Tržište BiH već dugo godina prepuno je raznih proizvoda koji nose oznake poznatih marki, a u stvari su plagijati lošeg kvaliteta. Falsifikovana roba svih vrsta, uvezena mahom sa Istoka, preplavila je trgovačke objekte i ulične štandove. Za razne odjevne predmete na kojima samo stoje etikete poznatih svjetskih kuća, odavno znamo da nisu originali, već plagijati i da su, kako se to u žargonu kaže, "bofl" roba.
Na pijacama i u buticima se nude lažni `Versaćijevi` odjevni komadi, `Pradine` cipele, adidas patike, la kosta majice... Takođe, počinjemo da mirišemo na parfeme iz lažnih dior bočica, mažemo se sumnjivim loreal kremama koje su osvanule u kineskim radnjama, a sa muzičkoih uređaja se čuje zvuk piratskog CD-a. I filmove skoro da više ne gledamo sa originalnog DVD-a jer su oni lažni mnogo više dostupniji.
Sa problemima kopija robnih marki se obračunava carina, koja ima pune ruke posla. U nekoliko proteklih godina uvoz razne falsifikovane robe u BiH je veoma povećan, a Uprava za indirektno operezivanje (UIO) BiH je u akcijama zaplijenila veliki broj raznih proizvoda koji su u našu zemlju pokušani uvesti sa lažnim etiketama.
SUZBIJANJE KRIJUMČARENJA
U toku prošle godine Sektor za provođenje i poštivanje poreskih i carinskih zakonskih propisa pri UIO BiH uspio je suzbiti veliki broj pokušaja krijumčarenja falsifikovane robe.
`Kad je u pitanju sportska oprema u 2006. godini spriječen je pokušaj nelegalnog uvoza 88.896 pari falsifikovanih patika čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 1.736.924,63 KM. Radilo se o falsifikatima svjetski poznatih robnih marki kao što su puma, adidas, nike. U toku prošle godine službenici UIO su zaplijenili i veliki broj ostalih odjevnih predmeta, falsifikata marki esprit, dolče&gabana, tomi hilfinger, diezel... Vrijednost ove oduzete robe kreće se oko 700.000 KM`, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
Za nekoliko mjeseci u 2007. godini službenici UIO BiH privremeno su oduzeli razne vrste falsifikovane robe u vrijednosti od 2,3 miliona KM. Radi se o kozmetici, garderobi, patikama, tabletama viagre, mobilnim telefonima, auto-dijelovima, raznoj tehničkoj robi, nakitu... Iz UIO BiH navode da je veliki dio ove privremeno oduzete robe predstavlja falsifikat određenih poznatih robnih marki.
Posljednja akcija privremenog oduzimanja falsifikovane robe bila je u ponedjeljak kada su službenici Tima za sprečavanje krijumčarenja UIO pri Regionalnom centru Banjaluka u carinskoj ispostavi Bihać pri pokušaju uvoza u BiH privremeno oduzeli veliku količinu falsifikovanih kozmetičkih proizvoda ukupne tržišne vrijednosti od 600.000 KM.
Prema Kovačevićevim riječima, roba je porijeklom iz Kine, a uvoznik je preduzeće u vlasništvu kineskog državljanina čije ime nije saopšteno.
`Među oduzetom robom nalazi se 7.700 parfema i 1.000 različitih krema zaštićenih robnih marki loreal, kevin klajn, dior, bulgari, barberi, lankom i drugih`, dodaje Kovačević.
O ODUZETOJ ROBI ODLUČUJU SUDOVI
Pokušajem uvoza ove falsifikovane robe, navodi on, povrijeđeno je pravo industrijskog vlasništva i počinjeno krivično djelo iz navedene oblasti.
Jedna od većih akcija UIO bila je i krajem prošle godine, kada je na Carinskom terminalu u Sarajevu spriječen pokušaj ilegalnog uvoza 7.500 pari falsifikovanih patika marke najk čija se tržišna vrijednost procjenjuje na oko 300.000 KM.
`Uprava za indirektno oporezivanje je učestalim akcijama pokrenula odlučnu borbu za zaštitu građana BiH kojima se falsifikovana roba pokušava prodati kao original svjetski poznatih robnih marki. S druge strane, ove intenzivne akcije predstavljaju i borbu za zaštitu prava industrijskog vlasništva u našoj zemlji`, ističe Kovačević.
Prema njegovim riječima o konačnoj sudbini privremeno oduzete robe odlučuju nadležni sudovi po osnovu podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a odluka suda je u tom pogledu konačna i obvezujuća za UIO BiH.
