BANJALUKA - Cijela ova situacija izazvana pandemijom virusa korona uticala je dobro jedino na to da članovi većine porodica provode više vremena zajedno i da se porodice zbliže, rekao je Jovan Radovanović, predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više djece "4+" iz Banjaluke.
"U posljednje vrijeme, kada nemamo dovoljno vremena da se posvetimo djeci, svojima najbližima, ovakav vid karantina mogao je samo pozitivno uticati na većinu porodica", kazao je Radovanović povodom Međunarodnog dana porodice, koji se obilježava danas, 15. maja.
Prema njegovim riječima, roditelji i djeca su, ostajući kod kuće kako bi zaštitili sebe i druge od virusa, imali vremena da se poigraju, a da ne moraju nigdje da žure, da se više zbliže, da popričaju....
Saša Risojević, psiholog, ističe da bi u svim situacijama koje na neki način ugrožavaju našu sigurnost porodica trebalo da bude osnovno utočište čovjeku.
"Nažalost, usljed različitih dešavanja unutar same porodice, to ponekad nije tako. Iako imamo porodice koje su vrijeme pandemije iskoristile za kvalitetno zajedničko vrijeme, zbližavanje i podršku, kod nekih to ipak nije slučaj", ističe Risojević za "Nezavisne".
Prema njegovim riječima, hroničan stres, napetost i strah zbog egzistencijalnih pitanja kod nekih porodica bio je okidač za nastanak konflikata, nerazumijevanje i generalno manjak međusobne podrške.
"Međunarodni dan porodice treba da bude trenutak kada ćemo se podsjetiti svih vrijednosti porodice, da ljubav, razumijevanje, empatija i međusobna podrška vode ka rastu i razvijanju porodice, ali i društva u cjelini", zaključio je Risojević.
Prema njegovim riječima, na Međunarodni dan porodice veoma je bitno da se skrene pažnja na značaj porodice i stvaranja zdravog ambijenta za rast i razvoj djece, koja će samo u zdravom odrastanju postati zdravi ljudi, sposobni za dalji razvoj zajednice i obaveze u njoj.
Zorana V. iz Banjaluke, majka dvoje djece, kaže da su mjesec i po, koliko su muž i ona radili od kuće, imali ipak više vremena da se poigraju sa djecom, da im pomognu u nastavi na daljinu, da zajedno opet doručkuju, ručaju...
"Iako su tu svakako i brige za zdravlje i egzistenciju, ipak je porodica pravo utočište, trudili smo se da kvalitetno provedemo vrijeme, ubacili smo i igre kao što su 'čovječe, ne ljuti se', zajedno smo pravili mafine, čitali i radili sve ono što ranije nismo stizali jer smo trčali na sve strane", rekla je ona.
Sociolog Ivan Šijaković ističe da je u ovo vrijeme pandemije porodica ono što bi inače trebalo da bude, sigurna baza u kojoj možemo da se zaštitimo te vratimo sebi i najbližima sigurnost.
"Inače, koliko god da se traže alternative, čini mi se da je porodica jedna od društvenih grupa koje trajno ostaju i ponovo bi mogle da dobiju na svom značaju", ističe Šijaković.
On dodaje da su se prethodnih godina promijenile mnoge funkcije porodice, počevši od ekonomske, gde je većina članova porodice nezavisnija.
"Ako poredimo današnju porodicu s onom od prije 20 ili 30 godina, vidimo da je došlo do velikih promjena, sociološki gledano, a promijenila se i socijalna dimenzija porodice, jer se ona sada doživljava kao slobodna grupa, sa ne tako tradicionalnim pravilima kao ranije", pojasnio je Šijaković.
Danas je riječ, naglašava on, o transformisanoj porodici, koja više liči na drugu društvenu grupu ili individualnu zajednicu, a ne, kao što je to prije bilo, na osnov izgradnje društva i oslonac za socijalizaciju i vaspitanje.