Problem velike nezaposlenosti, sa kojim su suočeni građani BiH, uzrokovan je brojnim faktorima. U nadležnim institucijama ističu da su među uzrocima neprilagođenost obrazovnog sistema tržištu rada, ali i slaba pokretljivost radne snage. Ništa ne rješava, kažu, ni pokušaj mladih ljudi da završe fakultete i postdiplomske studije. Naprotiv, praksa je pokazala da do posla lakše dolaze ljudi s manje škole, a s više praktičnog znanja, nego oni koji su godinama bdjeli nad knjigom.
Mersiha Mehić, voditeljica projektnog odjela portala Posao.ba kaže da u našoj zemlji do posla lakše dolaze ljudi sa srednjom stručnom spremom, nego oni s fakultetskim diplomama.
Teorija:
"U posljednje vrijeme primijetno je da ljudi nakon završenog fakulteta nastavljaju školovanje, a ne traže posao niti imaju radno iskustvo, tako da se kasnije jednako teško zapošljavaju. Oni imaju dosta teoretskog znanja koje se razlikuje od prakse, što poslodavcima ne odgovara", navodi Mehićeva.
Prema njenim riječima, deficitarna zanimanja u BiH su većinom zanati, poput ugostitelja, kuvara, frizera i pekara.
"Evo, konkretno, u Maglaju postoji frizerska škola i možda tamo nema posla za sve frizere, ali u većim gradovima su frizeri deficitarni kadar. Pored toga, deficitarna zanimanja su i ona iz kategorije prodaje, kao i iz oblasti informatike", navodi Mehićeva.
Da je u današnje vrijeme do posla u struci lakše doći onima koji imaju samo srednju stručnu spremu potvrđuju i građani.
Dvadesetšestogodišnja Dejana D, koja je prije dvije godine na Filozofskom fakultetu u Banjaluci završila pedagogiju, kaže da nema ni dana radnog staža. Nigdje, kaže, nije primljena ni da odradi pripravnički, iako je već odslušala i predavanja na postdiplomskom studiju.
"Dok smo studirali, starije kolege su nam govorile kako nema posla, ali smo svi mislili da ćemo s diplomom proći bolje nego bez nje. Sada moje prijateljice, koje su završile samo srednju školu, imaju 5-6 godina radnog iskustva, a ja sam već izgubila nadu da ću se uskoro zaposliti u struci", navodi ona.
Loše iskustvo, prilikom konkurisanja za posao, doživjela je i Banjalučanka Gordana Bašić, čiji su zahtjev za rad u banci odbili, jer je prekvalifikovana za radno mjesto za koje je konkurisala.
Radna snaga slabo pokretljiva: U zavodima za zapošljavanje ističu da je teško reći koja su to zanimanja deficitarna, a koja suficitarna, s obzirom na to da je jedna od karakteristika domaćeg tržišta rada slaba pokretljivost radne snage.
"Određenih kadrova koji su evidentirani kao nezaposlena lica u pojedinim opštinama, u drugim opština nema na evidenciji. Zato želim da naglasim da buduće tržište rada traži pokretljivu radnu snagu i fleksibilnost u izboru posla", navodi Boško Tomić, direktor Zavoda za zapošljavanje RS.
Tomić navodi da postoji i potreba da se određena lica dokvalifikuju i prekvalifikuju kako bi lakše došla do zaposlenja.
"Svaka aktivna mjera je u funkciji smanjenja nezaposlenosti, pa tako i različiti oblici doobuke i pripreme u procesu zapošljavanja u koje spada i dokvalifikacija i prekvalifikacija. Sticanje novih znanja i vještina u postojećem zanimanju koje zahtijeva tržište, sigurno će doprinijeti bržem zapošljavanju, kao i promjena zanimanja (prekvalifikacija) radi zapošljavanja, što se posebno odnosi na osobe koje posjeduju manje tražena zanimanja", govori Tomić.
Dodaje da ove aktivnosti treba provoditi u konkretnoj saradnji s poslodavcima, zavisno od njihovih potreba, kako bi se omogućilo sigurno zapošljavanje prekvalifikovanog radnika.
I u Federalnom zavodu za zapošljavanje navode da je i dalje izražena slaba pokretljivost radne snage u BiH.
Evidentna je, navode, potražnja za diplomiranim inženjerima informatike i elektronike, kao i diplomiranim inženjerima telekomunikacija, saobraćaja, geodezije, geologije i građevine.
Dokvalifikacija i prekvalifikacija: S obzirom na to da i u ovom zavodu smatraju da određeni broj radnika treba doškolovati kako bi lakše došao do posla, u 2010. godini, u skladu sa Akcionim planom zapošljavanja, u Federaciji BiH za period od 2010. do 2069. godine osigurali su sredstava za realizaciju programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije.
