Društvo

Koncert Peppersa za imidž Inđije

Koncert Peppersa za imidž Inđije
Koncert Peppersa za imidž Inđije
D. Vidaković

Oni kao na ekskurziju dolaze u Inđiju. Bar po tri delegacije nedeljno. Dolaze iz zemalja u okruženju Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Slovačke, zemalja Evropske unije, dolaze i iz RS, ali i iz drugih gradova Srbije. Dolaze čak iz Jordana, Iraka... Više od 150 opštinskih delegacija u poslednjih nekoliko godina posetilo je grad brend, čudo ekonomskog razvoja na Balkanu.

Sve je počelo kada je Goran Ješić sa 26 godina preuzeo dirigentsku palicu u tada raštimovanom orkestru opštinske uprave. Danas je drugi mandat na mestu gradonačelnika ove sremske varoši smeštene na pola puta između Beograda i Novog Sada, za zrno bibera bliže vojvođanskoj prestonici.

Kada je prvi put izabran na mesto predsednika opštine, bio je najmlađi gradonačelnik u Evropi. Danas je u drugom mandatu, a i dalje je najmlađi gradonačelnik u Srbiji. Diplomirani je inženjer poljoprivrede, a magistarske studije iz oblasti javne uprave i menadžmenta završio je u SAD. Bio je jedan od vođa `Otpora` i koordinator DOS-a u Inđiji pred 5. oktobar 2000. godine. Hapšen je 69 puta kao Miloševićev politički protivnik.

Na čelu je opštine u kojoj je više od 100.000 izbeglica.

Od čučavca do kvinsa

Prve dve godine vladavine inđijskom opštinom, kaže, prošle su mu u bavljenju izvršnim odborima, a posle... E, posle su krenule investicije, počela je reforma kompletne opštinske uprave. Kada je preuzeo posao, zatekao je jedan kompjuter, a sada ih opština ima više od sto. Počeo je od renoviranja WC-a i krečenjem zapuštenih opštinskih kancelarija.

`Naredio sam da se izbaci čučavac jer je u 21. veku, pored sanitarne, novom identitetu opštine bila potrebna i mentalna higijena`, priseća se Ješić. Od WC-a do šalter-sale ubrzano je stvarao novi imidž u zapuštenom sremskom gradiću.

Večiti strah građana - namrgođene `šalteruše` spremne da bahatost i bes zbog toga što ste došli u najnezgodnijem trenutku po njih, u radno vreme, ovde više ne postoje. U prijemnom odeljenju građanin može da završi kompletan odnos sa državom, da na primer dobije izvod iz matične knjige rođenih za ne više od 20 sekundi.

Otvoreno je prijemno odeljenje koje danas kopiraju i Amerikanci, nema zatvorenih vrata, nema kancelarija, neljubaznih službenica. Na pitanje šta ga građani najčešće pitaju i šta od njega najviše traže, uz osmeh odgovara pitanjem: `Muškarci ili žene?`

U protekle tri godine Goran Ješić uspeo je da u Inđiju `dovuče` 300 miliona evra direktnih investicija ili više od hiljadu evra godišnje po glavi stanovnika. Četrdeset inostranih i još toliko domaćih firmi su Inđiju izabrale za sedište. Među njima su `Majkrosoft`, `Verner-Veber`, `Eska`, `Merkator`, `Henkel`, `Svislion-Takovo`, `Monbat`, OMV, `Alpina`, `Kern`, `MK grup`, `Gasteh`. Posebno je ambiciozan projekat izgradnje banje na jednom od termalnih izvora. U investiciji vrednoj oko 30 miliona evra opština će učestvovati sa 15 odsto, dok će slovenačka `Terma Olimija` uložiti sredstva u hotel i prateće sadržaje.

Problem Inđije kao kuće `na pola puta` je i odlazak kvalitetnih ljudi u republičku ili pokrajinsku prestonicu. Goran Ješić, kako kaže, pokušava to da reši tako što sa svojom ekipom nastoji da od Inđije napravi ono što je `Kvins za Njujork - fensi mesto za stanovanje, a ne nečije katastrofalno predgrađe`.

Najboljima umjesto knjiga računari

Na putu od Srema do Kvinsa u Ješićevom mandatu napravljeno je i pozorište u koje je uloženo 45 miliona dinara i koje je samo za prvih godinu i po imalo 80.000 posetilaca sa plaćenim ulaznicama. Zvezdara teatar i Beogradsko dramsko pozorište ovde su kao kod kuće, a režiser Nikita Milivojević rođeni je Inđijac.

`Pozorište je potrebno zbog identiteta grada jer ukoliko želite da privučete investitore, da navedete ljude da upravo ovde provedu izvesno vreme, da žive, oni moraju imati i pozorište i bazen, i pešačke staze, rekreativne hale i dobre škole`, obrazlaže Ješić.

Kad smo kod dobrih škola, one neminovno stvaraju dobre đake. Najbolji maturanti osnovne i srednje škole dobijaju na poklon od opštine računare, jer je Ješić odlučio da umesto dotadašnje prakse dodele knjiga računarima nagradi sve dobitnike `Vukove diplome`.

Kaže da se njegov tim trudi da rešava probleme ljudi koji su ih izabrali na ta mesta. Ti problemi koji u najvećoj meri tište Inđijce, kao i većinu građana čitavog regiona, je problem nezaposlenosti, sistem obrazovanja, kvalitetnijeg života.

`To je ono što građani u Srbiji očekuju od svih političara koje biraju na svim nivoima - da probaju da reše te probleme. Jedini način da to uradite jeste privlačenje stranih i svih drugih direktnih investicija iz zemlje i inostranstva`, navodi Ješić.

U žiži medija

Najmlađi gradonačelnik Srbije nije zaboravio ni svoju generaciju. Tako je ponovo dospeo u žižu javnosti medija. Organizovao je `Green Fest`, jednodnevni muzički festival koji će biti održan 26. juna i na njega doveo ni manje-ni više nego najveći svetski rok bend današnjice `Red Hot Chili Peppers`.

`Ne pokušavamo da organizacijom ovog koncerta pariramo Novom Sadu ili da konkurišemo EXIT-u. Pokušavamo da nađemo mesto pod suncem. Beograd, a Novi Sad naročito, nemaju uslove za organizaciju većinu stvari koje su normalne na zemaljskoj kugli, onda je potpuno prirodno da se organizuje gde je to moguće - u Inđiji`, kaže Ješić.

Veli da će dolazak `Peppersa` Inđiji doneti dvostruku korist.

`Prvo zbog samog imidža jer je to najveći bend u svetu i jer u ovom delu Evrope sviraju samo u Inđiji. To je dobro za imidž grada, a druga stvar je očekivana značajna ekonomska dobit jer se očekuje dolazak oko hiljadu stranih turista i nekoliko desetina hiljada domaćih`, dodaje Ješić.

Odluku `Peppersa` da sviraju baš u Inđiji shvata kao najbolji dokaz da je sve što je do sada urađeno, rađeno sa jasnom vizijom i pogledom u evropsku budućnost Srbije.

Amerika u Sremu

Opština Inđija ima 53.000 stanovnika. Njen gradonačelnik je imao stipendiju Stejt departmenta i često je putovao u Ameriku. Gledao je, učio i onda Ameriku doveo u kićeni Srem. Sistem je bio jednostavan.

`Bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf č

Najčitanije