Nepostojanje navike da se odlazi na redovni pregled stomatologu, nedovoljna informisanost, ali i siromaštvo razlozi su zbog kojih BiH spada u red zemalja sa izrazito lošim oralnim zdravljem stanovništva.
Kod mlađeg stanovništva najveći problem su bolesti zuba, najčešće karijes. Usljed neliječenja stariji, naročito u ruralnim krajevima, dosta rano gube zube i nastavljaju do kraja života bez njih.
Nije stoga ni čudo što je jedan banjalučki zubar bh. narod nazvao krezubom nacijom.
Kod zubara samo kada boli
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH zubni karijes (kvar zuba uzrokovan bakterijama) već godinama je na vodećem mjestu oboljenja u stomatološkoj zaštiti kod svih dobnih skupina.
Tako je u 2005. godini kod stanovništva u FBiH zubni karijes činio 39,7 odsto svih oboljenja u stomatološkoj zaštiti, a u 2006. godini je ovaj procenat povećan za 3,2 odsto.
Karijes je najzastupljeniji kod predškolske djece, a slijede ga oboljenja zubne pulpe (oboljenje zuba u području nerva i krvnih sudova) i periapikalnog tkiva (oboljenja tkiva iznad korijena zuba).
Broj karioznih, izvađenih i plombiranih zuba (KEP indeks) kod dvanaestogodišnje djece u FBiH 2001. godine bio je visokih 5,36 odsto, pokazalo je istraživanje Stomatološkog fakulteta u Sarajevu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji KEP indeks kod dvanaestogodišnjaka ne bi trebao biti viši od 1,5 odsto.
Po istraživanju Federalnog javnog zavoda za zdravstvo, 52 odsto stanovništva odlazi stomatologu samo u slučaju zubobolje ili neke tegobe, 29,1 odsto ide stomatologu jednom ili više puta godišnje zbog kontrole, dok devet odsto ne odlazi stomatologu nikako ili rijetko.
Enida Halilović, stručni saradnik u Službi za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene djelatnosti pri Zavodu za javno zdravstvo FBiH, kaže da novo istraživanje KEP indeksa nije rađeno, ali da je situacija vjerovatno ista ili još lošija.
"Razlozi za mali broj posjeta stomatologu su neupućenost, neznanje i nedovoljne motivacije da se ide stomatologu na vrijeme. Postoje i objektivni razlozi jer mnogi roditelji i samim tim i njihova djeca nemaju zdravstveno osiguranje i moraju da plaćaju usluge stomatologa koje su za njihove uslove skupe. Zbog toga i odrasli i djeca dolaze stomatologu kada dođe do bolova", ističe Halilovićeva.
Objašnjava da je veliki problem i strah od zubara, koji nastaje zbog nepostojanja kvalitetne edukacije djece. Za stvaranje ovog straha krivi su i roditelji i pogrešan pristup stomatologa.
Napominje da je u svim kantonima u FBiH veoma mali broj posjeta zubaru.
"Najveći broj posjeta je ostvaren u Kantonu Sarajevo, a najmanji u Posavskom kantonu. Nezadovoljavajući je odnos plombiranih i izvađenih zuba. Tako na jednu uslugu plombiranja zuba dolazi jedna usluga vađenja zuba", navodi Halilovićeva.
Nema prevencije
Elmedin Bajrić, asistent na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, kaže da je veliki problem što ne postoji sistematsko rješavanje problema, što podrazumijeva niz preventivnih mjera.
"Još u toku trudnoće majke počinje stomatološka preventiva. Navike i ponašanje trudnice utiču na kvalitet zuba budućeg djeteta. Zbog toga trudnice treba da dobiju savjete o prehrani, o štetnim tvarima, te je takođe potrebno kompletno sanirati njenu usnu šupljinu. Malo je poznato da je karijes zarazna bolest. Nijedno novorođenče po rođenju u usnoj šupljini nema bakterije koje uzrokuju karijes, nego ih dobija najčešće od majke putem poljupca. O održavanju oralne higijene svoje djece roditelji treba aktivno da se brinu od rođenja do desete-jedanaeste godine jer do tada dijete ne može kvalitetno oprati zube. Ta briga se svakako nastavlja i kasnije", ističe Bajrić.
