BIHAĆ - Pandemija virusa korona u znatnoj mjeri je usporila aktivnosti deminiranja na području Unsko-sanskog kantona, a prema procjenama nadležnih institucija, pod minskim poljima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima zaostalim iz proteklog rata u ovome kantonu još se nalazi oko 95 miliona kvadratnih metara zemljišta.
Prema riječima Aladina Bajraktarevića, šefa Regionalnog ureda BH MAC-a za područje USK, u prošloj godini je realizirano ili započeto tek nekoliko manjih projekata.
"U ovoj godini planiramo nastavak deminiranja na području Bužima i ukoliko taj projekat okončamo, to bi bila treća općina bez mina u Unsko-sanskom kantonu, uz Bosanski Petrovac i Cazin" istakao je Bajraktarević za "Nezavisne".
Dodao je kako se planira i nastavak uklanjanja minsko-eksplozivnih sredstava s područja Nacionalnog parka "Una", a ukoliko finansijske prilike dozvole, određene aktivnosti biće provedene i na području Velike Kladuše, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta.
"Nažalost, sve ove aktivnosti zavise od finansijskih sredstava koja su u protekloj godini preusmjerena u borbu protiv virusa korona, a međunarodnim organizacijama je u ovome trenutku prioritet migrantska kriza. Ipak nadamo se kako će državne vlasti pomoći deminiranje jer je ranijim strategijama planirano da se u cijeloj zemlji ovaj problem riješi do 2027. godine", istakao je Bajraktarević.
O tome koliki problem zaostala minsko-eksplozivna sredstva iz proteklog rata još predstavljaju u Unsko-sanskom kantonu, govori i to da su dežurni deminerski timovi u prošloj godini, po dojavama građana, imali 125 intervencija, prilikom kojih je uklonjeno 214 takvih sredstava.
Iako je od završetka rata proteklo više od 25 godina, brojna minska polja na području Unsko-sanskog kantona i dalje ugrožavaju ljudske živote i blokiraju brojne resurse koji se zbog toga ne mogu koristiti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.