Krivolov, neuređeno gazdovanje šumskim područjima i neprovođenje zakona, razlozi su zbog kojih su šume u Federaciji BiH sve siromašnije autohtonim divljim životinjama.
Ugrožene životinje koje su zaštićene zakonom, ubijaju zbog mesa, zbog trofeja, a neko iz čistog zadovoljstva. Krivolovci ne biraju oružje. Životinje ubijaju automatskim puškama, snajperima, minama...
U Savezu lovačkih organizacija BiH tvrde da su krivolovci mahom tajkuni za koje nikakav zakon ne vrijedi.
Hidajet Halilović, predsjednik Saveza lovačkih organizacija BiH, kaže da se krivolovci ne boje zakona i da se u šumi ponašaju kao bogovi i da su zbog toga sve divlje životinje u FBiH ugrožene.
"Oni čak ne vode ni računa o biološkom minimumu. U lovu se koristi oružje iz proteklog rata. Krivolovci koriste snajpere, automatske puške i mine. Njih ne zanima ni kada je vrijeme lova na određenu divljač. Problem je što su to uglavnom tajkuni koji imaju farme u prirodi, džipove i ne boje se nikog. Osjećaju se jačim od zakona", upozorava Halilović.
Dodaje da su za suzbijanje krivolova zaduženi malobrojni lovočuvari koji nemaju velike ovlasti i koji su često izloženi prijetnjama. Tvrdi da lovočuvari nemaju ovlaštenja da nekoga pretresu ili oduzmu mu oružje zbog krivolova.
"Kada policija ne može ništa krivolovcima, šta im može jedan lovočuvar. Kada se utvrdi kroz disciplinski postupak da je neko učinio krivolov, oduzima mu se članska karta, ali on opet ide u lov. Saradnja policije i lovačkih društava negdje je dobra, a negdje loša. Krivolovcu je potrebno oduzeti oružje, ali to nije u našoj nadležnosti. Potrebna je jaka sprega lovačkih društava s policijskim organima da bi se suzbio krivolov", ističe Hidajet Halilović.
Lovočuvarima prijete i upotrebom snajpera
Lovočuvar pokriva teritoriju od 20.000 hektara, a lovačka društva u FBiH imaju dva ili tri lovočuvara, ovisno od veličine teritorije.
"Problem je što lovočuvari koštaju, a lovačka društva nemaju novaca. Da bi neko postao lovočuvar, poptrebno je da je uzoran lovac i da poznaje teren. Negdje su plaćeni, a negdje rade kao volonteri", dodaje Halilović.
Dževad Nuhić, lovočuvar Lovačkog društva "Bugojno", krajem prošle godine otkrio je krivolov u dijelu lovišta ovog lovačkog društva. Krivolovce koji su ustrijelili srnu, zaštićenu divljač, fotografisao je pa su mu krivolovci prijetili.
"Bili smo udaljeni jedni od drugih. Rekli su mi da imaju snajper da bi me odmah pokosili. Poslije su se povukli s čistine u šumu i otišao sam na lice mjesta. Zatekao sam ubijenu srnu koja je nosila dvoje mladih", priča Nuhić. Kaže da je i ranije otkrivao krivolovce, ali protiv njih nikad nije podnesena krivična prijava.
"Ovaj zadnji slučaj je stigao do suda jer postoje fotografije. I ranije smo prijavljivali krivolovce, ali policija poslije ništa nije učinila. Nemamo zaštitu i zato smo izloženi opasnosti", tvrdi Dževad Nuhić.
Amer Šečić, sekretar Lovačkog društva "Bugojno", kaže da je najlošija situacija u bivšem lovištu "Koprivnica", gdje je nekad često lovio Josip Broz Tito.
Loša situacija u bivšem Titovom lovištu
"To lovište trenutno nije u ničijoj nadležnosti, niko ga ne kontroliše. Bilo je bogato mrkim medvjedom i divokozama. Divokoza više nema. Tu su bile linije razgraničenja i mnoge životinje su stradale u ratu", upozorava Šečić.
Sefir Barućija, portparol MUP-a Srednjobosanskog kantona, kaže da je krivolov krivično djelo i da je policija dužna da reaguje na dojavu o krivolovu.
"Neosnovane su pritužbe na policiju. Policija je dužna da reaguje i mi takve slučajeve proslijedimo tužilaštvu koje poslije odlučuje da li će pokrenuti krivični postupak. Sjećam se da je policija prošle godine u jednom travničkom naselju prilikom rutinske kontrole automobila otkrila u prtljažniku ubijenog medvjeda. Policija je privela dvojicu muškaraca, a istragu je preuzelo Kantonalno tužilaštvo", dodaje Barućija.
