Svaki dan sastavim barem jedan tiket. Nije važno da li je Liga šampiona ili Druga liga Irske. Meni je to sve isto. Važno mi je jedino da se kladim. Razumijem ja da je to ovisnost, ali ne mogu da zamislim dan a da se na nešto ne kladim, kaže mladi Prijedorčanin.
Naglašava da vrijeme prije, a često i poslije odigravanja utakmica takođe provede u kladionici igrajući poker na aparatima.
"Ponekad me radnica mora moliti da idem kući, nakon što joj istekne radno vrijeme, jer mi vrijeme bukvalno proleti", priča Prijedorčanin.
Procjenjuje se da u BiH ima oko 500.000 ljudi koji redovno posjećuju kladionice i igraju igre na sreću.
Naime, BiH je, kako pokazuju nova istraživanja, prva zemlja u Evropi po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika, a sociolozi napominju da je to iz razloga što nam je kockanje u "krvi".
Loša finansijska situacija koja prati građane sa područja bivše Jugoslavije još od završetka rata po mnogima je jedan od razloga zašto većina traži izlaz u igrama na sreću. Tako je na drugo mjesto te liste zasjela Srbija, ali ni druge zemlje u regionu nisu daleko.
Najpopularnije igre: Sportska kladionica je najpopularnija igra na sreću, a za njom ide loto. Zaposleni u organizaciji loto takmičenja kažu da su igrači ostali vjerni svojoj omiljenoj igri.
Goran Šaula, šef Službe za razvoj igara u Lutriji RS, ističe da su posljednjih nekoliko godina u ekspanziji bile uglavnom kladionice i tombole, koje su otvarane "na svakom ćošku" i u sklopu ugostiteljskih lokala.
Međutim, napominje Šaula, u zadnje vrijeme se i njihov broj smanjuje, odnosno mnoge se zatvaraju.
"Pogrešno je mišljenje da se za vrijeme krize poveća broj korisnika igara na sreću. Tako je možda u nekim drugim zemljama, ali mi smo zabilježili smanjen broj igrača i određeno smanjene prometa", kaže Šaula.
On smatra da u recesijskim godinama trpi cjelokupno društvo tako da ni igre na sreću ne mogu ostvariti naročite rezultate.
"Smanjenje standarda stanovništa dovodi do toga da ljudi imaju manje novca na raspolaganju i tu nema puno mjesta za igre na sreću. Od svih igara jedino na lotu bilježimo rast, dok su sve ostale igre u opadanju. Loto je najstabilnija igra na sreću, u kojoj nema previše oscilacija i ima svoje redovne igrače koji uplaćuju tiket za svako izvlačenje. Dodatni stimulans za dobar rezultat lota je i činjenica da sedmica nekad iznosi i nekoliko miliona", pojašnjava Šaula.
Zavisnost: Po definiciji Svjetske zdravstene organizacije, kockanje spada u bolesti zavisnosti, a psiholozi upozoravaju da kockara nije lako prepoznati za razliku od alkoholičara i narkomana.
Sociolog Ivan Šijaković kaže da je kocka postala jedna vrsta mode, a zatim i jedna vrsta skupljanja bogatstva, te nekada i produžene ruke organizovanog kriminala.
"Na ovom prostoru kockanje je oduvijek bilo izazovno jer je ljudima hazardiranje u krvi i kulturnom kodu. Želja da se na brz način dođe do novca takođe je u kulturnom kodu naroda na ovom prostoru. Svi nastoje da prečicom dođu do nekog bogatstva, da se zaobiđe rad. Zbog toga je organizovanje i učestvovanje u igrama na sreću naišlo na pogodan teren kod nas", pojašnjava Šijaković.
On smatra da je jedan od bitnih momenata bezizlaznost i bezidejnost zbog koje čovjeka kome ostane posljednjih nekoliko maraka u džepu razmišlja: "Hajde da nešto odigram, možda i dobijem", pa s tom idejom troši posljednje marke.
