Gotovo 5.500 klizišta registrovano je na području Bosne i Hercegovine i ona ugrožavaju više hiljada kuća i pomoćnih objekata.
Pomjeranja tla ugrožavaju i više stotina lokalnih i regionalnih puteva, a u srednoj Bosni zabilježene su i ljudske žrtve.
Stručnjaci tvrde da su bespravna izgradnja, sječa šume i podzemne vode glavni suzroci pomjeranja tla, te da su lokalni organi vlasti najodgovorniji za rješavanje ovog problema. Za saniranje klizišta potrebni su milionski iznosi što usporava povratak ljudi evakuisanih zbog klizanja terena zajedno sa njihovim kućama.
Porodica Ekrema Sinotića iz Sarajeva prije godinu i po evakuisana je zbog pojave klizišta kraj njihove kuće u Ulici Vladimira Preloga i još se nisu vratili su u svoj dom. Ekrem tvrdi da je nekvalitetna vodovodna mreža uzrokovala klizanje terene i priznaje da je svoju kuću nelegalno sagradio.
`Vodovodne cijevi su godinama puštale vodu. Pomjeranje tla oštetilo je kompletno prizemlje moje kuće, a zidovi su ispucali. Kako životi moje porodice ne bi bili ugroženi općina nas je evakuisala u kontejnersko naselje na Stupu. Nedavno smo se preselili u alternativni stan na Otoci, jer jednosoban kontejner nije bio dovoljan za moju petočlanu porodicu`, naglašava Sinotić, dodajući kako je općina prošle godine angažovala firmu koja bi trebalo da sanira put i klizište kraj njegove kuće.
`Do danas ništa nije urađeno. Radnici rade pet dana, pa ih nema 15 dana. Predao sam papire za legalizaciju kuće`, rekao je Sinotić.
Prema podacima entitetskih Uprava civilne zaštite, najviše klizišta u Federaciji BiH registrovano je u Tuzlanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom kantonu, a u Republici Srpskoj u njenim istočnim dijelovima.
Stanko Slišković, zamjenik direktora federalne Uprave civilne zaštite, tvrdi da su podzemne vode, sječa šume, neplanska gradnja i nepoduzimanje adekvatnih građevinskih mjera, glavni uzroci pojave klizišta.
Najteže stanje u Tuzlanskom kantonu
`U FBiH postoji više od 5.000 potencijalnih klizišta i predstavljaju ozbiljan problem. Za njegovo rješavanje najodgovorniji su kantonalni zavodi za prostorno planiranje i izgradnju, ministarstva prostornog uređenja i općine, posebice ako odobravaju bespravnu gradnju`, ističe Slišković.
Mesud Tanović, pomoćnik direktora za zaštitu i spasavanje u Upravi civilne zaštite Tuzlanskog kantona (TK), tvrdi kako u ovom kantonu ne postoje uređeni katastri klizišta po jedinstvenoj metodologiji, što dodatno otežava situaciju.
`U Tuzlanskom kantonu trenutno postoji oko 1.500 klizišta, a njih oko 500 je aktivno. Najčešći uzrok pojave klizišta u kantonu je voda, a najveći nepostojanje preventivnih mjera kod gradnje objekata. Čak mnoge općine u ovom kantonu nemaju geologa. Općine bi trebalo da budu ažurnije, kada je riječ o evidencijama klizišta, prevenciji i njihovom saniranju`, kaže Tanović, dodajući da je najviše klizišta u TK evidentirano u Tuzli i ima ih oko 350, zatim u Gradačcu 210, Lukavcu oko 200, Gračanici oko 100, i u Kladnju oko 90 klizišta.
`Klizištima je zahvaćeno oko 1.200 hektara zemljišta i ugroženo oko 1.500 kuća. Usljed pokretanja tla do danas je u ovom kantonu oštećeno oko 400 kuća, 60 je srušeno i nisu uslovne za stanovanje. Pokretanjem klizišta srušeno je oko 70 pomoćnih objekata i oko 1.200 ih je trenutno ugroženo. Uništeno je i ugroženo oko 230 puteva, što lokalnih što regionalnih. Srećom, nikad nismo imali ljudskih žrtava. Protekle godine u TK bilo je aktivirano 400 klizišta. Iste godine trajno ili privremeno je snirno 40 klizišta`, navodi Tanović.
I bespravni graditelji stvaraju klizišta
Smatra kako bi općina trebalo da ažurnije preduzima preventivne mjere.
Fuad Babić, stručnjak za klizišta u Zavodu za planiranje Kantona Sarajevo (KS), kaže kako se broj klizišta u ovom kantonu konstantno mijenja.
`Broj aktivnih klizišta u Kantonu Sarajevo kreće se od 220 do 270, dok ih je 550 umireno. Do sada su sanirana 72 klizišta, za šta je potrošeno više od 17 miliona KM. Usljed klizanja tla, uništeno je 50 kuća i nije bilo žrtava. U KS osnovni uzrok pojave klizišta je bespravna gradnja. Po rubnim dijelovima grada komunalna infrastruktura je nekvalitetna, a nemamo ni adekvatnog stručnog kadra za rješavanje ovog problema. U rješavanju ovog problema učestvuju firme koje nemaju pojma o klizištima. Zarada je ovdje iznimno dobra, a posljedice su katastrofalne`, upozorava Babić.
