Društvo

Komarica: Samit - buđenje nove nade

Komarica: Samit - buđenje nove nade
Komarica: Samit - buđenje nove nade
Srna

BANJALUKA - Banjalučki biskup Franjo Komarica istakao je danas da Međunarodni samit "Mir i pomirenje - Korak naprijed", koji se održavao u Banjaluci u protekla tri dana, predstavlja novo svjetlo na prilično tmurnoj aktuelnoj pozornici BiH i okruženja.

"Eho sa ova tri dana je vrlo pozitivan. Napravljen je sigurno jedan vrlo kvalitetan korak naprijed... Ovo je buđenje nove nade da ćemo moći napraviti i sljedeće korake u istom pravcu", rekao je Komarica na konferenciji za novinare u Banjaluci, održanoj povodom završetka Međunarodnog samita "Mir i pomirenje - Korak naprijed".

On je istakao da je ovaj samit jedinstven po mnogo čemu, ne samo za Banjaluku, već i za ovaj dio Evrope, a čiji je cilj bio da se domaći i političari iz regiona "pokrenu na zajednički konstruktivni iskorak ka napretku cijele regije prema poželjnim i potrebnim evroatlantskim integracijama".

Komarica je napomenuo da je na samitu više puta ponovljena ideja o uspostavljanju instituta za mir, dodajući da ne zna kada bi se to moglo desiti.

"Više puta je ponovljeno da se ozbiljno razmišlja da se ovdje uspostavi institut za mir, za pomirenje i za zajedničko sagledavanje aktuelnih problema jugoistoka Evrope i da to baš dođe odavde od nas iz BiH, gdje je situacija dodatno teška i komplikovana, te da se mi ne mirimo sa aktuelnom situacijom, već da želimo slati pozitivne poruke zajedništva i međusobnog uvažavanja", dodao je Komarica.

Govoreći o Deklaraciji koju su u nedjelju, 9. juna, potpisali Komarica, nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović, banjalučki mufitija Edhem Čamdžić i predstavnik Jevrejske zajednice u BiH Igor Kožemjakin, ali ne i predstavnik Srpske pravoslavne crkve /SPC/, Komarica je rekao da je i ova deklaracija pripremana na isti način kao i sve predhodne koje su u BiH potpisivali vjerski poglavari.

Navodeći da je deklaracija napravljena tako da može biti prezentovana kao zajednička, Komarica je rekao da je prije samita razgovarao sa Njegovom svetošću patrijarhom srpskim Irinejem o ciljevima samita, te da je srpski patrijarh tada podržao sve što dovodi do većeg zbližavanja i da je dao svoj blagoslov.

"Zapravo, došlo je do tehničke stvari - ko će to odraditi. Mi poštujemo ustrojstvo SPC i kompetenciju svakog pojedinog episkopa. O toj temi razgovarao sam i sa banjalučkim episkopom Jeferemom i on se složio da ćemo ići zajedno. Kako se približavao dan samita, trebalo je ići u konkretne razrade kada će se šta događati. Nakon toga, sve je bilo prezentovano i svi su bili upoznati", pojasnio je Komarica.

On je rekao da mu je žao što nema odgovora zašto je u zadnji čas odlučeno drugačije, jer je dva dana prije samita obaviješten da će episkom Grigorije, kao delegat patrijarha Irineja doći u Banjaluku. "On /vladika Grigorije/ nije došao, a episkom Jefrem je bio spriječen", pojasnio je Komarica.

Profesor na američkom Univerzitetu Harvard i moderator na međunarodnom samitu "Mir i pomirenje - Korak naprijed" Stiv Džardin rekao je da na prostoru jugoistočne Evrope među narodima ima mnogo zajedničkih vrijednosti na kojima se može graditi, te da ona može postati stvarni lider u Evropi i svijetu.

"Ovdje ima toliko mnogo vrijednosti oko kojih možemo graditi zajedno, kako biste zauzeli mjesto koje vam pripada kada govorimo o liderstvu", poručio je Džardin.

Predsjednik instituta Zrinski iz Bostona Dražen Komarica rekao je da je ideja trodnevnog samita bila da se kreira dijalog među političkim liderima iz regiona koji će trajati.

"Ovim samitom željeli smo uključiti, ne samo političku zajednicu u regionu, što mislim da smo postigli, već i religijsku i ekonomsku zajednicu", dodao je Komarica.

U Banjaluci je u nedjelju, 9. juna, uveče na molitvenim skupom "Mir i pomirenje" počeo trodnevni međunarodni samit "Mir i pomirenje - Korak naprijed", kojem je prisustvovalo 150 učesnika iz regiona, Evrope i Amerike.

Najčitanije