skupimo značajna sredstva, ali ima naznaka da će biti i drugih donatora koji će uložiti još više novca u Srebrenicu.
Ono što je po meni najvažnije jeste da se taj novac mudro potroši, ali ova donatorska konferencija bila je samo prvi korak ka onome što je važnije, a to je investicijska konferencija za Srebrenicu koja će biti održana u oktobru.
Zbog toga sam i bio u Banjaluci i razgovarao sa vlastima Republike Srpske oko organizacije te konferencije. Mislim da će pored Srebrenice ova konferencija imati veliki finansijski efekat na cijelu RS, jer će domaći biznismeni dobiti informacije o tome da mogu investirati na području istočne RS.
NN: Da li postoje neki konkretni projekti za ona sredstva koja su već prikupljena na donatorskoj konferenciji?
BOND: Opština Srebrenica je predstavila svoje prioritete razvoja, projekat infrastrukture, socijalnih usluga, podrške povratku i nekih ekonomskih projekata. To su prioriteti opštine i lokalnih zajednica, a mi smo pitali donatore kako se mogu postojeća sredstava iskoristiti, kako se može privući više sredstava da se isfinansiraju ovi projekti i postoje vrlo konkretne stvari koje lokalna zajednica misli da treba da odradi. Nadam se da će donatori to ispoštovati, ali to nije dovoljno. Potrebno je pokrenuti privredu i to ćemo pokušati da postignemo konferencijom u oktobru, jer upravo to je potvrđeno ekonomskom analizom koju su za područje Srebrenice sačinili EU i UNDP. Na osnovu te analize će se verifikovati projekti za ulaganje i to je inicijativa u koju će biti uključeni Vlada RS i međunarodna zajednica i takođe će biti obuhvaćene ambasade u Sarajevu, koje će lobirati za različite poslovne kompanije koje učestvuju u ovim projektima.
NN: Vlada RS odobrila je 16 miliona KM za Srebrenicu, a potom dodatnih devet prvenstveno zbog srpskih sela u kojima nisu obnovljene kuće i u kojima nema struje. Da li će ta sredstva biti utrošena za infrastrukturu u tim selima?
BOND: Mogu vam reći da postoji dosta kritika da međunarodna zajednica pomaže samo bošnjačkim povratnicima, kao i onih da pomaže samo srpskim stanovnicima. Sve to govori da niko ne želi da vrši diskriminaciju bilo kog pripadnika zajednice. Zato treba pohvaliti Vladu RS koja se pokazala kao najveći investitor. Lično sam bio u bošnjačkim selima u području Zelenog Jadra, gdje je Vlada RS dala sredstva za obnovu elektromreže. Nije tačno da međunarodna zajednica vrši diskriminaciju ili jednih ili drugih stanovnika tog područja.
NN: Da li u srpskim selima oko Srebrenice ima struje i je li tačno da nisu obnovljene kuće?
BOND: Radi se u fazama da se poboljša elektrifikaciona mreža. To je trebalo biti urađeno i ranije, ali već se radi na tome.
NN: Nedavno je objavljeno da 70 povratničkih srpskih sela u FBiH nema struju. Kako riješiti problem svih povratnika, barem kada su elementarne stvari u pitanju?
BOND: Povratnici širom ove zemlje nisu dobili dovoljnu podršku. Na nesreću investiranja od strane međunarodne zajednice za podršku povratku su dosta smanjena. Prije dvije ili tri godine proces povratka je prebačen na domaće vlasti, na Ministarstvo za ljudska prva i izbjeglice BiH, a državni budžet zaista nema sredstava da podrži proces povratka na zadovoljavajućem nivou. Vi vjerovatno možete naći i bošnjačka naselja i ona van Srebrenice koja takođe nemaju struju. Mislim da je suština o ovome o čemu govorim da su svi trebali da urade više na polju podrške za povratak.
NN: Kako se posljednja odluka Kristijana Švarc-Šilinga da se briga o Memorijalnom centru Potočari prenese na nivo države odražava na Vaš rad, tj. na saradnju sa RS?
BOND: To je dovelo do ostavke gospodina Dragičevića. Mislim da je to bila pretjerana reakcija na tu odluku. To nije bila odluka koja ima veze sa specijalnim statusom Srebrenice, niti sa ekstrateritorijalnošću, niti s ustavnim poretkom. Jednostavno se radi o stavljanju ove institucije na državni nivo. Trebali bismo da razumijemo zabrinutost porodica žrtava koje se boje kakva će biti sudbina Fondacije kad jednom ode OHR-a. Ti strahovi mogu izgledati nerealno, ali oni zaista žele da budu sigurni da će Fondacija i grobnica i muzej, ako su na državnom nivou, biti obezbijeđeni.
