BIJELJINA - Gavrilo Princip je atentator ili tiranoubica, on nije terorista ni zločinac kako se pokušava prikazati iskrivljavanjem istorijskih predstava za potrebe nekoga u Evropi, rekao je na javnom času u Bijeljini istoričar sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Ranko Končar.
"I poslije sto godina od Prvog svjetskog rata neka pitanja ponovo se aktuelizuju. To je jedno od rijetkih istorijskih pitanja oko kojih sto godina traju i političke i naučne kontroverze", rekao je Končar, obraćajući se gimnazijalcima koji su organizovali javni čas povodom 100 godina od početka Prvog svjetskog rata.
Prema njegovim riječima, to se prije svega odnosi na pitanje ko je odgovoran za početak Prvog svjetskog rata i koji su uzroci rata, što je aktuelizovano u istoriografijama evropskih zemalja.
Končar ukazuje da se u kontekstu nekih savremenih političkih zbivanja dosadašnja ocjena o krivici velikih evropskih sila, prije svega NJemačke, Francuske, Engleske pa i Rusije, nastoji pomjeriti ka Srbiji i njenoj odgovornosti za Prvi svjetski rat.
"Atentat na Ferdinanda se ne pojavljuje više samo kao povod, nego se on pokušava protumačiti kao jedan od najvažnijih uzroka rata i Srbija se sad našla među najvećim krivcima", rekao je on.
Srpski istoričar smatra da se ovo iskrivljavanje istorije dešava u kontekstu zbivanja kojima je zahvaćena Srbija i prostor Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka.
"Istorijske ocene ne mogu se menjati u zavisnosti od promena političke stvarnosti u Evropi ili u svetu, nikakvim političkim pritiscima ili idejama koje proizilaze iz nekakvih savremenih političkih ambicija", upozorio je Končar.
Prema njegovim riječima, istorijske ocjene moraju ostati konstante sve dok se ne pronađe novi dokumenat ili nove činjenice koje bi drugačije vidjele početak i uzrok Prvog svjetskog rata.
"Politička involviranja u te ocene su uvek tendenciozna i prisutna, to je ono što treba osporavati i gde mi imamo najuverljiviju dokumentaciju", ističe Končar.
On podsjeća da se Princip, kao i ostali "mladobosanci", zalagao za nacionalno ujedinjenje južnoslovenskih naroda, za nacionalnu toleranciju i ravnopravnost na ovim prostorima, a atentat su smatrali jednim od najvažnijih načina borbe za ostvarenje tih ciljeva.
Prema Končarevim riječima, ti ciljevi su bitni, a o atentatu kao načinu za njihovo ostvarenje može se raspravljati.
"Atentat nije bio teroristički čin, nego tiranoubistvo kakvih je u istoriji bilo jako mnogo, a moderni termin terorista pokušava se iz savremene politike nakalemiti na nešto što se desilo pre sto godina. E, to ne može da se prihvati kao naučno i istorijsko mišljenje", naglasio je on.
Istoričar sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Ranko Končar zaključio je da se poznavanjem i pouzdavanjem u srpsku nacionalnu istoriju treba čuvati od zamki koje proizilaze iz različitih politika, pa makar one dolazile i iz najrazvijenih i najcivilizovanijih zemalja.