Kada prolazite pored zgrada često rizikujete da vam kesa sa smećem padne na glavu ili ako odlučite malo da se odmorite buka iz komšijskog stana otjeraće svaki san. Ovo su neki od primjera koji svjedoče da je stambena kultura u BiH i dalje na prilično niskom nivou.
Građani se svakodnevno nađu u jednoj ili više situacija u kojima je nekultura očigledna, počevši od guranja u vozilima gradskom prevoza, pljuvaja po trotoarima, uriniranja po žbunovima, bacanja smeća izvan kontejnera... Agonija se nastavlja ulaskom u pojedine stambene zgrade s prljavim haustorima, pokvarenim liftovima, išaranim zidovima... U samim stanovima mnogi se ne pridržavaju odluka o kućnom redu u stambenim zgradama, te slušaju glasnu muziku, dozvoljavaju djeci ili sebi da lupaju o pod, usisavaju i pomjeraju namještaj kad ne treba, renoviraju stanove u vrijeme `dnevnog odmora`, te organizuju razne proslave bez prethodnog obavještenja drugih stanara. Ukoliko je suditi prema žalbama mještana ništa bolje nije ni u privatnim stambenim objektima.
`Teško da možemo postati Švajcarska`
Sve ove ružne navike zakonima i odlukama zapravo su zabranjene i postoje propisane kazne za takvo ponašanje. Za sprovođenje ovih propisa nadležni su u većini slučajeva komunalni policajci i redari.
Pripadnici Službe komunalnih redara Kantona Sarajevo imaju pune ruke posla. Nije rijetkost da su kod legitimisanja građana izgrednika i verbalno ali i fizički napadnuti.
Senad Poturković, rukovodilac ove službe pri Kantonalnom javnom komunalnom preduzeću `Rad`, kaže da su u ovoj godini do sada sačinili 5.717 zapisnika i od toga poslali 3.357 prijava. Kazne za ugrožavanje javne površine za fizička lica su od 10 do 500 KM, za pravna od 500 do 3.000 KM, a koliko će prekršilac platiti zavisi od procjene sudije.
`Naše je da legitimišemo prekršioca, sačinimo zapisnik i to proslijedimo Komunalnoj inspekciji, koja podnosi prekršajne prijave, tako da nije naše da pratimo koliko je njih na osnovu našeg zapisnika platilo kazne. Konačnu riječ donosi sudija i sve zavisi od njegove procjene`, objašnjava Poturković.
Tvrdi da u poređenju s 1996. ili 1998. godinom ima pozitivnih pomaka kada je riječ o svijesti građana, ali da to nije dovoljno.
`Činjenica je da preko noći ne možemo postati Švicarska, ali i to da pojedinci svojom nekulturom stvaraju lošu sliku o ostalima, o gradu. Raduje nas da je sve više građana koji uređuju prostore oko svojih zgrada, ali onda jedan nekulturni prospe šerpu graha i njegovo nedjelo je upečatljivije od truda ostalih. Još ćemo se boriti s problemima poput vozila na travnjacima i kesa smeća bačenih sa prozora, odlaganja građavinskog otpada u posude za kućni otpad, vršenja nužde na javnim površinama`, procjenjuje Poturković.
Naglašava kako ohrabruje činjenica da godišnje imaju više hiljada poziva građana Sarajeva koji žele da njihov grad izgleda ljepše i čistije.
`Na kesi sa smećem ne piše čija je. Kada je nađemo na ulici, imamo tri načina da povedemo postupak. Prvi je da mi lično vidimo ko ju je ostavio ili bacio s prozora. Drugi je da rovimo po kesi ne bismo li našli neki trag koji ukazuje na vlasnika i treći da imamo svjedoka i tu nam mogu pomoći građani`, kaže Poturković.
Česta je i pojava da vlasnici svoje pse izvode u šetnju kako bi na travnjacima izvršili nuždu, a to je Zakonom o komunalnoj čistoći zabranjeno.
`Naši redari mogu otići u Vilsonovo šetalište ili na neku drugu lokaciju gdje se izvode psi, ali vi ništa ne možete učiniti ako niste vidjeli svojim očima da je pas izvršio nuždu. Jedino da idu za vlasnikom i psom i čekaju ili da imaju svjedoka koji je vidio i zna vlasnika i stoji iza svoje izjave`, priča Poturković.
Kaže da su komunalni redari gotovo svakodnevno izloženi verbalnim napadima i vrijeđanjima.
`Nažalost, nisu rijetki ni fizički napadi. Prije nekoliko sati momak koji radi u Službi svoj posao, umjesto lične karte za legitimisanje je dobio udarac u lice, posjekotinu od osam centimetara, ožiljak do kraja života. Uključeni su policija i tužilaštvo, ali traume ostaju. Ili ženi, koja takođe radi kao komunalni redar, prekršilac je umjesto lične karte izvadio pištolj. Ima još primjera. Uprkos tome nećemo odustati, mi provodimo zakon i tako će ostati`, navodi Poturković.