"Psiholozi i psihijatri su dokazali da se dužim prisustvom u kocki u moždanoj strukturi zbog lučenja adrenalina dok očekujete dobitak dolazi do promjena u mozgu i razvija se ovisnost. Mozak je potpuno tempiran da misli na kocku i to je zavisnost slična onoj koja se javlja kod alkoholičara i pušača", ističe Šijaković.
Takođe, podsjeća da u organizovanom društvu i državama postoji samo jedan segment društva koji se bavi kockom i za to postoje specijalizovana mjesta kao što su Las Vegas i Monte Karlo gdje ljudi odlaze namjenski da se kockaju jer u svojim sredinama nemaju te mogućnosti.
Za razliku od njih, Šijaković kaže da su u BiH i zemljama slične ekonomske razvijenosti svi ljudi okrenuti kockanju jer su im kockarnice i drugi objekti u neposrednoj blizini i kockanje se često predstavlja kao jedini izlaz.
Mladi: Koliko je kockanje uzelo maha govori i činjenica da djeca od malih nogu počinju igrati razne igre na sreću, a omiljene su im kladionice i slot aparati.
Radnici u kladionicama kažu da često dolaze mlađi koji se žele kladiti, a koje moraju odbiti jer nisu punoljetni.
"Naše odbijanje ne obeshrabruje maloljetnike koji nađu nekog starijeg da im uplati tiket, tako da je to uzaludna borba. Mi ne možemo znati kod koga će na kraju tiket završiti", kaže radnica u jednoj banjalučkoj kladionici.
U Upravi za igre na sreću RS potvrđeno je da je u BiH zakonom zabranjeno klađenje osobama mlađim od 18 godina, a da je u RS zabranjeno priređivanje igara na sreću u slobodnim zonama pod kojima se podrazumijeva udaljenost od 300 metara od osnovnih i srednjih škola.
"I kultura i neimaština je natjerala ljude da se počnu kockati i uglavnom se kockaju oni koji to ne mogu sebi priuštiti. Mladi nemaju osjećaj odgovornosti i posljedica te kockanju pristupaju kao nečemu sasvim normalnom kao na primjer odlasku na utakmicu", kaže Šijaković.
Sportske kladionice: Krešo Vukoje, direktor "Premier" kladionica, kaže da su kladionice relativno nove u BiH, a sve što je novo privlači pažnju.
"Građani su brzo prihvatili ovaj novi način zabave, ali činjenica je da je otvaranje novih kladionica, nakon prvobitnog snažnog razvoja, smanjeno i njihov broj počinje stagnirati. To je vjerovatno usljed ekonomske krize koja se osjeti i na polju igara na sreću", smatra Vukoje.
Dodaje da ne vjeruje da će BiH još dugo biti prva zemlja u Evropi po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika, ali ne sumlja da još drži prvo mjesto na toj listi.
On smatra da nije tačno da za vrijeme krize i opšte besparice dolazi do povećanog okretanja stanovništva prema igrama na sreću.
Takođe, smatra da nije istina da se stanovnici u zemljama sa nižim standardom više kockaju.
"U svojoj strukturi imamo i oformljene poslove i u Hrvatskoj koja ima veći standard nego BiH. Na osnovu toga mogu da kažem da nije tačno opšte mišljenje da se stanovnici u zemljama sa nižim standardom više kockaju jer žele na brz i lagan način doći do novca. Upravo je obrnuto. Nije tačno ni da kriza uslovljava veće klađenje i igranje igara na sreću jer što manje novca neko ima manje može da se kladi", kaže Vukoje.
Regulativa: Upratiti trag novca od igara na sreću pokazalo se teškim za poreske inspektore iz FBiH i RS.
Savjet ministara BiH je svakom entitetu prepustilo da samostalno reguliše industriju igara na sreću. Entiteti donose i sprovode zakone, te prate tok miliona KM koje građani prokockaju.
U RS je novim načinom ustroja Ministarstva finansija i formiranjem Uprave za igre na sreću dosta toga poboljšano u smislu regulative.
