O takozvanim "ženskim bolestima" i o ključnom značaju preventivnih ginekoloških i mamografskih pregleda kod žena danas se jako puno govori. Sve to, ako je suditi prema stanju na terenu, gdje žene pod izgovorom da nemaju novca, ne žele da uznemiravaju porodicu ili nemaju vremena, odbijaju da odu na pregled ili dođu na kontrolu, ipak nije dovoljno podiglo svijest žena o sopstvenom zdravlju.
Primjer bake koja je u ambulantu porodične medicine u Stričićima kod Banjaluke došla sa otvorenim ranama na dojci i ispod pazuha i umjesto da prihvati liječenje molila doktore da o tome ništa ne govore, kako ne bi pokvarila unukove planove za svadbu, pokazuje da kod nas žene najmanje računa vode o sebi.
Žene nemarne prema sebi: S tim, kao i drugim slučajevima nemarnosti žena prema sebi susrela se Biljana Novković, specijalista porodične medicine u Dragočaju, koja je ranije povremeno radila i ambulanti u Stričićima.
"Slučaj bake koja je željela da krijemo njene rane kako ne bi bila teret svojoj porodici je očit primjer da pojedinim ženama kod nas zdravlje nije na prvom mjestu, kao što bi trebalo biti. Ovakav slučaj nije ni čudan u odnosu na slučaj žene srednjih godina, koja je godinama radila u ambulanti u Dragočaju, a nije željela nikome da kaže da boluje od karcinoma dojke. To se saznalo tek u terminalnoj fazi bolesti, nakon čega je živjela mjesec dana", priča Novkovićeva.
Kada je žena koja je svakodnevno radila u ambulanti i bila u kontaktu sa doktorima krila od njih da je bolesna, umjesto da potraži pomoć, kaže Novkovićeva, ne čudi što se tako ponašaju žene koje su se porađale kod kuće, nikada nisu išle ginekologu, niti znaju šta je mamografski pregled ili papa test.
"U Dragočaju se u ambulantu javlja više procenata starije populacije i među njima ima sporadičnih slučajeva starijih žena koje odbijaju da odu na ginekološki pregled. Ja svaku njihovu posjetu, bilo kojim povodom, iskoristim da ih usmjerim da idu na preventivne preglede, ali žene se često pravdaju da ih ništa ne boli i da nema potrebe za tim", kaže Novkovićeva.
Prema njenim riječima, najčešći izgovor da ne idu doktoru im je - stara sam, ne boli me ništa.
Dodaje da je primjetno, isto tako, da žene ne žele da opterećavaju djecu svojim problemima i da se majka, ako živi sa sinom i snahom, ustručava da im kaže za problem, pogotovo ako je ginekološki.
Finansijski problem: "Žene često navode i finansijski problem, ali ja im pokušavam objasniti koliko je ta prevencija jeftinija nego liječenje kada se kasno uoči problem. Mislim da se razlikuje razmišljanje žene iz grada i one sa sela, jer žene u gradu razgovaraju sa drugima i više su upućene, dok one na selu ne mogu ništa da nauče o tome s televizije ako sa njima nema nikoga mlađeg da im pojasni značaj svega toga. Mnoge žene ne znaju da papa nalaz znači rano otkrivanje raka, pa ne žele ni da idu da ga urade", kaže Novkovićeva.
Prema njenim riječima, rezultati ankete koju je njena koleginica sprovela sa pacijentima te ambulante, pokazali su da bi 80 odsto anketiranih žena uradilo papa nalaz kada bi za to postojala mogućnost u prigradskoj ambulanti, jer im je teško da idu u grad.
Problem je, kaže, to što kod nas ljudi još misle da se opasne bolesti ne mogu dogoditi njima i da je to nešto što se dešava samo drugima.
Kao i Novkovićeva, Dragana Ćetković, ljekar u ambulanti porodične medicine u Stričićima, kaže da je istina da starije žene, koje su se porađale kod kuće i nisu išle ginekologu, vjerovatno i ne znaju šta je mamografski pregled niti koja je njegova svrha.
Ipak, ističe da je u posljednje vrijeme primjetno da sve više žena traži uputnice za ginekološki pregled. Mogući razlog za to je, kaže, strah od bolesti.
Biljana Gojković, šef ginekoloških ambulanti u Banjaluci, kaže da žene, ne samo sa sela, nego i one iz grada, većinom dolaze na ginekološki pregled tek kada primijete neku promjenu, krvarenje, ili nešto slično.