On smatra da se u prevenciju treba uključiti i škola, lokalna zajednica, mediji, ali i da se program prevencije prvenstveno mora donijeti na državnom nivou.
Edin Muhić, predsjednik Komore stomatologa Federacije BiH, tvrdi da je javni sektor stomatološke zaštite veliki problem. Kaže da su stomatološke ordinacije često loše opremljene i da se ne stimuliše rad stomatologa.
"Zubar se stimuliše brojem pacijenata i trebao bi biti plaćen po učinku. Kod nas zubari dobijaju fiksnu platu i to nije dobro. Kod nas je katastrofalna politika u tom segmentu. Stomatolozi u javnom sektoru su dobro obučeni, ali nemaju dovoljno kvalitetnog materijala da rade", naglašava Muhić.
Veliki problem je, ocjenjuje on, i sve izraženiji rad na crno stomatologa iz javnog sektora.
"Mnogi stomatolozi koji rade u javnom sektoru rade i po stanovima i kućama na crno. Prema slobodnoj procjeni, oko 80 odsto stomatologa iz javnog sektora radi na crno. Oni oštećuju državni budžet, ali su opasnost i za zdravlje ljudi jer nemaju sanitarnih kontrola", kaže Muhić.
On naglašava da su usluge stomatologa u BiH mnogo jeftinije nego u Evropi, ali i u zemljama okruženja.
"Cijena je ista i u javnom sektoru s tim da kanton sufinansira sa 50 odsto. Porculanska navlaka kod nas je 200-300 KM, a u Njemačkoj je 550 eura. Plombiranje zuba je od 40 do 70 KM, a u Njemačkoj je 340 eura. Kod nas je pregled zuba 10 KM, a u Švedskoj je 140 KM", navodi Muhić.
Edukacija djece u toku
Bajrić kaže da je prošle godine na Stomatološkom fakultetu pokrenuta inicijativa da studenti učestvuju u edukaciji djece o očuvanju oralnog zdravlja. Studenti su išli u vrtiće i u osnovne škole u Sarajevskom kantonu kako bi edukovali djecu.
"Ta akcija je dobra i mi ćemo je nastaviti. U pojedinim vrtićima smo nailazili na situaciju da djeca sa sobom u vrtić ne nose četkice za zube, što je poražavajuće. U tom uzrastu je jako bitno postepeno stvaranje navike o održavanju oralne higijene. Kod nas ni odrasli ne nose četkice za zube na posao, a to je vani normalno", ističe Bajrić.
Program edukacije djece o oralnoj higijeni na nivou Federacije BiH 2005. godine pokrenuli su Ministarstvo zdravstva FBiH i Zavod za javno zdravstvo FBiH.
Halilovićeva ističe da je cilj ovog programa da svake školske godine stručnjaci educiraju djecu prvih razreda osnovnih škola o važnosti higijene zuba i usta, te informisati roditelje o važnosti pravilne oralne higijene.
"Ovim programom je obuhvaćeno 99 odsto centralnih i većina područnih škola. Djeca su bila oduševljena projektom 'Za zdravlje i lijep osmijeh'. Preporuke projekta su redovno planiranje ovih aktivnosti i unutar domova zdravlja", dodala je Halilovićeva.
Poražavajuća statistika i u RS
Banjalučki Dom zdravlja u 2006. godini počeo je sa sprovođenjem preventivnog programa koji je obuhvatao djecu od prvog do četvrtog razreda.