"Cilj ove mjere je osposobiti nezaposlene osobe za potrebe tržišta rada, te usavršiti znanja i vještine nezaposlenih. Kroz specifične projekte, u saradnji s ovlaštenim obrazovnim i stručnim institucijama ili kod poslodavaca, realizuju se programi dokvalifikacije, prekvalifikacije i obuke za sticanje novih znanja, vještina, zanimanja i sposobnosti nezaposlenih lica. Pod ovim podrazumijevamo opću obuku u dodatnim znanjima i vještinama", dodaju u federalnom Zavodu za zapošljavanje.
Imajući u vidu da obrazovanje i obučavanje predstavljaju najbolju investiciju za maksimalno korištenje ljudskih potencijala, što bitno utiče na razvoj konkurentnosti, stvaranje novih radnih mjesta, poslova i socijalnu stabilnost, sufinansiraju obuku, dokvalifikacije ili prekvalifikacije nezaposlenih lica.
Mira Bera, v.d. direktora Zavoda za obrazovanje odraslih RS, navodi da se problem deficitarnih i suficitarnih zanimanja ne može posmatrati na globalnom nivou već je potrebno, kao što Zakon o obrazovanju odraslih i predviđa, aktivno uključivanje lokalnih zajednica i privrednika s njihovih područja, kako bi se tačno znalo za koja zanimanja postoji interes na kojem području.
Na taj način, govori ona, obrazovanje odraslih je moguće prilagoditi tržištu rada i smanjiti nazaposlenost, koja je kod nas na nezavidnom nivou.
"Ove godine je počeo s radom Zavod za obrazovanje odraslih RS. Škole i druge ustanove, odnosno organizatori obrazovanja, koji dobiju odobrenje za rad od ovog zavoda pristupiće raspisivanju konkursa, odnosno javnih poziva za upis na određene programe za čije izvođenje budu imale odobrenje i zainteresovani građani će tad imati mogućnost da se prijave i uključe u ovaj vid obrazovanja", govori Bera.
Cijene: Što se tiče prekvalifikacije u bh. centrima, navodi da ona košta i nekoliko hiljada maraka, što nezaposleni ljudi kod nas sebi ne mogu priuštiti.
Prema njenim riječima, obrazovanje odraslih, gdje spadaju i programi prekvalifikacije, partnerska djelatnost je i zajednička odgovornost RS, jedinica lokalne samouprave, poslodavaca, zaposlenih, privrednih i stručnih asocijacija, udruženja, naučno-istraživačkih i obrazovnih institucija i pojedinaca.
"Sredstva za finansiranje obrazovanja odraslih obezbjeđuju se u budžetu RS, budžetima jedinica lokalne samouprave, neposredno od polaznika i poslodavaca, te iz drugih izvora u skladu s mogućnostima. Međutim, ukoliko pojedinac samoinicijativno i bez iskazane stvarne potrebe za određenim zanimanjem na tržištu rada ili u privredi, želi da stekne određena znanja i kvalifikacije, to će mu biti omogućeno, ali, naravno, uz plaćanje adekvatne nadoknade organizatoru obrazovanja, kao što je škola", dodaje Bera.
Da cijena stručnog usavršavanja košta nekoliko hiljada, potvrđuju u Sarajevskoj regionalnoj razvojnoj agenciji (SERDA), u okviru koje je otvoren Centar za prekvalifikaciju i zapošljavanje nezaposlenih.
"Nakon perioda od 2-3 godine različitih vrsta edukacije, odlučili smo da uspostavimo Centar za prekvalifikaciju i zapošljavanje, koji upravo ima tu svrhu da prekvalifikuje osobe shodno potrebama tržišta rada. Zavisno od vrste prekvalifikacije, usavršavanje u njihovom centru košta od 1.000 do 4.000 KM po osobi, što nije mali iznos", kaže Slaviša Ćeranić, menadžer SERDA.
Zastarjeli programi:
Ipak, kaže, ovakva edukacija je potrebna našim ljudima, jer su naši školski programi zastarjeli i ne prate tržište rada.
"U zemljama zapadne Evrope ima oko 20 odsto novih zanimanja koja nisu 'proizvođena' prije 15-ak godina. To mi ne možemo primijeniti kod nas. U BiH ima preko 500.000 nezaposlenih. Da otvorimo sada konkurs za sva ta radna mjesta, jedna trećina ljudi bi ostala bez posla jer je su njihova zanimanja izumrla. Možda ću nekoga povrijediti ovom izjavom, ali daktilografi su danas rijetki i mislim da je to izumrlo zanimanje", navodi Ćeranić.
