BIHAĆ - Unsko-sanski kanton je prvi put od svoga osnivanja dobio prostorni plan, čiji će rok važenja biti narednih dvadeset godina, a ovaj strateški razvojni dokument usvojila je Skupština USK.
Aktivnosti na izradi tog dokumenta trajale su punih deset godina, tokom kojih su provedene dugotrajne i složene procedure pribavljanja različite dokumentacije, saglasnosti, mišljenja, prijedloga, te organizovanja javnih rasprava.
Prema riječima Senada Dizdarića, ministra prostornog uređenja i građenja u Vladi USK, usvajanjem ovoga dokumenta biće omogućeno i lokalnim zajednicama da donose vlastite prostorne planove.
"On je osnova kao razvojni dokumenat višeg reda da gradovi i općine na njegovim temeljima donose svoje prostorne planove. Mi smo u procesu njegove pripreme pokušali uvažiti svu prostorno-plansku dokumentaciju koju su nam dostavile lokalne samouprave", istakao je Dizdarić.
Prema njegovim riječima, na ovaj način će se definisati mnogi problemi u planiranju prostora, te će se konačno riješiti goruće pitanje pretvorbe poljoprivrednog u građevinsko zemljište, godinama prisutno u ovdašnjim lokalnim zajednicama.
"Zbog nepostojanja prostorno-planske dokumentacije već dugo vremena postoji problem izdavanja dozvola za gradnju tamo gdje je potrebno provesti pretvorbu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Taj problem se jedno vrijeme rješavao određenim uredbama, ali je bilo potrebno donijeti konzistentnu dokumentaciju kakav je prostorni plan", kaže Edisa Kljunić, načelnica Službe za prostorno uređenje i stambene poslove u općini Sanski Most.
Prema njenim riječima, na ovaj način se otvorio prostor lokalnim vlastima da započnu aktivnosti donošenja sopstvenog prostornog plana.
Zbog neadekvatne prostorno-planske dokumentacije u svim gradovima i općinama u Unsko-sanskom kantonu evidentan je problem bespravne gradnje, a samo u Sanskom Mostu od ukupnog broja izgrađenih objekata u poslijeratnom periodu, njih oko 60 posto nema potrebne dozvole i odobrenja.
"Kako je došlo do ovakve situacije, posebna je tema i tome je kumovalo više faktora, od nepostojanja prostorno-planskih dokumenata, pa do izostanka pravovremene reakcije nadležnih institucija", kaže Kljunićeva.
Prema njenim riječima, jedan od većih problema je gradnja na obalama Sane, gdje posljednjih godina vlada anarhično stanje, s obzirom na to da se uzurpiraju obale, pa i dijelovi korita rijeke.
Problem bespravne gradnje prisutan je i u drugim lokalnim zajednicama na području Unsko-sanskog kantona, a prema nekim procjenama, danas ima više od 30.000 bespravno izgrađenih objekata.