"Vršena je obuka djece o pravilnom održavanju oralne higijene, florizacija, testiranje plaka kod djece i to je bio preventivni program za 20 škola na području Banjaluke. Tad je urađen i sistematski pregled gdje je pregledano 4.400 djece i rezultati su bili poražavajući", kaže Ranka Knežević, načelnik Službe ambulanti za stomatološko-zdravstvenu zaštitu i specijalista dječje i preventivne stomatologije.
Kod djece uzrasta od šest do sedam godina, kod kojih se očekuje nicanje četiri stalne šestice, već svako dijete je u prosjeku imalo po jedan i po oboljeli stalni zub. U uzrastu od devet do 10 godina prosjek oboljelih stalnih zuba iznosio je 4,39, a uzrasta 12 do 69 godina taj prosjek je bio 5,39 oboljelih zuba.
"Nakon toga se počelo s intenzivnim sprovođenjem preventivnog programa gdje već imamo određene pomake, jer sada djeca uzrasta devet do 10 godina umjesto 4,39 sada imaju u prosjeku tri oboljela zuba. To je odlično, a Narodna skupština RS je Strategijom razvoja zdravlja do 2010. godine predvidjela za uzrast od 12 godina dva oboljela stalna zuba po pacijentu", istakla je Kneževićeva.
Naglašava da se kod djece do šeste godine sve češće javljaju problemi sa cirkularnim karijesom koji stvara ogromne probleme.
"Puno je djece koja će imati potrebu za ortodonskim pomagalima, jer ne jedu čvrstu, već kašastu i ljepljivu hranu. To se može spriječiti redovnim kontrolama kod stomatologa koji će roditelje uputiti na preventivne mjere da se spriječe ortodonske anomalije", kazala je Kneževićeva.
Milan Šipka, oralni hirurg iz Banjaluke, ističe da ni trenutna situacija kod odraslih nije zadovoljavajuća. Čak je, kako kaže, i kritična.
"Predugo je trajao period ratnih godina kada mnoge ambulante u selima nisu radile, kao ni školske ambulante, što se i te kako odrazilo na populaciju. Sada imate daleko više izvađenih zuba jer pacijenti dolaze sa većim procentom zuba koji se ne mogu sanirati, što dovodi do parcijalne krezubosti, pa čak i totalne kod odraslih", objašnjava Šipka.
On je naveo da se dešavaju, doduše rijetko, i slučajevi da osobe od 20 godina izgube sve zube na jednoj vilici.
Osnovni problemi za dolazak pacijenta kod stomatologa su strah i činjenica da ne postoji navika.
"U ekonomski jačim zemljama takvi pregledi se moraju raditi i to je obično uslov za radnu dozvolu, a kod nas se to rješava kampanjski", kaže Šipka.
Prema njegovim riječima, danas je potreba za ortodonskim pomagalima daleko veća nego prije 20 godina. Do toga je došlo jer su djeca viša, zbog čega dolazi do promjena u rastu i razvoju vilica. Kada dođe do nicanja umnjaka oni potiskuju zubni niz, zbog čega ih najčešće vade.
Šipka je dodao da prema cjenovniku plombiranje zuba sa liječenjem košta od 20 do 60 KM, vađenje i čišćenje zuba 20 KM, dok keramička navlaka košta oko 120 KM.
"Moram naglasiti da su žene češći i disciplinovaniji pacijenti, jer nijedna žena neće sebi dozvoliti da bude bez prednjeg zuba", kaže Šipka.
Zubi ogledalo zdravlja
Savo Kostadinović, predsjednik Udruženja privatnih stomatologa RS, navodi da privatne ambulante u RS prema opremljenosti ne zaostaju za svjetskim ambulantama, a posjećuju ih, kaže, pacijenti iz Amerike, Australije, Njemačke.
"Zubi i osmijeh su ogledalo našeg zdravlja", kaže Kostadinović i dodaje da osim psihičkog opterećenja pokvareni zubi mogu izazvati srčane i želučane probleme. Naime, bakterije koje žive u karioznim zubima preseljavaju se često i u gastrointestinalni trakt.