Upitan da li ima prekršilaca stranaca i kako sa tim izlaze na kraj, odgovara da je u tim situacijama malo teže.
`Bilo je Kineza koji naprave prekršaj. Tražimo im pasoše na osnovu kojih upišemo ime, jeste teško, ali tako se snalazimo. Problema sa turistima nemamo. Istakao bih problem sa vozilima na zelenim površinama na kojima su diplomatske tablice. Vrlo je teško protiv takvih uraditi zapisnik jer su zaštićeni, pa smo išli preko Ministarstva vanjskih poslova BiH ili Ambasade SAD. Nevjerovatno je da pojedini stranci koji su ovdje rade ono što ne smiju ni pomisliti u svojim zemljama`, priča Poturković.
Najviše žalbi na buku
U novoj odluci o kućnom redu, koju je prošle godine donijelo Gradsko vijeće Sarajeva između ostalog stoji da vikendom i praznicima u stambenim zgradama mora da vlada potpuni mir. Nema glasne muzike niti bilo koje vrste radova u stanovima. Ukoliko dođe do uznemiravanja, građani mogu pozvati Ekološku inspekciju, koju čeka teži dio posla na terenu. Posebnim uređajima moraju mjeriti decibele, čime se utvrđuje da li je došlo do prekoračenja. Potpuni mir u zgradama mora svaki radni dan vladati u periodu od 15 do 17 sati. U noćnim satima zimi, poslije 22 sata ne smije biti uznemiravanja građana glasnom muzikom ili na drugi način, a u ljetnom poslije 23 sata.
Novom odlukom o kućnom redu je zabranjena distribucija promotivnog materijala u stambenim zgradama koji se ostavljaju u sandučićima za poštu. Kazne za firme koje se reklamiraju na taj način je od 600 do 750 KM, a za odgovorna lica od 150 do 300 KM.
U Komunalnoj policiji Administrativne službe grada Banjaluka kažu da se stanari u zgradama najviše žale na buku komšija, kao i prolaznika.
Željko Obradović, pomoćnik načelnika Odjeljenja komunalne policije u Banjaluci, navodi da se kućni red najčešće narušava puštanjem glasne muzike, galamom i prilikom rekonstrukcija stanova.
`Ponekad stanari malo i pretjeruju s prijavljivanjem, naročito kada je u pitanju narušavanje javnog reda i mira u okolini zgrade, jer je to u nadležnosti policije, dok je sve što se dešava u samim zgradama u nadležnosti Komunalne policije. U nekim situacijama zovemo policiju da nam asistira u određenim intervencijama`, kaže Obradović i kao primjer navodi situaciju kada vlasnik stana u kojem je buka ne želi otvoriti.
Dešavaju se i slučajevi bacanja smeća s prozora, ali tu je problem dokazivanje ko je to zapravo uradio.
`Imamo prijava, izlazimo na lice mjesta, ali teško je bez očevidaca okriviti nekog za istresanje pepela kroz prozor ili bacanje opuška. Upravo zbog toga nismo imali posebnih kazni za izbacivanje smeća kroz prozor`, dodaje.
Prema njegovim riječima, kada je u pitanju smeće, najveći problem su rekonstrukcije stanova, jer građani često na nesavjestan način odlažu pored zgrada, kontejnera, na zelenim površinama ili na parkinzima građevinski materijal i otpad, te dijelove drvenih konstrukcija.
`U takvim situacijama naknadno utvrđujemo ko je investitor i ko je vršio sanaciju, a kazne za to se za fizička lica kreću od 100 do 1.000 KM, a za pravna lica od 500 do 7.000 KM i za odgovorno lice 200 do 1.800 KM`, navodi Obradović.
Komunalna policija kažnjava i građane koji se ne pridržavaju Odluke o kućnom redu u zgradama, a najčešće su kazne od 100 KM.
`Buka je često problem pri rekonstrukcijama. S obzirom na to da potpuni mir u ljetnom periodu počinje u 23 časa nekada se dogodi da radnici u namjeri da što prije završe ostanu raditi duže. U popodnevnim satima ne poštuju vrijeme dnevnog odmora od 14.30 do 17.30 i u takvim slučajevima ih uglavnom upozoravamo. Mnogo je izvođača radova koji su sa drugih područja i ne znaju za taj kućni redi i kada ih upozorimo oni to prihvataju`, objašnjava Obradović.
Prema Odluci o kućnom redu u stambenim zgradama dozvoljene su proslave i poslije 23 časa, ali ako su najavljene 24 časa ranije.
Ne zamjeraj se komšiji!
Obradović kaže da stanari često verbalno napadaju komunalne policajce, a da za razliku od intervencija u ugostiteljskim objektima nisu zabilježeni fizički napadi.
`Mislim da je situacija jednaka u većini banjalučkih naselja i da je bolja u odnosu na vrijeme kada je Komunalna policija započinjala s radom. Građani su se donekle urazumili i sve je manje takvih prestupa`, ističe Obradović.