`UIO mora postupiti s privremno oduzetom robom u skladu s odlukom suda. Budući da među privremeno oduzetom robom ima stvari koje bi mogle biti korisne mnogim humanitarnim i drugim organizacijama u Bosni i Hercegovini, UIO je proslijedila prema Savjetu ministara BiH prijedlog o doniranju određene robe, naravno u slučajevima gdje je to moguće uraditi u skladu s odlukama nadležnih sudova`, kaže Kovačević.
BORBA OVLAŠTENIH DISTRIBUTERA
Iz `Delta sporta`, ekskluzivnog distributera najka za BiH, ističu da su mnogo učinili na zaštiti najk proizvoda.
`Plagijata 'Najk' proizvoda ima veoma puno, ali mi smo obučeni da prepoznamo original. Osim toga ostvarili smo dobru saradnju sa carinom i vlastima, tako da je naša roba zaštićena od plagijata`, rekli su u `Delta sportu`, dodajući da je prvi znak da je roba piratska nerealno niska cijena pri kupovini.
Međutim, kako bi zaštitili svoje proizvode od jeftinih plagijata, neki su morali i pojeftiniti svoje proizvode.
Emir Omić, generalni zastupnik kozmetike adidas za BiH, kaže da za sada nije saznao da na području BiH postoje plagijati kozmetičkih proizvoda te marke.
`Zbog prijašnjih pokušaja plagijata 'Adidas' je dosta pojeftinio svoje proizvode, tj . pojeftinio je ambalažu, a kvalitet proizvoda je ostao isti. Ako bi neko pravio plagijat adidas kozmetke ne bi mu se isplatilo praviti manje količine, jer se adidas kozmetika proizvodi na jednom mjestu i distribuiše se po cijelom svijetu`, navodi Omić.
Ono što se smatra plagijatom nekog proizvoda, prema Omićevim riječima, mora imati isto ime i isti logo. Mirisna nota im je slična, ali kvalitet je ravan nuli, jer im miris traje jedan sat, a pravim parfemima i po 12 časova.
`Mi imamo jako dobru komunikaciju sa izvršnim vlastima, pa ako se desi neki pokušaj ilegalnog uvoza robe, oni nas kontaktiraju i taj pokušaj se spriječi`, kaže Omić.
Iz Udruženja potrošača `Plava sfera` preporučjuju distributerima pojedinih marki da naprave kampanju i kupce upoznaju sa logom njihovih proizvoda, da bi znali šta je original, a šta ne.
`U skorije vrijeme niko od građana se nije žalio na plagijate proizvoda. Ranije su se žalili na plagijate kozmetičkih proizvoda sa pijačne prodaje i mi smo ih upućivali na Tržišnu inspekciju`, kaže Ljubo Janjić, izvršni direktor Udruženja potrošača `Plava sfera`.
TRŽIŠNA INSPEKCIJA
Prema riječima Borke Surtov, glavnog republičkog tržišnog inspektora, Zakonom o autorskim pravima, određeno je da svaki zastupnik određene robe, može da prijavi slučaj plagijata njegove robe i da ekipe tržišne inspekcije izađu na teren i provjere koliko ta dojava ima osnova.
`Tržišna inspekcija vrši nadzor nad primjenom propisa koji se odnose i na promet umnožavanja, i reprodukciju muzičkih i kinematografskih dijela snimljenih na nosačima zvuka i video-kasetama, te računarskim programamima. Zatim zaštitu industrijskog oblika robnih i uslužnih žigova i korišćenje oznake geografskog porijekla proizvoda. Tržišna inspekcija vrši i nadzor nad izradom i prodajom, upotrebom, uvozom i skladištenjem proizvoda koji je izrađen prema izumu, odnosno koji je dobijen direktno postupkom koji je predmet izuma, bez odobrenja nosioca prava na patent`, navodi Surtova.
Vlasnik autorskog djela koji smatra da su zloupotrijebljena njegova autorska prava može da traži zaštitu istih kod tržišne inspekcije, sudova, carinskih službi i slično.
`Na nivou BiH postoji Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, te Zakon o industrijskom vlasništvu gdje je postupak dokazivanja sud, osim ako neki proizvod nije očigledno plagijat. Ako je proizvod takav postupak izvrši tržišna inspekcija, a ako nije očigledna pojava plagijata provjeru vrše sudski vještaci, jer se zna desiti da su falsifikati dobro urađeni`, kaže Surtova.
Kada se tako nešto desi, dodaje ona, tržišna inspekcija robu stavi van prometa do odluke sudskog vještaka da li je roba plagijat ili ne.
Falsifikovanje proizvoda i robnih marki postalo je unosan posao i veoma je teško stati mu na put. Proizvođači kopija svakodnevno šire svoj biznis jer se građani, i pored sumnje u kvalitet, često odlučuju za kupovinu takve robe zato što nemaju novac za originale. Falsifikuje se sve od alkoholnih pića, sokova, deterdženta, CD-ova i kaseta, preko prehrambenih proizvoda do maski za mobilne telefone.