Ukoliko su svi zubi zdravi, ističe Kostadinović, neophodno je raditi kontrole svaka tri mjeseca kod djece i svakih šest mjeseci kod odraslih. Objašnjava da je jedan od razloga neodlaska zubaru neimaština.
"Građani se bore da kupe hljeb, pa im je stomatolog na posljednjem mjestu, a to se prenosi na njihovu djecu", kazao je Kostadinović.
Objašnjava da odrasli češće odlaze u privatne ambulante jer im osiguranje ne pokriva popravak zuba.
"Dolaze i jer završavamo problem na licu mjesta, nemamo bespotrebne lijekove i privremene plombe koje naručujemo za sedam dana, nego to završavamo odmah. Sve što se može uraditi u jednoj seansi to i završimo, pa znamo uraditi po tri-četiri plombe", kaže Kostadinović.
Sa knjižicom kod privatnika
Upravo zbog problema neimaštine koja sprečava odlazak zubaru Fond zdravstvenog osiguranja RS raspisao je javni poziv za ugovaranje stomatološke zaštite za osiguranike Fonda na koji mogu da se prijave i javne i privatne ambulante.
Ovim javnim pozivom se prvi put u RS otvara mogućnost da osiguranici Fonda sa ovjerenom zdravstvenom knjižicom dobiju stomatološku zaštitu i u privatnoj ordinaciji pod istim uslovima kao i u Domu zdravlja.
Zainteresovane ustanove mogle su da konkurišu za cjelokupni paket usluga stomatološke zaštite koju finansira Fond ili za pojedinu od usluga, kao što su npr. usluge ortodoncije, protetike itd.
"Javni poziv se odnosi i na usluge preventivne stomatologije, čiji je sadržaj definisan projektom prevencije bolesti usta i zuba. Ovaj projekat, kojeg će finansirati Fond, realizovaće se u naredne dvije godine, a njime će biti obuhvaćena sva djeca od šest i 12 godina, kao i sve trudnice. Pored prevencije, projekat predviđa i sanaciju karijesa kod djece ovog uzrasta, te program edukacije o pravilnom održavanju higijene usta i zuba i zdravoj ishrani. U realizaciju projekta biće uključene zdravstvene ustanove, škole i mediji", kažu u Fondu.
Kako je objasnila portparol Biljana Obradović, procedura utvrđivanja ispunjenosti uslova je u toku, a poslije toga će početi potpisivanje ugovora.
Stomatolozi u RS pozdravili su ovu odluku Fonda zdravstvenog osiguranja i slažu se da će najviše koristi od toga imati djeca do 15 godina.
Zlatni zub
Milan Šipka, oralni hirurg, kaže da je prestala potražnja za stavljanje zlatnih navlaka na zube.
"Zlatne navlake su izašle iz mode, ali to još traže Romi starosti od 40 do 50 godina, jer su uvijek pod uticajem da je to zlato odraz bogatstva", kaže Šipka.
Od paradentopatije boluje 99 odsto stanovništva
Nina Zubović, specijalista za bolesti usta, u banjalučkom Domu zdravlja ističe da 99 odsto odrasle populacije, odnosno starijih od 18 godina, boluje od nekog oblika paradentopatije.
Ona je objasnila da su paradentopatije oboljenja tkiva oko zuba i istakla da postoje razni stadijumi ovih oboljenja. Prema njenim riječima, najbolje ih je otkriti u ranom stadiju.
"Osnovni uzrok oboljenja je dentalni plak, odnosno meke naslage na zubima koje se stvaraju kod svih ljudi. Te naslage treba uklanjati kako bakterije iz nje ne bi dovodile do upale desni i posljedičnog širenja te upale u drugim strukturama", naglasila je Zubovićeva.