Jusuf Zornić, portparol MUP-a Kantona Sarajevo, tvrdi da policija u ovom kantonu interveniše kada je u pitanju krivolov.
"Kada se dobije dojava o krivolovu, blokiraju se izlazni putevi i traže krivolovci. Ne znam koliko je bilo tih slučajeva, ali ih je bilo", ističe Zornić.
Saša Kunovac, asistent na Šumarskom fakultetu u Sarajevu i jedan od autora studije "Ugrožene vrste divljači u BiH", tvrdi da danas u lovačkim društvima oko 80 odsto lovaca ne poštuje etičke norme.
Navodi da su u cijeloj BiH divokoza, veliki i mali tetrijeb, medvjed, vuk i ris najugroženije životinje.
Kazna za krivolovce do 20.000 KM
"Ugroženi su i srna, kuna zlatica, jarebica, tri vrste orlova i sova buljina. To su sve autohtone vrste. Pretpostavlja se da u BiH najmanje ima risova, oko 60 i to uglavnom na području Igmana. U ratu su istrijebljena ograđena lovišta lopatara, divljih svinja, muflona, a danas i preostalim divljim životinjama prijeti opasnost. Najveća opasnost za životinje je krivolov, zatim zaostale mine iz rata", objašnjava Kunovac.
Dodaje da se srne i divokoze uglavnom love zbog mesa, a medvjedi, vukovi i druge životinje za trofej.
"Na legalnom tržištu jedan medvjed, i to samo koža i glava, košta oko 20.000 KM. Ne znam koliko je na crnom tržištu ali se krivolovcima sigurno isplati ubijati ove životinje", ocjenjuje Kunovac.
Podsjeća da je 2006. godine u FBiH usvojen kvalitetan Zakon o lovstvu.
"Zakon je dobar, ali se ne provodi. Kazne za krivolovce su od 500 KM do 20.000 KM i oduzimanje opreme. Problem je što vlada politika nezamjeranja i lovočuvari nisu u položaju da suzbiju krivolov. Federalni i kantonalni inspektori vrše samo kontrolu nad gazdinstvom i ne mogu pomoći u suzbijanju krivolova. Kada bi se kažnjavalo, bilo bi drugačije. Država bi trebala stimulirati uspješne lovočuvare, a kažnjavati krivolovce", predlaže Saša Kunovac.
On upozorava da će i budući autoput 5c kroz BiH ugroziti divlje životinje. Kaže da je neophodno uraditi zelene prelaze za životinje kako se to radi i u svijetu.
Nema sistema pa "lovi ko hoće i šta hoće"
"Mene su vlasti već kontaktirale kako bi riješile problem zelenih prelaza za krupnu divljač. Ti prelazi predviđeni su kod Kaknja, planine Prenj i na još nekim mjestima. Mislim da bi bilo bolje da se urade tuneli jer ti prelazi opet mogu iskoristiti krivolovci kako bi dočekivali tu divljač", kaže Kunovac.
Vlado Soldo, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, tvrdi da je u Federaciji BiH neophodno što prije proglasiti lovišta i putem natječaja odrediti ko će njima upravljati kako bi se stvorio sistem jer trenutno "lovi ko hoće i šta hoće".
"Vršimo pritisak i na kantone i na federalnu vladu da ustanovimo lovišta u Federaciji BiH koja bi se putem natječaja dodijelila lovačkim društvima ili nekim drugim pravnim licima koja mogu da gospodare lovištima. U Kantonu Livno već su proglašena lovišta. Otvorićemo natječaj za upravljanje tim gazdinstvima. Kada se bude znalo ko je gazda, lakše će se i suzbiti krivolov", objašnjava Soldo, dodavši da će ovo ministarstvo finansijski pomagati održavanje lovišta.
Najavljuje da bi sva lovišta u FBiH trebala biti proglašena u toku ove godine.
"Na taj način stimulisaćemo one koji budu upravljali lovištima i ovaj pristup nema alternativu. Sada imamo situaciju da su lovočuvari izloženi prijetnjama", rekao je Soldo.
Kad se bude znalo ko je odgovoran za neko lovište, tvrdi on, biće sve drugačije i tada će i policija biti obavezna da pomogne u suzbijanju krivolova.
Hitno zaštititi ugrožene vrste
Vlado Soldo, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, kaže da se u BiH moraju očuvati bogata staništa autohtonih životinja.
"BiH je poznata po divokozi i medvjedu. Naših divokoza ima u cijeloj Evropi, čak i u Argentini. Njihova staništa su na Čvrsnici i Prenju i te životinje moramo zaštititi, a sada je zaista krajnje vrijeme za to", upozorava Soldo.