Dodaje kako u svim sarajevskim općinama postoji nekoliko opasnih i aktivnih klizišta. U Starom gradu opasna klizišta, kaže Babić, locirana su u naselju Mrakuša i u Ulici Pastrma. U općini Centar to je klizište Hambina carina, čija sanacija je počela, ali je obustavljena zbog nedostatka novca. Opasno je nekoliko klizišta na Kromolju, pa i ono u centru grada u Dalmatinskoj ulici. U Novom Sarajevu evidentirano je nekoliko klizišta iznad stadiona `Željezničar` i hotela `Grand`, a u Novom gradu prilično opasno je klizište u Gradačačkoj ulici.
Ni na jednom nivou u BiH nema zakonske regulativa kojom bi problem klizišta bar donekle bio pojašnjen i na osnovu koje bi postojala adekvatna rješenja.
Alarmantna situacija u cijeloj BiH
`Na inicijativu Vlade KS još prošle godine napravili smo prijedlog zakona o klizištima. Upućen je u skupštinsku proceduru. Zakon nikad nije bio na dnevnom redu. Podaci o broju klizišta u BiH danas ne postoje. Nekada je pri Ministarstvu prostornog uređenja FBiH postojao institut koji je vodio računa o klizištima. Ne znam da li je sad aktivan`, dodaje Fuad Babić.
Ocjenjuje da u cijeloj BiH zbog klizišta situacija kataklizmična. Navodi kako je vrijednost projekta sanacije klizišta u BiH neprocjenjiva. Kaže kako je samo za sanaciju jednog klizišta potrebno od 40.000 do 1,5 miliona KM.
Na području Zeničko-dobojskog kntona, kažu u kantonalnoj Upravi civilne zaštite, evidentirano je nekoliko desetina aktivnih klizišta. Husein Hajdarević, direktor Uprave civilne zaštite ovog kantona, tvrdi kako je najkritičnija situacija u općinama Kakanj, Maglaj, Olovo, Zavidovići, Zenica i Žepče.
`Priroda, ali i čovjek su najčešći uzroci pojave klizišta u ovom kantonu. Samo u Zenici zbog klizanja tla ugroženo je 70 stambenih objekata. Tokom 2000. godine u naselju Mala Broća aktivirano je klizište koje je za sobom povuklo 15 kuća i odnijelo sedam ljudskih života`, podsjetio je Hajdarević.
Kaže kako je sanacija klizišta komplikovano pitanje, te da je za sanaciju jednog u ovom kantonu potrebno od 1,5 do dva miliona KM.
`Svi su odgovorni`
`Za pojavu klizišta svi su odgovorni od općine do FBiH, dok je za njihovu sanaciju ipak najodgovornija općina. Općine se često pravdaju da nemaju novca. U naselju Zlokuće 35 kuća, zbog klizišta, potpuno je neuslovno za stanovanje. Riječ je o novim kućama u kojima porodice nikad nisu stanovale. Evakuirane su prije nego što su se uselile u svoje nove domove. Kada će ovaj problem biti riješen nikome nije poznato`, dodao je Hajdarević.
Ramo Živojević, direktor Uprave Civilne zaštire Bosansko-podrinjskog kantona, kaže da je ovdje evidentirano 77 klizišta od kojih je devet trenutno aktivno.
`Desetak stambenih objekata je direktno ugroženo, dok klizišta predsatvljaju potencijalnu opasnost za još 30 objekata. Najteža situacija je u općini Goražde`, dodao je Živojević.
Nijedna od odgovornih institucija za rješavanje ovog prblema nema podatke o konačnom broju klizišta u BiH. Samir Agić, načelnik Sektora za civilnu zaštitu pri Ministarstvu sigurnosti BiH, priznaje da u ovom centru ne postoji jedinstvena baza podataka o klizištima. Ističe kako bi prikupljanje ovih podataka trebalo da bude obuhvaćeno državnim zakonom o zaštiti i spasavanju. Agić napominje da će briga o klizištima, nakon usvajanja ovog zakona, i dalje biti u nadležnosti entitetskih i lokalnih institucija.
Nema zakona i baze podataka
Bazu podataka o broju klizišta nemaju ni odgovorne institucije u Republici Srpskoj. Uposleni u Republičke uprave Civilne zaštite RS tvrde kako ne raspolažu s podacima iz ove godine. Smatraju kako su klizišta ozbiljan problem u ovom entitetu, jer najviše ugrožavaju naseljena mjesta, seoska domaćinstva i njihove okućnice.
U aprilu, 2006. godine, prema podacima Republičke uprave Civilne zaštite RS, u ovom bh. entitetu registrovano je 185 aktivnih klizišta.
`Najveći broj aktivnih klizišta, njih 48, nalazi se na području Zvornika. Situacija je kritična i u opštinama Bijeljina, Ugljevik, Rudo, Foča, Srebrenica, Osmaci, Ribnik i Jezero. Podzemne vode i bespravna gradnja su najveći uzročnici pojave klizanja tla. Ukoliko klizišta ugrožavaju stambene objekte, onda najveću odgovornost definitivno snose načelnici opština i same opštine`, kažu u ovoj instituciji.
U Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša FBiH tvrde da nisu odgovorni za pojavu i sanaciju klizišta, te da je briga o ovom problemu nadležnosti kantona i općina.
Predstavnici općina u BiH ne smatraju se odgovornim za pojavu i rješavanje problema klizanja tla. U sarajevskoj općini Novi grad navode da svake godine, u skladu s mogućnostima, izdvajaju određenu sumu novca za sanaciju klizišta. Tvrde kako svakoj porodici, čija je kuća neuslovna za stanovanje zbog pojave klizišta, u saradnji sa kantonalnim vlastima osiguraju alternativni smještaj.