"Država više zarađuje, a kladionice imaju čistiju situaciju u svom poslovanju", napominju priređivači igara na sreću.
S druge strane, kako ističu, situacija u FBiH je znatno lošija i tu se "ne zna ko pije, a ko plaća".
"Nestale su mnoge kladionice koje su radile 'na divlje' i koje su uzimale određen dio kolača onim koji su izmirivali sve svoje obaveze prema državi. Međutim, u FBiH situacija je značajno lošija nego u RS što se tiče zakonske regulative igara na sreću. Uvijek ima prostora za poboljšanje i zakon u RS nije idealan za nas, ali je puno bolji od onog u FBiH. Pooštravanje uslova za otvaranje objekata koji će u svom sastavu imati igre na sreću je pozitivna stvar i tu mora biti nekog reda", smatra Vukoje.
Kontrole: Inspektori Uprave za igre na sreću RS su u periodu od 24. avgusta 2009. do 31. avgusta 2010. godine izvršili kontrolu kod 2.851 pravnog i fizičkog lica u 58 opština RS.
"Prilikom inspekcijskog nadzora kod navedenih kontrolisanih pravnih i fizičkih lica doneseno je 514 rješenja i to 371 rješenje o zabrani obavljanja djelatnosti i 143 rješenja o otklanjanju nepravilnosti. Naši inspektori su prilikom vršenja inspekcijskog nadzora izrekli prekršajne sankcije u 457 slučajeva. Ukupna visina izrečenih novčanih kazni prekršajnim nalozima je 1.233.000,00 KM", kažu u Upravi za igre na sreću RS.
Oni napominju da su takođe primijetili da se broj kladionica i drugih privređivača igara na sreću smanjuje.
"Broj kladionica i automat klubova je bio daleko veći ranijih godina. Donošenjem novog zakona taj broj je znatno smanjen", ističu u toj upravi.
Prema njihovim podacima, u RS trenutno ne postoji nijedan registrovan kazino, a u pripremi je otvaranje prvog u banjalučkom hotelu "Bosna".
U FBiH registrovan je jedan kazino i to "Colloseum" u Sarajevu.
Razlog za mali broj kazina, kako pojašnjavaju, je u strogim standardima koje kazina moraju ispuniti da bi dobila dozvolu za rad.
Raj za kockare
Las Vegas
Las Vegas je najmnogoljudniji grad američke države Nevada, sjedište okruga Klark, i širom svijeta poznato odredište za rekreaciju, šoping, zabavu i kockanje.
Osnovan je 1905. godine, a gradom je službeno postao 1911. godine.
Las Vegas je s vremenom postao najveći američki grad osnovan u 20. vijeku (slično kao što je to Čikago bio među gradovima osnovanim u 19. vijeku).
Najpoznatija ulica u Vegasu je Las Vegas bulevar, poznatiji kao Strip, dugačka čak 6,4 kilometra. U toj ulici se nalazi najveći broj kazina, hotela, diskoteka i restorana.
Prema procjenama, Las Vegas ima 552.539 stanovnika.
Atlantik Siti
Atlantik Siti je grad u američkoj saveznoj državi Nju Džerzi, u okrugu Atlantik.
Osnovan je 1. maja 1854. godine i danas je poznato turističko i kockarsto mjesto.
Atlantik Siti je oduvijek bio turistički grad. Njegov položaj u južnom dijelu države Nju Džerzi, na obalama Atlantskog okeana, bio je povod za osnivanje grada i njegov razvoj. Grad je osnovan 1854. godine, veliki uticaj na osnivanje i razvoj Atlantik Sitija imao je obližnji grad Filadelfija.
Makao
Makao je jedna od dvije Posebne upravne regije Narodne Republike Kine, zajedno s Hong Kongom.
Teritorija na kojoj živi više od pola miliona stanovnika sastoji od poluostrva i dva ostrva.
Još od 1850. godine kockanje je bilo važan izvor prihoda Makaa. U šezdesetim godinama prošlog vijeka kockanje je činilo 50 odsto službenih prihoda.