U manjim opštinama u BiH prestupi u nadležnosti Komunalne policije često ostaju neprijavljeni jer se komšije ne žele zamjerati jedni drugima.
Prema riječima Radenke Prodanović, jedinog komunalnog policajca u opštini Foča, česte su dojave građana koji se žale na ostale stanare ali sve su te prijave anonimne.
`Stalno apelujem da se nešto uradi po tom pitanju jer ljudi nisu spremni da izađu iz anonimnosti i da svjedoče protiv komšije. Uvijek kažu - ja neću da se zamjeram komšiji! Tako mi ništa ne možemo da uradimo jer nemamo osobu koja je spremna da svjedoči`, kaže Prodanovićeva.
Navodi da se u posljednjoj dojavi stanar žalio kako je njegov komšija osušio zeleno drvo da bi mu se bolje vidjela reklama na radnji kad se drvo ukloni.
U opštini Foča Komunalna policija, iako postoji, nema svoje zasebno odjeljenje, već se nalazi u odjeljenju s ostalim inspektorima.
Gordana Šekarić iz Banjaluke smatra da ukoliko je stambena kultura narušena treba pomoć potražiti od nadležnih, a sama se do sada nekoliko puta zbog komšijske nesavjesnosti obraćala Komunalnoj policiji.
`Kultura življenja` u školama
Poturković smatra da bi se kultura stanovanja i življenja u Sarajevu poboljšala edukacijom najmlađih, ali i donošenjem djelotvornih propisa.
`Djecu treba educirati od obdaništa. Imamo dobru saradnju s vrtićima, pa naši ljudi posjete djecu, pričaju im o svom radu. Obilaze i osnovne i srednje škole. Sarajevo je imalo lijepu tradiciju čišćenja i ne možemo se oteti činjenici da se kultura nosi iz kuće`, kaže Poturković.
U sarajevskim osnovnim školama, u petom razredu, po nastavnom planu i programu, djeca imaju predmet kultura življenja.
`To je nedovoljno da bi se promijenila svijest nabolje, što potvrđuju problemi s kojima se susreću komunalni redari. Tokom nastave fokus se stavlja na higijenu u kući, ulici i školi. Djeca uče o tome da smo svi dužni kućno smeće odložiti u kontejnere, da ne smiju papire, žvake, bacati na ulicu. Uče šta je to korisni otpad, odnosno reciklaža. Vrlo često nam pričaju kako su vidjeli starije da bacaju smeće na ulicu, zbog čega su razočarani. U edukaciju djece aktivno se moraju uključiti i roditelji i tada će uspjeh biti mnogo veći`, ističe Amna Jašarević, nastavnica predmeta kultura življenja u sarajevskoj osnovnoj školi `Sokolje`.
U Prijedoru postoji oko 5.000 stambenih jedinica, čiji su se vlasnici do sada registrovali u 180 zajednica etažnih vlasnika. Na taj način je briga o zgradama u kojima se nalaze ti stanovi prešla na vlasnike, ali se u odnosu na neki raniji period, kada nije bilo sasvim jasno definisano čija je nadležnost uređenje prostora oko zgrada, ništa značajnije nije promijenilo.
Vlasnici stanova uglavnom su pali na ispitu iz kulture stanovanja, te je čest primjer da vas u prolazu ispod neke od stambenih zgrada pogodi kora hljeba zaostala od ručka, ako budete srećnije ruke, jer se može desiti da to bude i poneki nedogorjeli pikavac ili pileća kost.
Miroslav Krneta, načelnik prijedorske komunalne policije, potvrdio je da oni nemaju evidentirane prijave građana kojima se žale na buku iz susjednih stanova, koje po njegovim riječima uglavnom prijavljuju pripadnicima policije.
`Najviše je prijava koje se odnose na kvarove na vodovodnim instalacijama, za koje mi opet nismo nadležni, već te probleme stanari moraju samo rješavati i eventualne štete kod komšija sanirati dogovorom`, kaže Krneta.
Prema njegovim riječima, Komunalna policija je akcijom uklanjanja ogrevnog drveta ispred stambenih zgrada, koju je sprovela tokom prošle jeseni, pokušala da podstakne stanare da urede svoje balkone i prostor na ulazu i oko zgrada, ali uvijek ima i onih koji o tome malo vode računa.
Pozivi u pomoć i zbog svađe žena
Senad Poturković, rukovodilac Službe komunalnih redara u Sarajevskom kantonu, kaže da se događa da ih ljudi zovu zbog situacija u kojima komulani redari ne mogu djelovati.
`Recimo, dvije žene se posvađaju i sada mi tu treba da uredujemo. Ili čovjek u dvorištu ima česmu i sada mu je krivo što neke njegove komšinice dođu na česmu i peru suđe. Traži da mi u njegovoj avliji to zabranimo, što je apsurdno`, navodi Poturković.
Kaže da je broj eko-telefona 033/660-000 i da će im svaki građanin pozivom pomoći ako želi da prijavi nekoga ko je prekršio Zakon o komunalnoj čistoći.