Od kako u BiH postoje višestranački izbori prvi put građani BiH imaju pravo da znaju visinu plate i honorara, broj i ekskluzivnost stanova, kuća, vikendica i automobila koje posjeduju njihovi ministri.
Naime, prije samog glasanja poslanika u Predstavničkom vijeću parlamenta BiH svi kandidati za najviše ministarske pozicije u BiH odgovarali su pred parlamentarnom Komisijom za izbor članova Savjeta ministara BiH na pitanja vezana za njihovo imovinsko stanje, obrazovanje, angažman tokom rata. Iznosili su i svoje viđenje načina rada i funkcionisanja resora za koje su predloženi. Ovako popunjene imovinske kartone kandidata predloženih za ministre i njihove zamjenike u Savjetu ministara BiH pred sobom je imao svaki poslanik Predstavničkog vijeća prije odluke o davanju glasa kandidatu. Članovi ove komisije i ministri slažu se da je sve ovo važno za izgradnju standarda demokratije u BiH. Podatke o ispitanicima - budućim zvaničnicima, kao i one o njihovom dosadašnjem angažmanu, prije parlamentarne Komisije za izbor članova Savjeta ministara BiH provjerili su Centralna izborna komisija (CIK) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH.
Član parlamentarne komisije Halid Genjac objasnio je da zakon nalaže obavezu dostavljanja podataka o ušteđevini i interesima, ali da obrazac koji je sačinila CIK ne navodi eksplicitno tu rubriku.
`Mi smo uočili propust i tražili smo od kandidata da to navedu`, kaže Genjac, ističući da su svi kandidati, koji imaju tu vrstu imovine, dostavili podatke.
IMOVINSKI KARTONI
Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, prema onome što je naveo u imovinski karton upisao je da je kao poslanik u parlamentu BiH u prethodne četiri godine imao mjesečna primanja u iznosu od oko 3.600 KM. Prijavio je i štednju od 375.000 evra. Špirić je naveo da od nekretnina ima stanove u Banjaluci i Novom Sadu. Stan u Beogradu je u vlasništvu njegovog sina. Prijavio je i da posjeduje automobil audi A6, a da njegova supruga vozi audi A3.
Dragan Vrankić, kandidat HDZ-a BiH, novi ministar finansija i Špirićev zamjenik, naknadno je dostavio podatke o ušteđevini u visini od oko 80.000 KM. Vrankić smatra da se u ovakvom načinu rada, ipak, prava pitanja zapostavljaju, a da se ističu ona koja su manje važna.
`Svi imovinski kartoni moraju biti transparentni i prikazani po evropskim standardima. To je u redu. Međutim, pokazatelji o materijalnom stanju nekog od ministara i bilo kojeg kandidata neće voditi BiH ka evropskim integracijama`, kaže Vrankić, dodajući da bi ova komisija trebalo više da se bavi procjenom profila čovjeka, odnosno ocjenom da li on može ili ne može udovoljiti poslu za koji je nominovan.
Sven Alkalaj, kandidat Stranke za BiH, preuzeo je dužnost ministra spoljnih poslova. Alkalaj je naveo da, kao ambasador BiH pri NATO-u u Briselu, mjesečno zarađuje oko 5.500 KM. U porodičnoj kući ima dva stana, zatim porodičnu kuću i još jedan stan u Sarajevu. Alkalaj nije prijavio da li ima ušteđevinu, niti koliko ona iznosi.
Božo Ljubić, kandidat HDZ-a 1990, doktor je medicinskih nauka i izabran je za ministra saobraćaja i komunikacija BiH. On je u imovinskom kartonu naveo da mjesečno zarađuje 1.200 KM, plus još 200 KM honorara. Upisao je i 12.000 KM koje, kako je naveo, zaradi od konsultantskih usluga. Ljubić je pred ovom komisijom istakao da će njegov prioritet u radu na mjestu ministra biti izgradnja autoputa na koridoru 5c.
Iako neki smatraju da ministri iz prošlog saziva nisu zaslužili da ponovo budu imenovani, Safet Halilović, kandidat Stranke za BiH, izabran je za ministra za ljudska prava i izbjeglice. Prethodne četiri godine u Savjetu ministara bio je ministar civilnih poslova. U svojoj izjavi naveo je da kao profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu zarađuje oko 500 KM mjesečno. U imovinski karton upisao je i da je kao dosadašnji ministar civilnih poslova zarađivao oko 2.000 KM.
Mijo Krešić iz HDZ-a BiH, koji je izabran na mjesto zamjenika ministra bezbjednosti, prijavio je najnižu platu. Naveo je da mjesečno zarađuje 340 KM, a da mu nadoknada za članstvo u Opštinskom vijeću iznosi 525 KM. Slobodan Puhalac, član SNSD-a, izabran je za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Vlasnik je preduzeća `Poljoeksport` u Banjaluci, gdje, kako je naveo, prima platu od 1.680 KM.
Sredoje Nović, dosadašnji direktor SIPA, izabran je na mjesto ministra civilnih poslova. U imovinskom kartonu naveo je da prima platu u visini od oko 3.000 KM. Upisao je da posjeduje stan od 40 kvadratnih metara u Beogradu u vlasništvu supruge, stan u Banjaluci u vlasništvu Vlade RS, te automobil golf 5. Nović kaže da pod krivičnom i moralnom odgovornošću stoji iza toga da je sve što je naveo tačno.
IZVJEŠTAJ KOMISIJE OBAVEZAN
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH, kaže da u naprednim državama, kad su ovakve stvari u pitanju, kandidati izađu pred parlament i preciziraju šta sve posjeduju oni i njihova uža porodica.
`Tamo ne možete reći da imate kuću ili dvije kuće jer na kraju mandata možete imati tu jednu kuću koja vrijedi dva miliona, dok ove dvije vrijede po 100.000 KM. U zapadnim zemljama ministre pitaju šta imaju, kako su do toga došli i da li su platili porez. Mi smo još daleko od toga`, smatra Lagumdžija dodajući da je pomak i to `što ćemo moći da ustrojimo imovinske kartone i da za četiri godine uporedimo šta se desilo u tom periodu`.
Bez ove preporuke, odnosno izvještaja parlamentarne komisije, poslanici Predstavničkog vijeća Parlamentarne skupštine BiH ne mogu se izjašnjavati o kandidatima za Savjet ministara BiH. Ipak, ona ih ne obavezuje prilikom glasanja. U Predstavničkom vijeću kažu da je veoma značajno da su imali jedinstven stav da upitnici moraju biti detaljni i tranparentni.
`Složili smo se da izabrani zvaničnici moraju biti izloženi javnosti, prije svega u cilju smanjenja korupcije od strane javnih zvaničnika u institucima BiH`, ističu u Predstavničkom vijeću.
Komisija za izbor članova Savjeta ministara BiH još nema ingerencije sličnih komisija u naprednim državama.
Za sada, kako su naglasili i zvaničnici, velik pomak u uvođenju demokratskih standarda je mogućnost da za četiri godine uporedimo imovinske kartone ministara i njihovih zamjenika s početka i kraja mandata. I, naravno, kao jednu od najbitnijih stavki treba istaći uvođenje javnosti u cijeli proces.