"Mislim da žene u cjelini ne vode dovoljno računa o sebi i svom zdravlju, jer se dešava da ne dođu na dogovorene kontrole i preglede. Kasnije se pravdaju da je sve preče od njih. Nije to slučaj samo sa ženama iz ruralnih područja. Tako se nekad ponašaju i žene koje žive u gradu i koje su jako dobro upućene u to da su preventivni pregledi neophodni", priča Gojkovićeva.
Na prvi pregled sa 60 godina: Iako ne mnogo, bilo je, kako kaže, slučajeva da na ginekološki pregled po prvi put dođu žene starije od 60 godina, koje su rađale kod kuće i nisu smatrale da treba da dolaze ukoliko nemaju neke tegobe.
Da li će se kod takvih žena, koje po 10, 15 ili više godina ne dođu na pregled, pronaći neka bolest, zavisi od osobe do osobe.
"Nikada se to ne može znati. Ima žena koje redovno dolaze pa se pojavi neki problem. Sve se to razlikuje. U svakom slučaju, svakako da je poželjno da žene dolaze preventivno na preglede kako bi se problem na vrijeme uočio", ističe ona.
I Vesna Blagojević, radiolog u Domu zdravlja u Banjaluci, potvrđuje da se žene na mamografski pregled najčešće javljaju tek kada napipaju neku promjenu, preventivno rjeđe.
Svijest žena koje žive u gradu je, govori, na mnogo višem nivou jer su bolje obaviještene o svemu. Ističe da je novim projektom Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS i Fonda zdravstvenog osiguranja RS svim ženama olakšano jer im je omogućen besplatan pregled.
"Prije mjesec i po dana započet je projekat besplatnog ranog otkrivanja karcinoma dojke za sve žene starije od 40 godina, bez obzira da li su zdravstveno osigurane ili ne. Žene na pregled upućuju porodični doktori u ambulantama kojim pripadaju. Do sada smo imali više od 100 žena i nijedna od njih nije imala karcinom dojke, mada je ovo mali broj žena da bi se izvodile neke statistike", kaže Blagojevićeva.
Dodaje da se dešava da starije žene zbog problema dovede neko od porodice, dok mlađe rade i samopreglede kod kuće, što je jako dobro.
Dragana Kukolj iz Sanskog Mosta, koja živi u Banjaluci, koja je u okviru ovog projekta došla na preventivni mamografski pregled, kaže da ne može da razumije kako neke žene ne žele da idu ljekaru, pogotovo ako primijete neke simptome bolesti.
Žene se stide: "Prešla sam 40 godina i pošto sam sada u kriznoj grupi za obolijevanje od raka dojke došla sam da se preventivno pregledam. Imam dvije kćerke i one su što se tiče zdravlja jako savjesne. Učila sam ih da treba zdravlje da im bude na prvom mjestu. Nije sramota otići na ginekološki pregled ili pregled dojke, to je potreba", ističe Kukoljeva.
Kao razlog zbog kojeg žene kod nas ne vode dovoljno brigu o svom zdravlju Nada Golubović, izvršni direktor Udruženja "Udružene žene Banjaluke", navodi da su našoj ženi na prvom mjestu djeca, muž, šira porodica, pa tek onda lično zdravlje.
"Problem je u tome što se ženske bolesti kod nas još smatraju sramnim, kao i sve što je žensko, a to je tako zbog patrijarhalnog odnosa u društvu. To je, naravno, pogrešno. Mi smo u Udruženju odmah iza rata organizovali besplatne ginekološke preglede i preglede dojke za žene u ruralnim područjima, čak i u firmama u Banjaluci. Tada smo još imali strašne rezultate jer je oko pet odsto žena imalo ili pretkanceroze ili neku vrstu tumora", priča Golubovićeva.
Slučaj radnice ambulante koja je krila bolest Golubovićeva komentariše kao čestu odluku žena da ne prihvate medicinske metode liječenja, nego kriju bolest i nerijetko se okreću alternativnoj medicini.
Nažalost, kaže Golubovićeva, alternativna medicina nije došla dotle da im može pomoći.
"Ja mislim da je neodgovornost svakog čovjeka prema sebi i svome zdravlju veoma opasna, jer mi nismo odgovorni samo za sebe. Ako žena misli da će krijući bolest olakšati svojoj djeci, mnogo griješi. Ako se ustanovi da ima tešku bolest, treba da prihvati sve što medicina pruža i da se bori za život i oporavak", smatra Golubovićeva.