BANJALUKA - Muškarci imaju dominantnu moć u upravljanju novcem u okviru porodica u Republici Srpskoj, dok većina obaveza vezanih za održavanje domaćinstva i brigu o članovima porodice predstavlja gotovo u potpunosti odgovornost žena.
Ovo je pokazalo istraživanje o temi "Stavovi građana i građanki Republike Srpske o rodnoj ravnopravnosti", prvo takvo istraživanje u regionu, koje je organizovao Gender centar - Centar Vlade Republike Srpske za jednakost i ravnopravnost polova.
Na današnjoj promociji ove publikacije direktorka Gender centra Spomenka Krunić pojasnila je da je istraživanje sprovedeno na reprezentativnom uzorku stanovništva Republike Srpske s ciljem da se jasnije sagledaju percepcije građana i građanki o rodnim ulogama, ali i politikama rodne ravnopavnosti koje se provode u aktuelnom periodu, u skladu sa naporima Gender centra Vlade Republike Srpske usmjerenim na unapređenje rodne ravnopravnosti u svim oblastima života i rada.
Dobijeni odgovori pokazuju da patrijarhalizam, koji predstavlja takvu vrijednosnu orijentaciju koja iskazuje saglasnost sa stavovima o razlikama u ulogama koje obavljaju žene i muškarci, a koja sadrže uvjerenje da su muškarcima primjerenije uloge u sferi javnog života, dok su ženama primjerenije uloge u sferi privatnog života, i dalje znatno više rasprostranjen.
Taj procenat je među muškarcima i veći nego među ženama (75,4 posto nasuprot 51,3 posto).
Očekivano, patrijahalna orijentacija je mnogi više prisutnija među starijima nego među mladima (stariji od 65 godina - 79,3 posto, vs. mladi 15-30 godina - 53,2 posto), kao i među nisko obrazovanima više nego među visoko obrazovanima (78,4 posto vs. 43,8 posto) i među religioznima nego među onima koji nisu religiozni (63,8 posto vs. 48,8 posto), ali i među siromašnima više nego među dobro stojećima (74,4 posto vs. 60,0 posto).
Patrijarhalnost u BiH je, zaključuje se po podacima iz istraživanja, na istom nivou kao prije osam godina, a jedino je naša zemlja manje patrijarhalna od Crne Gore.
"Iskorjenjivanje nasilja nad ženama se vidi kao prvi prioritet na koji treba usmjeriti snage u sprovođenju politika rodne ravnopravnosti, iza koga slijede razlike u prihodima, medijska prezentacija i iskorjenjivanje predrasuda", istakla je Krunićeva.
Većina ispitanika smatra da treba kažnjavati firme u slučaju nejednakih zarada žena i muškaraca, kao i medije za uvredljivo predstavljanje žena, dok su u oblasti obrazovanja skloniji mjerama podizanja svijesti i edukacije.
Za većinu anketiranih, država predstavlja glavnog aktera koji treba da doprinese unapređenju rodne ravnopravnosti.
Ipak, stav Gender centra je da je neophodno osnaživati rad institucija koje imaju obavezu i nadležnost da prate, rješavaju i sankcionišu različite oblike rodno zasnovane diskriminacije kroz opšte i specifične obuke osoblja datih institucija, unapređenje resursa tih institucija i povećanje transparentnosti njihovog rada.
Takođe, treba raditi na boljoj informisanosti građana i građanki o različitim formama rodne diskriminacije, kako bi stekli bolje sposobnosti prepoznavanja tih formi u svakodnevnom životu.