Bh. gradovi su prepuni štandova i radnji sa piratskim CD-ovima i DVD-ovima, koje je moguće kupiti za pet KM, dok originali koštaju i po nekoliko puta više.
Jedna od posljednjih akcija Tržišne inspekcije u RS je upravo kontrola onih koji vrše promet ili usluge iznajmljivanja nosača zvuka i slike. U okviru te akcije oduzeto je oko 19.000 komada CD-ova i kaseta, a oduzeta roba predata je Direkciji za robne rezerve RS.
NELEGALNE PUNIONICE ALKOHOLA
Ni alkoholna pića nisu zaštićena od kopiranja, pa često ne znamo kakav štok, votku ili viski pijemo.
Primjer za to je i nedavna akcija radnika UIO, koji su prilikom jedne od kontrola obavljene u prodajnom i privatnom objektu u vlasništvu lica sa prebivalištem u Banjaluci, pronašli više od 6.000 litara alkohola punjene u nelagalnoj punionici. Tom prilikom pronađene su i falsifikovane etikete proizvođača alkoholnog pića štok, čepovi za boce, etil-alkohol za proizvodnju alkoholnog pića i falsifikovane kontrolne markice za obilježavanje alkoholnih pića.
U ovoj je akciji pronađena i veća količina plastičnih kesa poznatog proizvođača deterdženta ariel.
Iz UIO BiH ističu važnost akcije u kojoj je Tim za suzbijanje krijumčarenja u toku prošle godine otkrio na tri različite adrese na teritoriji opštine Zenica potpuno opremljene ilegalne punionice alkoholnog pića. Tom je prilikom pronađena je veća količina etil-alkohola koji je služio za proizvodnju raznih alkoholnih pića, falsifikovane nadzorne markice, etikete različitih poznatih proizvođaća alkoholnih pića kao što su štok, konjak zvečevo, loza hepok, loza dalmatinka, votka i drugih proizvođača kako iz BiH, tako i iz zemalja okruženja.
U ilegalnim punionicama pronađen je i kompletan materijal za punjenje i pakovanje alkoholnih proizvoda, kao i veća količina već ilegalno proizvedenog i falsifikovano obilježenog alkoholnog pića.
`Ovim akcijama presječen je lanac šverca, utaje dažbina i plasman na crno tržište alkoholnih pića koja su štetna po zdravlje ljudi, jer smo otkrili da su za postizanje boje određenog alkoholnog pića koristili i lakove koji se inače koriste u auto-industriji`, navodi Kovačević.
Prema njegovim riječima, UIO samo u toku prošlog mjeseca uništila je više od 65.000 litara različitog alkoholnog pića koje je u proteklom periodu oduzeto jer nije bilo obilježeno zakonom peredviđenim kontrolnim markicama, ilegalno je uvezeno, ili je bilo proizvedeno u ilegalnim punionicama. Tržišna vrijednost ove akcizne robe koja je bila namijenjena crnom tržištu u BiH procjenjuje se na više od 600.000 KM.
Falsifikati su zabilježeni i u proizvodnji sokova, tako da širom naše zemlje postoje male privatne `sokare`, koje proizvode jeftinije ova pića od poznatih proizvođača i imena kao što su next, fanta...
Plagijati po cijeni više odgovaraju domaćem potrošaču i standardu koji imamo, jer je to vrlo često mnogo jeftiniji proizvod od originala. Pitanje je, međutim, koliko odgovaraju zdravlju kupca.
Osim toga stvara se nelojalna konkurencija pravim proizvođačima, odnosno proizvođačima originalnih proizvoda.
Kopije teško prepoznati
U posljednje vrijeme kaže Ratko Kovačević kopije sve više izgledaju kao originali, pa je zaista teško prepoznati da li je riječ o originalnoj robi ili ne.
Upravo zbog toga unutar UIO postoje obuke za službenike koji rade na carinjenju robe koja se uvozi u našu zemlju.
`Na tim obukama naši službenici se upoznaju s mogućim načinima prevara pri pokušaju uvoza određene robe u BiH. Kad se otkrije roba koja se uvozi u našu zemlju, a ukoliko posumnjaju da se radi o falsifikatu neke poznate marke, službenici UIO u skladu s članom 147 Zakona o industrijskom vlasništvu pozivaju ovlaštenog zastupnika za uvoz te robne marke u BiH, koji potvrđuje da li se radi o originalu ili kopiji`, objašnjava Kovačević.
Da se falsifikovana roba često teško može prepoznati potvrđuju i iz zastupništva nivea kreme.
`Povremeno se kopija nivea kreme pojavljivala na tržištu. Falsifikovane kreme su tako dobro napravljene da samo stručnjak može prepoznati kopiju`, navode iz ovlaštenog zastupništva firme `Nivea`.