Dodaje da su u njihovom centru ljudi do sada prekvalifikovani, između ostalih, u marketing menadžere, menadžere ključnih kupaca, veb dizajnere, dakle, zanimanja koja idu u korak s vremenom i potrebama tržišta.
U Udruženju poslodavaca FBiH kažu da strategija obrazovanja u BiH treba pratiti potrebe poslodavaca i biti fleksibilna, što sada nije slučaj.
"Mi kao poslodavci nastojimo napraviti strategiju i postići dogovor s nadležnima da obrazovni sistem bude u skladu s tržištem rada, kao što je slučaj u drugim zemljama", navodi Mladen Pandurević, direktor udruženja.
Top pet najtraženijih zanimanja u 2009. godini
(Prema istraživanju portala Posao.ba)
- 1. Komercijalisti, prodavači, trgovci
- 2. Administrativni radnici, asistenti, sekretarice
- 3. Direktori, voditelji, menadžeri, poslovođe
- 4. Knjigovođe, računovođe, ekonomisti
- 5. Radnici u ugostiteljstvu
Najbrojnija zanimanja na evidencijama nezaposlenih
Federacija BiH
|
III stepen (KV) |
prodavac, automehaničar, bravar, kuvar |
|
IV stepen (SSS) |
ekonomski tehničar, maturant gimnazije, mašinski tehničar, medicinska sestra |
|
VI stepen (VŠS) |
ekonomista, pravnik, nastavnik (raznih smjerova) |
|
VII stepen (VSS) |
diplomirani pravnik, diplomirani ekonomista, diplomirani socijalni radnik i diplomirani kriminalista |
Republika Srpska
|
III stepen (KV) |
trgovci i srodni, metalci, mehaničari i mašinisti |
|
IV stepen (SSS) |
finansijski radnici i ekonomski tehničari, mehaničari i mašinisti, maturanti gimnazije |
|
VI stepen (VŠS) |
finansijski radnici i ekonomisti, inženjeri organizacije rada i srodni, pedagozi i andragozi |
|
VII stepen (VSS) |
finansijski radnici i diplomirani ekonomisti, pedagozi i andragozi, diplomirani pravnici i inženjeri poljoprivrede |
Nezaposlenost u padu
Prema podacima od 31. avgusta ove godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS nalazi se ukupno 142.856 nezaposlenih lica.
Posljednjih mjeseci, navode u Zavodu, osjetan je pad broja evidentiranih nezaposlenih lica, počev od marta ove godine.
"Za osam mjeseci 2010. godine ukupno je zaposleno 15.889 lica sa evidencije Zavoda, što je za 2,7 odsto više u odnosu na broj zaposlenih u istom periodu prošle godine.
U Federaciji BiH, krajem jula 2010. godine, na evidencijama službi za zapošljavanje registrovane su 361.654 osobe.
S obzirom na to da je u julu 2010. godine sa evidencija kantonalnih službi za zapošljavanje, zbog zaposlenja, brisano 3.998 osoba i u ovom entitetu evidentan je pad nezaposlenosti.
Izjave
Boško Tomić
Buduće tržište rada traži pokretljivu radnu snagu i fleksibilnost u izboru posla.
Mersiha Mehić
Deficitarna zanimanja u BiH su većinom zanati poput pekara, frizera, kuvara.
Poslovi budućnosti
Matematičari - Priroda, ekonomija, tehnologija, pa čak i ljudsko društvo, ne mogu funkcionisati bez matematičkih zakona.
Frizeri - Kreativnost i vještinu kakvu imaju frizeri mašine nikada neće imati.
Sveštenici - Otkad postoji, čovjek treba duhovni savjet ili razgovor koje mašina ne može niti će ikada moći pružiti.
Medicinske sestre - Neposredni kontakt, neophodan za oporavak, medicinske sestre čini nezamjenjivim.
Onkolozi - Onkolozi se već sada u Americi specijalizuju za liječenje naprednim aparatima za zračenje, što govori da će posla biti i kasnije.
Analitičari gena - Poput današnjeg testa na droge, ispitivanje gena biće sastavni dio svakog intervjua za posao.
Svemirski turistički vodiči - S obzirom na to da će uskoro svi moći putovati u svemir, posao svemirskog turističkog vodiča sigurno će biti na cijeni.
Programeri robota - Oni koji se bave ovim poslom uglavnom rade na projektovanju i programiranju industrijskih robota kojih će biti sve više.
Advokat u "Second Lifeu" - "Second Life" je virtuelna zajednica koja simulira stvarni život. Analitičari procjenjuju da je ovo dobar izbor karijere za budućnost.
Informacijski inženjer - Osoba koja organizuje baze podataka i upravlja njima biće potrebna gotovo svim kompanijama u budućnosti.