BANJALUKA - Kuća ljudskih prava Banjaluka izrazila je žaljenje, zabrinutost i čuđenje odlukom Vlade Republike Srpske da pristupi izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske samo sa jednim ciljem – izbacivanja termina "rodni identitet" iz zakonskog teksta.
"Izražavamo žaljenje i zabrinutost, jer se na ovaj način sužava postojeća lista eksplicitno nabrojanih zaštićenih karakteristika ličnosti, što je u suprotnosti sa načelom da se jednom ustanovljena prava ne umanjuju ili oduzimaju, ali i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava", ističu u saopštenju.
Dodaju da iako Evropska konvencija o ljudskim pravima ne nabraja eksplicitno sve zaštićene karakteristike, Evropski sud za ljudska prava je, kroz svoju sudsku praksu, priznao širi niz karakteristika uključujući "dob", "zdravlje", "bračni i porodični status", "imigracijski status" i, između ostalog, "rodni identitet“.
Time je, navode, ovaj sud značajno proširio opseg zaštićenih karakteristika prema Evropskoj konvenciji, koja je neposredno primjenjiva u našem pravnom sistemu, i "to je praksa koju bismo i mi trebali slijediti".
"Svjesni smo da, uprkos predloženim izmjenama, "rodni identitet" ostaje implicitno zaštićen pod klauzulom "drugog ličnog svojstva", međutim isključivanjem rodnog identiteta iz popisa eksplicitno zaštićenih karakteristika daje se mogućnost sudijama da u svakom konkretnom slučaju cijene da li je i to zaštićeni osnov ili pak ne.
Bez jasnog zakonskog priznanja, teško je boriti se protiv diskriminacije, nasilja i zlostavljanja koje doživljavaju pripadnici/e manjinskih i ranjivih grupa. To može dovesti i do povećavanja rizika od izostanka zaštite od nasilja za ljude sa različitim rodnim intentitetima, jer nadležni organi neće imati jasne smjernice kako da reaguju", dodaje se u saopštenju.
Upozoravaju da se tako npr. može desiti da zločini iz mržnje prema osobama sa različitim rodnim identitetima neće biti prepoznati kao takvi od strane nadležnih organa, što može dovesti do blažih kazni za počinitelje ili u nekim situacijama i do potpunog izostanka pravne zaštite za žrtve.
Dodaju da je izgleda Vlada Republike Srpske odlučila da zanemari mišljenja i znanja sopstvenih stručnjaka i ženskih nevladinih organizacija, čime su propustili priliku da unaprijede i osavremene postojeći zakonski okvir koji se tiče zaštite od svih oblika rodno zasnovanog nasilja kojem su žene nesrazmjerno više izložene.
"Izgleda da su nečiji uski i stranački interesi dobili prioritet nad društveno korisnijim zakonskim prijedlozima. Prijedlog za uklanjanje „rodnog identiteta“ s eksplicitnog popisa izričito zaštićenih karakteristika u Krivičnom zakoniku Republike Srpske je regresivan korak koji, prividno, umanjuje opseg pravne zaštite dostupne ranjivim pojedincima i grupama", dodaje se u saopštenju.