Otvaranjem "Sands Makau", najvećeg svjetskog kasina po broju stolova, i "Vin Makau" kasina 2006. godine prihodi od kockanja u Makau su po prvi put bili veći od prihoda Las Vegasa. To trenutno čini Makao najvećim svjetskim kockarskim središtem.
Monte Karlo
Monte Karlo je jedno od najbogatihih mjesta u Evropi i središte kockanja u Evropi. Taj grad važi za glavni grad Monaka iako zvanično ta država nema glavni grad.
Monte Karlo je u svijetu poznat po svojim kazinima, kockanju, glamuru i asocira na mjesto u kome poznati i bogati provode odmor. Broj stanovnika Monte Karla čini 30.000 ljudi.
Monte Karlo danas predstavlja jednu od vodećih turističkih destinacija u Evropi i kao takav, osim kompleksa kazina koji je nastao krajem 19. vijeka, posjeduje i operu, baletsku dvoranu kao i određen broj otmjenih hotela i klubova.
Singapur
Da bi privukli još turista, Vlada Singapura je odlučila da legalizuje kockanje i odobrila je izgradnju dva kazina 2005. godine, jednog u Marina Sautu i drugog na Sentosi.
Pretjerana veličina i blizina središtu grada tih dviju kockarnica već su promijenile izgled singapurskog krajolika.
Kockarnice su najupadljiviji simboli Vladinog daleko ambicioznijeg cilja da ublaži strogo regulisano društvo koje će se moći postaviti rame uz rame s međunarodnim prijestonicama poput Dubaija ili čak Njujorka.
Statistika
FBiH je, prema podacima Ministarstva finansija FBiH, u 2009. godini imala registrovanih 69 kladionica sa 1.511 poslovnica, te 52 automat kluba sa 38 poslovnih jedinica.
Prema podacima Ministarstva finansija FBiH, građani su rekordno 2007. godine u kladionicama ostavili skoro 128 miliona KM, a u automat klubovima 10 miliona KM.
U RS su trenutno registrovana 33 pravna lica koja priređuju igre na sreću.
Od tog broja je 12 priređivača koji priređuju kladioničarske igre na sreću (433 uplatno/isplatnih mjesta), kao i 69 pravnih lica koji priređuju igre na sreću putem automata sa 261 automat klubom i osam priređivača tombole zatvorenog tipa koji ukupno imaju 24 poslovnice.
U 2009. godini kladionice u RS prijavile su promet od 26 miliona KM, a automat klubovi od 10 miliona KM. Godišnji prihod u budžetu od igara na reću u RS iznosi oko 11 miliona KM.
Istorijat
Opklade su izmišljene u Francuskoj 1860. godine odakle su se raširile u Veliku Britaniju, ostale evropske zemlje, Australiju, SAD.
Britanski kolonisti su opklade prenijeli u Egipat 1911. godine gdje su zaživjele i među muslimanima.
Najpoznatije su opklade kod konjskih trka, potom u automobilističke i moto-trke, trke pasa, a od borbi borbe bikova, pasa, ljudi.
Srbija
Prihodi od igara na sreću od januara do kraja avgusta ove godine su rekordni i iznose oko 61 milion KM, što je za 5,8 odsto više nego u istom periodu 2009. godine, saopštila je Uprava za igre na sreću Ministarstva finansija Srbije.
Od ukupnih prihoda od igara na sreću, 60 odsto su prihodi budžeta Srbije, a 40 odsto se koristi za finansiranje Crvenog krsta Srbije i drugih socijalno-humanitarnih organizacija i ustanova.
Novi zakon o igrama na sreću je u primjeni od 2005. godine i od tada do kraja prošle godine Uprava za igre na sreću je od ukupnih naknada koje se naplaćuju organizatorima igara na sreću u iznosu od oko 40 miliona KM, imala prihode od 21 milion KM.
Prije primjene novog zakona, od januara 2001. do kraja 2004. godine, prihodi su bili višestruko manji.