BANJALUKA - Uvozna hrana i neprehrambeni artikli nisu istog kvaliteta u trgovinama u BiH i u razvijenim zemljama, čak i kada se radi o istoj robnoj marki i proizvođaču, tvrde u bh. udruženjima za zaštitu potrošača.
Borci za zaštitu potrošača još podvlače da je ista situacija i sa obućom i odjećom, jer se, kako naglašavaju, proizvodi većeg kvaliteta prodaju u razvijenijim državama, a iste robne marke, ali manje kvalitetne, završavaju u siromašnijim zemljama poput BiH. Da za bogate i siromašne zemlje postoje dupli aršini, dokazuje i to da čak ni inspektori ne isključuju mogućnost da kupujemo lošiju robu od stanovnika zapadnih zemalja.
"Praksa velikih proizvođača je da imaju proizvodne pogone u različitim dijelovima svijeta, zbog čega jedan proizvod istog proizvođača ne mora biti uvijek istog kvaliteta. U tom slučaju ne možemo govoriti o falsifikatu, već o originalu nižeg kvaliteta", rekli su u Upravi za inspekcijske poslove RS.
Međutim, kako ističu u NVO sektoru, tu se agoniji u kojoj se nalaze bh. potrošači ne nazire kraj, jer manje kvalitetnu robu često kupujemo po istoj cijeni kao i, primjera radi, Austrijanci, koji pazare proizvode prve klase.
Sa ovom konstatacijom slaže se Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH, koji upozorava da hrana kojoj nije dozvoljeno da se prodaje u zemljama sa visokim standardima za kvalitet završava na bh. tržištu.
Bez laboratorije
Opšte je poznata stvar da "originalne" patike nisu istog kvaliteta kod nas i u razvijenim državama. Isto je i sa hranom, kaže Banović
"Kod nas ide sve po principu 'daj šta daš', što znači da imamo slab nadzor nad tržištem", prigovara Lakota.
Njegovo mišljenje dijeli i Zoran Banović, koordinator za rad sa potrošačima u Udruženju građana "Don" Prijedor, koji pojašnjava da proizvođači imaju artikle koje namjenski proizvode za EU. Posebno, ističe on, proizvode iste te artikle, ali za siromašne zemlje, poput BiH.
"Opšte je poznata stvar da 'originalne' patike nisu istog kvaliteta kod nas i u razvijenim državama, iako je riječ o istom proizvođaču i proizvodu. Isto je i sa hranom. Mi u BiH nemamo laboratorija i instituta kojim bismo to dokazali, ali svi znamo da je tačno", zabrinut je Banović.
Sa druge strane, u nadležnim institucijama kažu da im je prioritet da je ono što kupujemo ispravno u zdravstvenom i tehničkom smislu.
"Daj šta daš"
Kod nas ide sve po principu "daj šta daš", što znači da imamo slab nadzor, prigovara Lakota
"S ciljem osiguranja visokog stepena zaštite zdravlja potrošača, redovno procjenjujemo rizik porijeklom iz hrane za područje BiH", saopštili su na naš upit o ovoj tematici iz Agencije za bezbjednost hrane BiH.
Desimir Miljić, glavni zdravstveni inspektor RS, tvrdi da inspekcija oduzima svu robu bez porijekla koju nađe u prometu.
"Ako je proizvod nižeg kvaliteta, ne znači da je neispravan ili potencijalno opasan za zdravlje ljudi", zaključio je Miljić.