NN: Kakvu saradnju imate sa Vladom RS, nakon što je Miladin Dragičević podnio ostavku?
BOND: U vezi s tim pitanjem sam raspravljao s vlastima, u stvari premijer Dodik je mene identifikovao kao sagovornika na sastavljanju ove investicijske konferencije. Nadam se da će Vlada RS pomno razmotriti tu svoju odluku jer je potrebna njena potpuna saradnja oko investicijske konferencije. Mi radimo u korist građana Srebrenice i treba da im pružimo podršku, a ne da ih smatramo odgovornim za postupke drugih. Vlada RS nam treba kao partner.
NN: Da li je ova odluka OHR-a bila način da se zaustave zahtjevi za izdvajanje Srebrenice iz ustavnopravnog poretka RS i izađe u susret bošnjačkim političarima?
BOND: Ne vidim da je to na taj način povezano, ne mislim da je to povezano. Visoki predstavnik je to učinio za žrtve genocida koje imaju podršku međunarodne zajednice. Mislim da je to bila prava stvar.
NN: MIP Rusije je iznio kritike na tu odluku. Dokle je stigla zajednička analiza pravnika OHR-a i njihovih pravnika?
BOND: Mislim da visoki predstavnik neće odstupiti od donesene odluke. Nisam najbolje shvatio primjedbu da je izvršeno kršenje Dejtonskog sporazuma. Naši pravnici su dobili zadatak da razgovaraju sa ruskom ambasadom, objasne pravne aspekte ovog pitanja i da se jednostavno vidi koji su njihovi razlozi zabrinutosti. Mislim da je bila jedna razmjena pravnih i stručnih mišljenja i ne znam da li su došli do nekog sporazuma. Svi drugi članovi Savjeta za primjenu mira su podržali odluku visokog predstavnika.
NN: Javnost u RS često iznosi kritike na to što zvaničnici međunarodne zajednice ne prisustvuju obilježavanju stradanja Srba koje su ubile snage Nasera Orića, pa Vas pitam zašto?
BOND: Praksa koju smo imali u prošlosti jeste da je na pomenu bio jedan lokalni predstavnik OHR-a iz Srebrenice.
Neki ljudi pokušavaju da na jednak način tretiraju žrtve i na srpskoj i na bošnjačkoj strani. Naravno žrtve su uvijek žrtve, ali njihov ukupan broj je ovdje izuzetak. Međunarodna komisija za nestale traga za 35.000 ljudi, od čega su 25.000 Bošnjaci. Svi ljudi su patili, ali istina je da je opseg te patnje bio različit.
NN: Nisam sigurna u taj podatak, ali znam da su rezultati Istraživačkog centra Mirsada Tokače došli do broja od 97.207 stradalih u ratu.
BOND: Da, ali koliko shvatam to je 97.000 poginulih vojnika.
NN: Ne, nego ukupno civila i vojnika.
BOND: U svakom slučaju ono što mogu reći je da neki ljudi sada vjeruju da pošto su prošle komemoracije u julu možemo da se vratimo na posao. U suštini mi moramo da popravimo situaciju u Srebrenici, zbog toga što reakcije i tenzije koje su bile prisutne zadnjih mjeseci mogle bi ponovo da se pojave. Mogle bi da se pojave jer ljudi u Srebrenici imaju osjećaj da pravda nije prisutna. Treba da pokrenemo pitanje istraga, kao i ekonomske probleme i radimo na stvaranju normalnog života za ljude u Srebrenici i normalnog života za ljude u ovoj zemlji.
NN: Vjerovatno mislite na hapšenje Karadžića i Mladića?
BOND: U tome i jeste problem. Ne može biti normalan život jer je pravda veoma važan dio u tome. Ljudi ne mogu da imaju važne i ozbiljne razgovore o istinitom pomirenju prije nego što optuženi za ratne zločine ne budu uhapšeni. Ovaj problem je stvaran u prošlosti, a mi moramo da izgradimo budućnost za ljude. Moramo da riješimo probleme iz prošlosti da bismo mogli da krenemo ka budućnosti.